Odaberite zbirku:

Brodograđevna zbirka

Vrsta zbirke: povijesna
Vrsta zbirke: tehnička
Voditelj: dr. sc. Marija Hajdić
Broj predmeta: 573
Vrsta građe: stari alat i tradicijske sprave s korčulanskih brodogradilišta, modeli brodova građenih u Korčuli, maketa starog brodogradilišta, fotografije i umjetnički prikazi starih brodogradilišta, povijesni dokumenti, putne isprave korčulanskih brodograditelja, modeli brodova građenih u korčulanskom brodogradilištu pedesetih i šezdesetih god. 20. st.
Teritorij: grad Korčula
Vremensko razdoblje: 18. st. - 20. st.
Materijal: drvo, razne vrste metala, papir
URL: http://www.gm-korcula.com/hr/zbirke/drugi-kat/brodogradnja

Zbirka drvene brodogradnje posvećena je najvažnijem korčulanskom zanatu u minulim stoljećima. Izgradnja brodova prvi put je spomenuta u 14. st. Od 18. st. uz brodogradilišta smještena na obali u istočnom i zapadnom predgrađu počinju se podizati stambene kuće brodograditelja i formiraju gradska predgrađa. Položaj tradicijskih brodogradilišta dokumentiraju preslici povijesnih kartografskih prikaza Korčule iz 16. i 17.st. a u 19.st. dokumentirana su na crtežima Iustera, T.G. Jacksona i G.Riegela. Maketa brodogradilišta Nikole Sessa autora Stjepa Sladovića iz 1977. nekada smještenog na mjestu današnjeg Spomenika poginulima u II. svj. ratu koje je tu djelovalo sve do šezdesetih godina 20.st. prikazuje karakterističnu opremu i izgled starinskog brodogradilišta. Prostor brodogradilišta je od puta – ceste bilo odvojen ogradom, a unutar ograđenog brodogradilišta smještena je baraka – teza, brod na navozu, pomagala i alati. Likovni prikazi i fotografije iz prve polovine 20. st. dokumentiraju brodogradilišta i izgled korčulanskih predgrađa prije početka gašenja ovog starog zanata. kada se na njima još uvijek odvijala živa brodograditeljska djelatnost. Vrste plovila građenih na ovim brodogradilištima prikazani su kosturima, nacrtima, polumodelima,modelima i prikazima jedrenjaka, trabakula, trajti, leuta, motornih čamaca, maona, modelima željeznih brodova Dagmar Clausen i Ghandaria građenih u korčulanskom brodogradilištu Inkobrod šezdesetih godina 20.st. Kopijama slika brodova, Fratelli Fabris, Giovanni D. i Genitor Nicolo najvećih brodova građenih u Dalmaciji to doba istaknuo se značaj korčulanske brodogradnje u 19 st.
Brod Fratelli Fabris predstavljao je “labuđi pjev korčulanske brodogradnje. Manji brodograditeljski alati iz 18., 19. i 20.st. proizvedeni su u korčulanskim kovačkim radionicama a služili su za gradnju i održavanje plovila na brodogradilištima Sessa, Depolo, Vilović, Bonvardo, Fazinić, Drušković i drugima. Među brojnim primjerima alata i pomagala nalaze se razne vrste pila (šega, pila od volta, pišandrin, peštarijola), razne vrste svrdla, turpija, toka, planja (spuzarijola, sovraman), bradve, dlijeta, kacačod, škvadra – cota, viola, pie de porko. Između dasaka oplate broda umetala se stupa, premazivana katranom za što je kao pomagalo služila radaca. Na brodogradilištima se koristila dizalica-krik, gornji dio stezača i koloturnici-buceli. U drvenim sanducima - kašetama- čuvao se alat. Tu je i veliko svrdlo – ašta od prove te mašina za šivanje jedara. Fotografijom je prikazan rad velom pilom- šegom, te arganom- spravom za izvlačenje brodova.
Za projektiranje i konstruiranje rebara brodova karakterističnom korčulanskom metodom buške koristila su se pomagala – krivuljari – regulini i murili – daščice za prenošenje mjera. Dijelovi plovila modelirali su se pomoću lukoča i kalate. Atraktivnost starinskih brodogradilišta i činjenice korčulanske brodograditeljske tradicije nadahnule su likovni i literarnu i umjetničku interpretaciju brodograditeljske baštine pa su djela Tome Geričića, Anđela Uvodića, Nikole Skokandića, Vinka Fabris, Ivana Jurjević-Kneza zapravo umjetničke i dokumentarne likovne zabilješke korčulanskih brodogradilišta. Dokumenti koji svjedoče ulogu i razvoj korčulanske brodogradnje pohranjeni su u domaćim i inozemnim arhivima. Naročitu važnost imala je Banka Sv. Josipa – Udruga kroz koju su brodograditelji štitili svoja prava osnovana 1624. a obnovljene u drugoj pol.19 st.