HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg sv. Marka 1, 20260 Korčula
Dubrovačko-neretvanska županija
RADNO VRIJEME
- siječanj, veljača, ožujak: 10 - 13h

- travanj, svibanj, lipanj: 10 - 14 h

- srpanj, kolovoz, rujan: 9 - 21 h

- listopad, studeni, prosinac: 10 - 13 h


T 020/711-420
F 020/711-420
E gm-korcula@du.t-com.hr, gradski.muzej.korcula1@du.t-com.hr, info@gm-korcula.com
W http://www.gm-korcula.com/hr/
Kako doći do muzeja
šetnjom starom gradskom jezgrom jednom od ulica koje vode do Trga sv.Marka
Parkiralište
postoji u blizini, na istočnoj obali, udaljeno je 700 m.
Stručna vodstva
Stručno vođenje na hrvatskom i engleskom jeziku. Cijena po dogovoru. Potrebo je unaprijed dogovoriti stručna vodstava.
Grupni posjeti
grupu čini min. 10 osoba, 15 kn po osobi
Fotografiranje
fotografiranje uz dozvolu ravnatelja na zahtjev
u svrhu promocije muzejskih predmeta i zbirki te materijalne i nematerijalne kulturne baštine Korčule fotografiranje bez naknade uz obvezu dostavljanja publiciranih promotivnih materijala, snimaka filmova, spotova i sl.
Cijena ulaznice
odrasli: 20 kn
učenici i studenti: 8 kn
djeca (do 14 g., u pratnji roditelja): besplatan ulaz
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
Muzejska trgovina
na infopultu se prodaju publikacije, suveniri, razglednice i dr.
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta opći muzej - gradski
Djelokrug lokalni
Osnivač grad
Godina osnutka1957.
Ravnateljdr. sc. Marija Hajdić
Voditelj
  • Viktorija Filippi-Crljen, muzejski tehničar
    gm-korcula@du.t-com.hr
  • dr. sc. Marija Hajdić, kustos
    gm-korcula@du.t-com.hr
  • Sani Sardelić, kustos
    gradski.muzej.korcula1@du.t-com.hr
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- knjižnicu (dostupno javnosti na zahtjev; voditelj: Sani Sardelić)
- Arhiv Boschi, Arhiv Dimitri, Arhiv Gradskog muzeja kao stvaratelja arhivskog gradiva (voditelj: dr. sc.Marija Hajdić, dostupno stručnjacima)

Zbirke

Brodograđevna zbirka

Vrsta zbirke povijesna, tehnička
Voditelj dr. sc. Marija Hajdić
Broj predmeta 573
Vrsta građe stari alat i tradicijske sprave s korčulanskih brodogradilišta, modeli brodova građenih u Korčuli, maketa starog brodogradilišta, fotografije i umjetnički prikazi starih brodogradilišta, povijesni dokumenti, putne isprave korčulanskih brodograditelja, modeli brodova građenih u korčulanskom brodogradilištu pedesetih i šezdesetih god. 20. st.
Teritorij grad Korčula
Vremensko razdoblje 18. st. - 20. st.
Materijal drvo, razne vrste metala, papir
Url http://www.gm-korcula.com/hr/zbirke/drugi-kat/brodogradnja

Zbirka drvene brodogradnje posvećena je najvažnijem korčulanskom zanatu u minulim stoljećima. Izgradnja brodova prvi put je spomenuta u 14. st. Od 18. st. uz brodogradilišta smještena na obali u istočnom i zapadnom predgrađu počinju se podizati stambene kuće brodograditelja i formiraju gradska predgrađa. Položaj tradicijskih brodogradilišta dokumentiraju preslici povijesnih kartografskih prikaza Korčule iz 16. i 17.st. a u 19.st. dokumentirana su na crtežima Iustera, T.G. Jacksona i G.Riegela. Maketa brodogradilišta Nikole Sessa autora Stjepa Sladovića iz 1977. nekada smještenog na mjestu današnjeg Spomenika poginulima u II. svj. ratu koje je tu djelovalo sve do šezdesetih godina 20.st. prikazuje karakterističnu opremu i izgled starinskog brodogradilišta. Prostor brodogradilišta je od puta – ceste bilo odvojen ogradom, a unutar ograđenog brodogradilišta smještena je baraka – teza, brod na navozu, pomagala i alati. Likovni prikazi i fotografije iz prve polovine 20. st. dokumentiraju brodogradilišta i izgled korčulanskih predgrađa prije početka gašenja ovog starog zanata. kada se na njima još uvijek odvijala živa brodograditeljska djelatnost. Vrste plovila građenih na ovim brodogradilištima prikazani su kosturima, nacrtima, polumodelima,modelima i prikazima jedrenjaka, trabakula, trajti, leuta, motornih čamaca, maona, modelima željeznih brodova Dagmar Clausen i Ghandaria građenih u korčulanskom brodogradilištu Inkobrod šezdesetih godina 20.st. Kopijama slika brodova, Fratelli Fabris, Giovanni D. i Genitor Nicolo najvećih brodova građenih u Dalmaciji to doba istaknuo se značaj korčulanske brodogradnje u 19 st.
Brod Fratelli Fabris predstavljao je “labuđi pjev korčulanske brodogradnje. Manji brodograditeljski alati iz 18., 19. i 20.st. proizvedeni su u korčulanskim kovačkim radionicama a služili su za gradnju i održavanje plovila na brodogradilištima Sessa, Depolo, Vilović, Bonvardo, Fazinić, Drušković i drugima. Među brojnim primjerima alata i pomagala nalaze se razne vrste pila (šega, pila od volta, pišandrin, peštarijola), razne vrste svrdla, turpija, toka, planja (spuzarijola, sovraman), bradve, dlijeta, kacačod, škvadra – cota, viola, pie de porko. Između dasaka oplate broda umetala se stupa, premazivana katranom za što je kao pomagalo služila radaca. Na brodogradilištima se koristila dizalica-krik, gornji dio stezača i koloturnici-buceli. U drvenim sanducima - kašetama- čuvao se alat. Tu je i veliko svrdlo – ašta od prove te mašina za šivanje jedara. Fotografijom je prikazan rad velom pilom- šegom, te arganom- spravom za izvlačenje brodova.
Za projektiranje i konstruiranje rebara brodova karakterističnom korčulanskom metodom buške koristila su se pomagala – krivuljari – regulini i murili – daščice za prenošenje mjera. Dijelovi plovila modelirali su se pomoću lukoča i kalate. Atraktivnost starinskih brodogradilišta i činjenice korčulanske brodograditeljske tradicije nadahnule su likovni i literarnu i umjetničku interpretaciju brodograditeljske baštine pa su djela Tome Geričića, Anđela Uvodića, Nikole Skokandića, Vinka Fabris, Ivana Jurjević-Kneza zapravo umjetničke i dokumentarne likovne zabilješke korčulanskih brodogradilišta. Dokumenti koji svjedoče ulogu i razvoj korčulanske brodogradnje pohranjeni su u domaćim i inozemnim arhivima. Naročitu važnost imala je Banka Sv. Josipa – Udruga kroz koju su brodograditelji štitili svoja prava osnovana 1624. a obnovljene u drugoj pol.19 st.