O muzeju:
Gradski zastupnici Karlovca donijeli su 18. prosinca 1904. odluku o osnivanju Gradskoga muzeja kako bi se, prema ondašnjem obrazloženju, sačuvale sve uspomene i starine grada. No tek je 12. srpnja 1911. izabran je Muzealni odbor od petnaest članova koji upućuje poziv građanima za pomoć u skupljanju predmeta, a Muzeju je na privremenu uporabu ustupljena jedna prostorija Magistrata (Gradske vijećnice).
Među prvim predmetima darovanima Muzeju našle su se cehalije; numizmatička zbirka Mije Balaša; zbirka Janka Mikića, sudionika Kongo-ekspedicije; arhiv Ilirske čitaonice, različiti predmeti Huga i Melkiora Lukšića (drveni bicikl - velociped) itd. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata sav je muzejski materijal pohranjen na tavanu Gradske vijećnice, a djelatnost Muzeja zamire i, unatoč određenim inicijativama, ne obnavlja se sve do kraja Drugoga svjetskog rata.
Dana 12. srpnja 1945. osnovana je Galerija koju su vodili slikari Nikola Dragarić i Branko Kozina, a pravi muzejski, stručno koncipiran rad započinje Ivana Vrbanić 1952. g. Sljedeće je godine Muzeju dodijeljena zgrada na Strossmayerovu trgu, u kojoj je i danas smješten. (Objekt iz prve polovice 17. st., što ga je dao izgraditi karlovački general Vuk Krsto Frankopan, danas je najstariji sačuvani primjer stambene arhitekture tipa curiae (kurije) podignute u karlovačkoj tvrđavi - kategoriziran kao spomenik kulture izrazite vrijednosti.) U toj je baroknoj gradskoj palači izložen stalni muzejski postav, otvoren 1996. kao obnovljena ekspozicija iz 1990. g. Izloženi predmeti naznačuju tip flore i faune karlovačkoga kraja, s naglaskom na ekološkim problemima; prikazuju arheološku prošlost okolice; ilustriraju tradicijske oblike života na selu, a najvećim dijelom predočuju povijest grada od osnutka karlovačke tvrđave te njezina razvoja kao središta Vojne krajine do devetnaestostoljetnoga trgovačkog i prometnog čvorišta te kulturnog središta šire regije.
Muzeja ima bogati fundus s više od 9.000 predmeta. |