HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Zrinsko-Frankopanska 25, 21000 Split
Splitsko-dalmatinska županija
ADRESA
- Priručna zbirka i lokalitet Salona, Priručna zbirka i arheološki lokalitet Salona, Don Frane Bulića 91, Manastirine
21210 Solin
- Zbirka arheološkog lokaliteta Issa, Priručna zbirka i arheološki lokalitet Issa, Šetalište Viški boj 12
21480 Vis
RADNO VRIJEME
> Muzej
- 1. lipnja - 30. rujna:
ponedjeljak - subota 9 - 14 i 16 - 20 h
nedjeljom zatvoreno

- 1. listopada - 31. svibnja:
ponedjeljak - petak 9 - 14 i 16 - 20 h
subota 9 - 14 h
nedjeljom zatvoreno

> Priručna zbirka i lokalitet Salona
- 1. lipnja - 31. kolovoza:
ponedjeljak – petak 7 – 20 h
subota 8 - 20 h
nedjelja 9 - 14 h
- 1. - 31. listopada:
ponedjeljak – petak 7 – 18 h
subota 8 - 18 h
nedjelja 9 - 13 h
- 1. studenoga - 31. ožujka:
ponedjeljak - petak 7 - 16 h
subota 9 - 16 h
nedjeljom zatvoreno
- 1. travnja - 30. svibnja i 1. - 30. rujna:
ponedjeljak – petak 7 – 19 h
subota 8 - 19 h
nedjelja 9 - 13 h

> Priručna zbirka i lokalitet Issa
- 1. lipnja - 30. rujna:
svakog dana 9 - 13 i 17 - 21 h
- ostali dio godine uz najavu na tel. 021/329-340

T 021/329-340
F 021/329-360
E info@armus.hr
W http://www.armus.hr
http://www.mdc.hr/split-arheoloski
Kako doći do muzeja
> Muzej
autobusnom linijom br. 17

> Priručna zbirka i lokalitet Salona
glavni ulaz u Salonu nalazi se u zapadnom dijelu Solina, na Manastirinama; autobus br. 1 gradskog prijevoza, čija je početna stanica pokraj zgrade HNK Split.

> Priručna zbirka i lokalitet Issa
do Zbirke koja je u središtu viške uvale dolazi se šetnjom iz viških naselja (Luke i Kuta); kod velikih topova skrenuti prema utvrdi Gospina batarija
Parkiralište
da, ispred zgrade
Stručna vodstva
> Muzej
uz najavu
strani jezik: engleski
cijena: 300 kn

Grupni posjeti
nema popusta na cijenu ulaznice
Fotografiranje
> Muzej i lokaliteti
da, uz dopuštenje; ne naplaćuje se

Cijena ulaznice
> Arheološki muzej u Splitu / Priručna zbirka i lokalitet Salona
odrasli: 30 kn
djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom: 15 kn

> Priručna zbirka i lokalitet Issa
odrasli: 20 kn
djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom: 10 kn

> Cijene ulaznica posjeta Arheološkom muzeju u Splitu i Priručnoj zbirci i lokalitetu Salona ili Priručnoj zbirci i lokalitetu Issa unutar 7 dana:
odrasli: 50 kn
djeca, učenici, studenti, osobe sa invaliditetom: 20 kn

Umirovljenici i osobe sa invaliditetom: ponedjeljkom ulaz slobodan
Muzejska trgovina
> Muzej
u muzejskoj suvenirnici prodaju se promidžbeni materijali i suveniri

> Priručna zbirka i lokalitet Salona
suvenirnica na recepciji zbirke

> Priručna zbirka i lokalitet Issa
suvenirnica na recepciji zbirke
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
> Muzej
da

> Priručna zbirka i lokalitet Salona
djelomičan

> Priručna zbirka i lokalitet Issa
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - poštansko-filatelističko-telekomunikacijski
Djelokrug državni
Osnivač država
Godina osnutka1820.
Ravnateljmr. sc. Damir Kliškić
Voditelj
  • Hanja Anić, diplomirani knjižničar
    hanja.anic@armus.hr
  • Ivana Zrinka Bajić Franković, viši restaurator
    zrinka.bajic-frankovic@armus.hr
  • Maja Bonačić Mandinić, muzejski savjetnik
    maja.bonacic-mandinic@armus.hr
  • mr. sc. Zrinka Buljević, muzejski savjetnik
    zrinka.buljevic@armus.hr
  • mr. sc. Boris Čargo, viši kustos
    boris.cargo@armus.hr
  • Arsen Duplančić, diplomirani knjižničar
    arsen.duplancic@armus.hr
  • Ante Ivančić, informatičar
    toni.ivancic@armus.hr
  • mr. sc. Sanja Ivčević, muzejski savjetnik
    sanja.ivcevic@armus.hr
  • Jelena Jovanović, kustos
    jelena.jovanovic@armus.hr
  • mr. sc. Damir Kliškić, viši kustos
    damir.kliskic@armus.hr
  • Jagoda Mardešić, viši kustos
    jagoda.mardesic@armus.hr
  • Duje Ordulj, restaurator
    duje.ordulj@armus.hr
  • mr. sc. Ante Piteša, muzejski savjetnik
    ante.pitesa@armus.hr
  • Zoran Podrug, preparator
    zoran.podrug@armus.hr
  • Ika Prpa-Stojanac, viši preparator
    ika.prpa-stojanac@armus.hr
  • Mario Radaljac, kustos
    mario.radaljac@armus.hr
  • Tonći Seser, fotograf
    tonci.seser@armus.hr
  • Ema Višić Ljubić, viši kustos
    ema.visic-ljubic@armus.hr
  • Borko Vješnica, viši restaurator
    borko.vjesnica@armus.hr
  • Ivanka Vukšić, restaurator
    ivanka.vuksic@armus.hr
Muzej ima:
- stalni postav
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Arsen Duplančić)

Zbirke

Priručna zbirka i lokalitet Salona

Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Jagoda Mardešić
Broj predmeta 9417
Vrsta građe arhitektura, skulptura, mozaici, stele, urne, nakit, terakote, predmeti svakodnevne uporabe
Teritorij Solin
Vremensko razdoblje 2. st. prije Krista - 11. st.
Materijal kamen, staklo, keramika, metal
Url http://mdc.hr/split%2Darheoloski/hr/FS-dislocirani.html

Zbirka arheološkog lokaliteta Salona sadržava predmete koji su pronađeni na području antičke Salone, a čuvaju se u područnoj zgradi Tusculum u Solinu ili su izloženi in situ na salonitanskim lokalitetima.
U zbirci su zastupljeni nadgrobni spomenici, natpisi, dijelovi arhitekture, kultni spomenici, predmeti za svakodnevnu uporabu od keramike, stakla, kamena i metala.
Veći broj spomenika izložen je in situ na arheološkim lokalitetima Salone. To su pretežito kameni spomenici: sarkofazi, arhitektonski ulomci i slično koji predstavljaju dio kulturno-povijesne cjeline antičkog grada Salone koji se na ovom prostoru razvijao od 2. st. pr. Krista do 7. st.
Pojedini spomenici izloženi su u prizemlju Tusculuma, u suvenirnici i Spomen-sobi don Frane Bulića (npr. mozaici, urne, amfore, kapiteli i sl.), dok je preostala građa pohranjena u depoima.

Arheološki lokalitet Salona
Šest kilometara sjeverno od Splita u današnjem Solinu nalaze se ostaci antičkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije. Povoljan zemljopisni položaj na sredini istočne jadranske obale i smještaj u dnu zaštićenog Kaštelanskog zaljeva, uz deltu rijeke Salon (danas Jadro) te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada.

Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata u neposrednoj blizini Traguriona i Epetiona, kolonija isejskih Grka. U to vrijeme u Saloni je pored domaćih Ilira i grčkih doseljenika živio i velik broj Italika. Nakon građanskog rata između Cezara i Pompeja 48. g. pr. Krista, Salona je dobila status rimske kolonije, te postaje središtem Ilirika, kasnije provincije Dalmacije.
Nakon gušenja posljednje ilirske pobune (Batonov ustanak, od 6. do 9. g.) za Salonu nastupa razdoblje mira i prosperiteta vidljivo kroz urbanistički razvoj i snažnu graditeljsku aktivnost.

Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika opasana zidinama i utvrđena kulama čiji pojedini dijelovi potječu iz 2. st. pr. Krista. Do danas se sačuvao istočni trakt gradskih zidina građen od velikih kamenih blokova s vratima omeđenim osmerokutnim kulama iz Augustova vremena (Porta Caesarea). Od njih je kretala cesta čiji je jedan pravac skretao prema jugoistoku i jugu, dok je drugi vodio na sjever prema unutrašnjosti.

Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i kroz cijelo prvo stoljeće pratila je gradnja javnih objekata. U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolijem kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma je krajem 1. st. podignuto kazalište koje je moglo primiti oko 3500 gledatelja. Prikaz Salone na kojemu se vidi teatar nalazi se na Trajanovu stupu u Rimu.

Južno od kazališta nalazio se ranije sagrađeni hram. Izvan gradskih zidina, uz ceste koje su vodile izvan grada, prema rimskom običaju nastajale su nekropole. Najpoznatija je zapadna nekropola, nazvana in horto Metrodori, smještena uz cestu prema Tragurionu i poznata po "kiklopskoj" gradnji ogradnih zidova grobnih parcela. Od 1. st. pr. Krista grad se širi na zapad i istok, a zbog opasnosti od germanskih plemena proširenja se opasuju zidinama i utvrđuju pravokutnim kulama. Grad dobiva eliptičan oblik čije su osi bile oko 1600 metara u pravcu istok-zapad i oko 700 metara u pravcu sjever-jug.
Prilikom gradnje bedema pojedini objekti, radi brže gradnje, postaju njihovim sastavnim dijelom. U bedeme su inkorporirani nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom s izvora Jadra već u 1. st. pr. Krista i najmonumentalnija salonitanska građevina amfiteatar, podignuta u drugoj polovici 2. st. na krajnjem sjeverozapadnom dijelu grada. Ta rimska građevina, u čijoj su se areni odvijale krvave borbe gladijatora i zvijeri, mogla je primiti gotovo 19.000 gledatelja. U supstrukcijama gledališta otkrivena su dva svetišta božice sudbine i osvete Nemeze koju su štovali gladijatori. Kršćani su kasnije ta svetišta pretvorili u memorijalne kapele u spomen na kršćanske mučenike ubijene u areni.

Na području istočnog gradskog proširenja otkriveni su dijelovi stambenih objekata i ostaci gradske inzule, a jugoistočno od Porte Caesaree ruševine jedne luksuzne vile, vjerojatno praetoriuma, palače namjesnika provincije. Podovi palače ukrašeni su višebojnim mozaicima s prikazom likova iz mitologije (Apolon, Triton, Orfej).

U Saloni je otkriven veći broj privatnih i javnih termi. Najbolje su očuvane Velike gradske terme s kraja 2. st. u istočnom dijelu grada.
Značajno razdoblje u razvoju grada bila je vladavina cara Dioklecijana koji je nedaleko Salone sagradio veličanstvenu palaču u koju se povlači nakon abdikacije 305. g. U njegovo vrijeme grade se mnoge monumentalne građevine, obnavljaju forum, hramovi i terme te dograđuje amfiteatar. U to doba Salona s okolicom broji oko 60.000 stanovnika, a u gradu vlada snažan kozmopolitski duh. Pored službene rimske religije u Saloni su egzistirala razna orijentalna vjerovanja kao kultovi Izide, Kibele, a osobito je bilo rašireno štovanje maloazijskog božanstva sunca Mitre, čija svetišta su pronađena na više mjesta unutar grada.



Arheološki lokalitet Salona
Šest kilometara sjeverno od Splita u današnjem Solinu nalaze se ostaci antičkog grada Salone, metropole rimske provincije Dalmacije. Povoljan zemljopisni položaj na sredini istočne jadranske obale i smještaj u dnu zaštićenog Kaštelanskog zaljeva, uz deltu rijeke Salon (danas Jadro) te dobra cestovna povezanost s unutrašnjosti uvjetovali su brz i nesmetan razvoj grada.

Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata u neposrednoj blizini Traguriona i Epetiona, kolonija isejskih Grka. U to vrijeme u Saloni je pored domaćih Ilira i grčkih doseljenika živio i velik broj Italika. Nakon građanskog rata između Cezara i Pompeja 48. g. pr. Krista, Salona je dobila status rimske kolonije, te postaje središtem Ilirika, kasnije provincije Dalmacije.
Nakon gušenja posljednje ilirske pobune (Batonov ustanak, od 6. do 9. g.) za Salonu nastupa razdoblje mira i prosperiteta vidljivo kroz urbanistički razvoj i snažnu graditeljsku aktivnost.

Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika opasana zidinama i utvrđena kulama čiji pojedini dijelovi potječu iz 2. st. pr. Krista. Do danas se sačuvao istočni trakt gradskih zidina građen od velikih kamenih blokova s vratima omeđenim osmerokutnim kulama iz Augustova vremena (Porta Caesarea). Od njih je kretala cesta čiji je jedan pravac skretao prema jugoistoku i jugu, dok je drugi vodio na sjever prema unutrašnjosti.

Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i kroz cijelo prvo stoljeće pratila je gradnja javnih objekata. U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolijem kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma je krajem 1. st. podignuto kazalište koje je moglo primiti oko 3500 gledatelja. Prikaz Salone na kojemu se vidi teatar nalazi se na Trajanovu stupu u Rimu.

Južno od kazališta nalazio se ranije sagrađeni hram. Izvan gradskih zidina, uz ceste koje su vodile izvan grada, prema rimskom običaju nastajale su nekropole. Najpoznatija je zapadna nekropola, nazvana in horto Metrodori, smještena uz cestu prema Tragurionu i poznata po "kiklopskoj" gradnji ogradnih zidova grobnih parcela. Od 1. st. pr. Krista grad se širi na zapad i istok, a zbog opasnosti od germanskih plemena proširenja se opasuju zidinama i utvrđuju pravokutnim kulama. Grad dobiva eliptičan oblik čije su osi bile oko 1600 metara u pravcu istok-zapad i oko 700 metara u pravcu sjever-jug.
Prilikom gradnje bedema pojedini objekti, radi brže gradnje, postaju njihovim sastavnim dijelom. U bedeme su inkorporirani nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom s izvora Jadra već u 1. st. pr. Krista i najmonumentalnija salonitanska građevina amfiteatar, podignuta u drugoj polovici 2. st. na krajnjem sjeverozapadnom dijelu grada. Ta rimska građevina, u čijoj su se areni odvijale krvave borbe gladijatora i zvijeri, mogla je primiti gotovo 19.000 gledatelja. U supstrukcijama gledališta otkrivena su dva svetišta božice sudbine i osvete Nemeze koju su štovali gladijatori. Kršćani su kasnije ta svetišta pretvorili u memorijalne kapele u spomen na kršćanske mučenike ubijene u areni.

Na području istočnog gradskog proširenja otkriveni su dijelovi stambenih objekata i ostaci gradske inzule, a jugoistočno od Porte Caesaree ruševine jedne luksuzne vile, vjerojatno praetoriuma, palače namjesnika provincije. Podovi palače ukrašeni su višebojnim mozaicima s prikazom likova iz mitologije (Apolon, Triton, Orfej).

U Saloni je otkriven veći broj privatnih i javnih termi. Najbolje su očuvane Velike gradske terme s kraja 2. st. u istočnom dijelu grada.
Značajno razdoblje u razvoju grada bila je vladavina cara Dioklecijana koji je nedaleko Salone sagradio veličanstvenu palaču u koju se povlači nakon abdikacije 305. g. U njegovo vrijeme grade se mnoge monumentalne građevine, obnavljaju forum, hramovi i terme te dograđuje amfiteatar. U to doba Salona s okolicom broji oko 60.000 stanovnika, a u gradu vlada snažan kozmopolitski duh. Pored službene rimske religije u Saloni su egzistirala razna orijentalna vjerovanja kao kultovi Izide, Kibele, a osobito je bilo rašireno štovanje maloazijskog božanstva sunca Mitre, čija svetišta su pronađena na više mjesta unutar grada.