Odaberite zbirku:

Pretpovijesna zbirka

Vrsta zbirke: arheološka
Voditelj: mr. sc. Damir Kliškić
Broj predmeta: 10000
Vrsta građe: oružje i oruđe, predmeti svakodnevne uporabe
Teritorij: srednja i južna Dalmacija
Vremensko razdoblje: od paleolitika do rimskog doba
Materijal: drvo, kost, kremen, kamen, metal, keramika
URL: http://mdc.hr/split%2Darheoloski/hr/FS-prapovijesna.html

Pretpovijesna zbirka koja broji više od 10 000 inventiranih predmeta čuva građu od paleolitika do početka nove ere, pronađenu na području od grada Nina na sjeveru do okoline Metkovića na jugu i od otoka Visa i Palagruže na zapadu do gradova Livno i Tomislavgrad u BiH na istoku. To je ujedno i prostor na kojem je Arheološki muzej u Splitu u najvećem dijelu vremena svog postojanja vrlo aktivno radio i djelovao kao najvažnija arheološka institucija.

Iz perioda paleolitika, zbirka sadrži srednjopaleolitički materijal iz Mujine špilje kod Trogira (starija istraživanja) kao i kasnopaleolitički materijal iz zapadne pećine u Brini kod Drniša. Kasnopaleolitički i mezolitički period još je zastupljen s materijalom iz novih istraživanja špilje Kopačina kod Donjeg Humca na otoku Braču.
Rani neolitik je zastupljen s materijalom iz Markove špilje na otoku Hvaru, pećine Krčine u Mihovilovićima kod Klisa, iz Danila kod Šibenika, pećine Tamnice kod Sinja i Male pećine u Sutini kod Muća.
Srednji neolitik je zastupljen s materijalom iz Danila kod Šibenika (kampanja 1953. g.), materijalom s lokaliteta Muše-Kremena između Trilja i Sinja u sinjskom polju i iz Mratova kod Oklaja. Danilo je upravo eponimni lokalitet po kojem je čitava kultura na istočnoj jadranskoj obali u periodu srednjeg neolitika nazvana Danilska kultura.
Period kasnog neolitika predstavlja materijal iz Markove i Grapčeve špilje kao i špilja Pokrivenik na otoku Hvaru i Turske peći kod Sumpetra blizu Omiša. Upravo su Markova i Grapčeva špilja najznačajniji lokaliteti hvarske varijante unutar Hvarsko-lisičićke kulture kasnog neolitika na čitavom istočnom Jadranu. Turska peć je jedini lokalitet na kopnenom dijelu splitsko-dalmatinske županije ali i šire koji je, sustavnim arheološkim istraživanjima koji su još u tijeku, potvrdio postojanje Hvarsko-lisičićke kulture. Špilja je izuzetno važna u stvaranju mostobrana između otočkog (Hvar) i kopnenog dijela navedene županije u periodu kasnog brončanog doba i u shvaćanju procesa širenja ove kulture.
Iz period eneolitika treba istaknuti ostavu bakrenih sjekira i klinova s pozicije Gripe u Splitu, kao i keramički materijal iz Markove i Grapčeve špilje.
Period kraja eneolitika do u početak srednjeg brončanog doba, zastupljen je vrlo vrijednim arheološkim materijalom koji se pripisuje Cetinskoj kulturi i koji se najvećim dijelom upravo nalazi u ovoj instituciji. Radi se o keramičkom, koštanom, kamenom i brončanom materijalu kojeg je na sustavnim istraživanjima ponajviše kamenih gomila uz rijeku Cetinu otkrio i sakupio arheolog Ivan Marović, koji je ovoj kulturi nadjenuo i ime. Ostaci ove kulture sreću se od sjeverne Dalmacije na sjeveru sve do Albanije i Peloponeza u Grčkoj na jugu, od Palagruže na zapadu do srednje BiH na istoku.
Period srednjeg i kasnog brončanog doba zastupljen je brojnim keramičkim i brončanim materijalom iz kojeg treba istaknuti grobne nalaze iz špilje Podumci kod Drniša, ostave iz Sitna Gornjeg kod Splita, Dabra kod Marine i Baline glavice kod Drniša kao i grobna cjelina iz Trcele u Vranjicu kod Splita.
Željezno doba je vrlo dobro predstavljeno posebno grobnim prilozima od kojih treba istaknuti materijal iz špilje u Otišićima kod Vrlike, iz Žaganj doca kod Sumartina i iz Vičje luke kod Ložišća na o. Braču kao i iz grobova u Postranju u Prološcu kod Imotskog i Klobuku kod omiške Rogoznice.
Pretpovijesni period u ovoj zbirci završava grobnim prilozima iz poznate Milaševe gomile blizu ušća rijeke Cetine koja potječe iz 1. st.
Od materijala sa višefaznih lokaliteta posebno važnih za pretpovijest Dalmacije, koji se nalaze u ovom muzeju, na prvom mjestu treba istaknuti špilju Škarin Samograd u Mirlovića Zagori kod Drniša s kontinuitetom življenja od ranog neolitika do kasnog brončanog doba. Vrlo je važno i jedino do sada istraživano sojeničko naselje u Dalmaciji na otočiću Dugiš u Cetini u današnjem Otoku kod Sinja. Život na ovom naselju tekao je u kontinuitetu od srednjeg brončanog doba sve do rimskog carskog vremena.
Sa otočkog dijela navedene županije svakako treba navesti dva lokaliteta na otoku Braču. Tu je materijal s gradine Rat iznad Ložišća koji potvrđuje naseljavanje na tom položaju od srednjeg brončanog doba do helenizma. U mjestu Škripu, također na otoku Braču, nalazi se ilirska gradina sa djelomično sačuvanim kamenim bedemom od magalitskih blokova, gdje su u njenoj unutrašnjosti istraživanjima prikupljeni materijalni ostaci od brončanog do rimskog doba.

Zbirka čuva i ostale brojne keramičke ostatke iz brončanog i željeznog doba, sakupljene na brojnim gradinama posebno sa prostora srednje Dalmacije te ostale vrijedne bakrene, brončane i željezne predmete sa istog prostora, koji svjedoče o pretpovijesnim vremenima na ovom prostoru.

Zbirka se neprestano obogaćuje i širi kao rezultat rekognosciranja, arheoloških istraživanja i otkupa brojnih vrijednih pretpovijesnih arheoloških predmeta.