Odaberite zbirku:

Arheološka zbirka

Vrsta zbirke: arheološka
Vrsta zbirke: prirodoslovna
Vrsta zbirke: numizmatička
Voditelj: Mirela Pavličić
Broj predmeta: 34522
Vrsta građe: fosili, predmeti od željeza, metala, keramike, stakla, kamene konzole, novac, medalje, značke, ordenje
Teritorij: Požeška kotlina (Kaptol, Tekić, Rudina, Velika, Dolac)
Vremensko razdoblje: prapovijest (neolit, brončano doba, željezno doba), antika i srednji vijek
Materijal: keramika, željezo, bronca, kamen, staklo
URL: http://www.gmp.hr/content/view/20/32/lang,hrvatski/

U arheološkoj zbirci nalaze se materijalni ostaci iz svih vremenskih razdoblja prapovijesti. Iz paleolitika (starije kameno doba) pronađeni su kosturni ostaci sisavaca: mamuta, bizona, jelena, divljeg goveda i konja kod sela Zarilca gdje je bio logor lovaca na mamute.
U Požegi su pronađeni ostaci najstarijeg neolitskog (mlađe kameno doba) naselja starčevačke kulture. Tako u zemunici staroj 8000 godina nađeni su ostaci keramičkih posuda koji dokazuju da je Požega jedno od najstarijih naselja u Slavoniji.
Značajno je otkriće grobova iz eneolita (bakrenog doba) u selu Jakšić gdje su nađene cijele keramičke posude lasinjske kulture.
Iz kasnog brončanog doba čuvaju se ostaci posuda iz grobova kulture polje sa žarama iz Zarilca, Požege i Grabarja. 13.st. prije Krista.
Tijekom starijeg željeznog doba u Požeškoj kotlini bila su mnoga naselja povezana s Kaptolom kao središtem. Izuzetni su nalazi groblja pod humcima (tumulima) vezani za spaljivanje pokojnika i stavljanje pepela u žare (urne).
Posebno lijepo su izrađene posude, crne boje ukrašene životinjskim rogovima. Dijelovi ratničke opreme pokazuju veze Ilira s Grčkom, te visoki stupanj kulture i gospodarsku razvijenost ovog kraja.
U arheološkoj zbirci čuva se i vrijedan nalaz nakita iz ženskog groba iz Velike koji pripada mlađem željeznom dobu (4. st. pr. Krista) - kopče, narukvice i ogrlice svjedoče nam o načinu ukrašavanja žena tog doba.
Rimljani su ostavili mnogobrojne materijalne ostatke u požeškom kraju u kojem su bili od 1.-4. st. Nađeni su ostaci naselja, groblja, nadgrobni spomenici, kupke, skulpture, novci… Najbolje je istraženo nalazište u Tekiću gdje su otkriveni temelji tri zgrade koje su imale centralno grijanje, freske, mozaike, kupke i vodovod. Istraženi grobovi s kosturnim ostacima u zemlji i u zidanim grobnicama ukazuju nam na način života i vjerovanja Rimljana u 4. st. Nađeni su mnogobrojni predmeti svakodnevne uporabe keramičke i staklene posude, razni nakit i novci.
Rudina ja najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji male romaničke crkve i benediktinske opatije sv. Mihovila iz 12. st. Taj utvrđeni kompleks ispod padina Psunja predstavlja jedan od najvažnijih sakralnih spomenika srednjeg vijeka u Slavoniji.
Romanička crkva sv. Mihovila s kamenim klesancima (konzolama), čuvenim rudinskim glavama, predstavlja najbogatije ostvarenje romaničke plastike u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Mnogi vrijedni nalazi kao što su pronađeni natpisi – prvi hrvatski natpis pisan latinicom – BRAT IAN, glagoljski natpis koji označava 1129. g., latinski natpis i bosančica iz 15. st. ukazuju na izuzetnu važnost ovog objekta.
Mnogi nalazi – keramika, nakit, novci i predmeti svakodnevne upotrebe, govore o životu benediktinaca na Rudini od 12. do 16. st., kada je razaraju Turci.