HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
- 1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

- 1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno
T 01/4828-100
F 01/4826-079
E mimara@mimara.hr
W http://www.mimara.hr/
Kako doći do muzeja
tramvajima br. 12, 13, 14 i 17 (postaja Trg maršala Tita)
Parkiralište
javna parkirališta u Klaićevoj ulici i Ulici Kršnjavoga
Stručna vodstva
uz najavu na recepciji Muzeja ili na telefon
strani jezik: engleski, francuski, njemački, talijanski
cijena uključena u cijenu ulaznice
Grupni posjeti
grupu čini min. 20, a maks. 40 osoba
Fotografiranje
da, bez upotrebe bljeskalice, inače uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 40 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 30 kn
grupe: 30 kn (odrasli), 20 kn (učenici, studenti i umirovljenici)
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
Muzejska trgovina
prodaju se muzejska izdanja, suveniri i knjige s područja umjetnosti
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da, ugrađene su podizne platforme za osobe sa smanjenom pokretljivošću
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač država
Godina osnutka1980.
Ravnateljmr. sc. Lada Ratković-Bukovčan
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- restauratorsku radionicu (svi materijali osim tekstila)
- knjižnicu (dostupna stručnjacima; voditelj: Andrea Georgijević-Šavar)

Zbirke

Zbirka talijanskog, nizozemskog, njemačkog i engleskog slikarstva

Vrsta zbirke umjetnička, slikarstvo
Voditelj Leila Mehulić
Broj predmeta 218
Vrsta građe slikarstvo
Teritorij Austrija, Ceška, Engleska, Italija, Madarska, Nizozemska, Njemacka, Rusija i Švicarska
Vremensko razdoblje kraj 13. st. - 20. st.

U skupini slika talijanskog slikarstva najviše je djela firentinske, sijenske, rimske, napuljske, lombardske i venecijanske škole. Sijensku internacionalnu gotiku najzornije predstavljaju "Sv. Obitelj" Barna da Siene, Sassetin "Krist sa sv. Jeronimom i sv. Ivanom Krstiteljem" i remek djelo Pietra Lorenzettija "Prikazanje u hramu". Venecijansku koloritnu cvjetnu gotiku predočava dio poliptiha s likovima Apostola sv. Ivana i sv. Bartolomeja, pripisano Paolu Venezianu.
Djela Biccija di Lorenzo i Lorenza di Niccolò Gerinija primjeri su ranog firentinskog prijelaznog gotičko-renesansnog slikarstva. Firentinska rana renesansa zastupljena je u djelima Appolonia di Giovannija, Benozza Gozzolija i Raffaelina del Garba. Primjeri visoke renesanse u Firenzi su "Bogorodica s Djetetom" Giuliana Bugiardinija i "Portret mladića", nastao u radionici Giampetrina te dvije "Bogorodice s Djetetom" Lorenza di Credija, od kojih se jedna ubraja među njegova najbolja ostvarenja. Milansku visoku renesansu predstavlja Andrea Solario, a venecijsku Vicenzo Catena i Girolamo da Santacroce. Venecijansko slikarstvo doživjelo je procvat u doba manirizma koji je zastupljen djelima pripadnika Tintorettova kruga, Jacopa Bassana, Paola Veronesea i Tiziana. Tizianov sljedbenik Francesco Beccaruzzi mogući je autor slike "Ženidbeni ugovor". Dva istaknuta maniristička djela su "Sv. Obitelj sa sv. Ivanom Krstiteljem" sijenskog majstora Domenica Beccafumija i "Sv. Luka evanđelist", pripisano rimskoj fazi opusa Raffaella Santija.
Zbirka sadrži nekoliko djela talijanskih karavađista: "Sv. Ivan" nepoznatog slikara, "Sv. Ivan" pripisan Antoniju Zanchiju i "Oslobođenje sv. Petra" radionice Giovannija Lanfranca. Dva djela Luca Giordana izuzetni su primjeri slikarstva napuljskog tenebrosa. Dramatičan chiaroscuro odlika je i slike s prikazom bitke Jacquesa Courtoisa, a prizore bitaka prikazuju i dvije slike njegova sljedbenika Francesca Simoninija.
Venecijansko slikarstvo 18. st. predstavljeno je vedutom Michelea Marieschija, djelom Sebastiana Riccija "Sv. Pavao u Listri", mitološkim motivom Giulija Carpionija i "Uličnim prizorom" Antonija Canaletta.
Među eksponatima nizozemskog slikarstva ističe se "Portret otmjene dame" Michiela van Mierevelta, istaknutog portretista u Delftu i Den Haagu u prvim desetljećima 17. st. Utrechtskoj školi pripada i "Alegorija ljubavi", vrsno djelo Jana van Bijlerta. "Portret žene" Jacoba Cuypa jedno je među majstorovim najboljim djelima. U zbirci se nalaze djela umjetnika koji su se izravno ili neizravno našli pod utjecajem Rembrandta van Rijna poput leidenskog Gerrita Doua ("Rembrandtova majka", "Čovjek na prozoru čisti ribu") i pripadnika amsterdamskog kruga Salamona de Braya ("Alegorija okusa" ili "Daifilo") i Gerbrandta van den Eeckhouta ("Ruth i Boaz"). Zbirka sadrži i djelo pripisano najznačajnijem predstavniku niskog pučkog genrea, Adriaenu van Ostadeu "Seljački koncert". Jan Porcellis, poznat po genreu pomorskog slikarstva, autor je slike "Pomorska bitka". "Luka u Dordrechtu" dio je opusa Jana van de Capellea. U zbirci se čuva i pejzaž pripisan Meindertu Hobbemi, glasovitom predstavnika klasičnog razdoblja nizozemskog pejzaža 17. st. "Krajolik s kravama kraj rijeke s brodovima", dio sedmodjelnog ciklusa, koji je na način Aelberta Cuypa oko 1800. g. izveo Jacob van Strij u suradnji s bratom Abrahamom za dekoraciju otmjene kuće u Dordrechtu. Među djelima kasnijeg razdoblja ističe se slika "Scheveningenske žene u šetnji" (1882.) Van Gogha.
Njemačko slikarstvo sadrži triptih "Čovjek boli", djelo Meistera des Hausbuches, koji je u poslj. četvrtini 15. st. djelovao u gornjorajnskoj oblasti. Vrijedni primjeri manirističkog stila su "Sv. Obitelj sa sv. Ivanom Krstiteljem i anđelima" Hansa Rottenhammera i "Uznesenje Bogorodičino" koje je naslikao Hans von Aachen u duhu manirizma praškoga dvora Rudolfa II. U praškom krugu mogao je nastati i vrijedan tondo, "Bogorodica s Djetetom" nepoznata autora. Manirističke odlike nosi i Tomiris s glavom Kira, glasovitog portretista i grafičara Georga Penza, Dürerova učenika, koji je djelovao u 1. pol. 16. st. u Nürnbergu pod utjecajem venecijanskih suvremenika. "Ekstaza sv. Franje Ksaverskog" djelo je majstora austrijskog rokokoa Paula Trogera, na čiji su stil utjecali venecijanski, napuljski i rimski suvremenici.
Moderna strujanja od 19. do početka 20. stoljeća vidljiva su djelima majstora austrijskog, njemačkog i švicarskog slikarstva Arnolda Böcklina, Franza Jacoba von Defreggera, Maxa Liebermanna, Carla Schucha, Wilhema Schreuera, Gottarda Segantinija, Carla Spitzwega.
Englesko slikarstvo čini nevelika skupina slika iz kojih se mogu iščitati karakteristične sastavnice: portret 17. st. formiran pod utjecajem stranih majstora, posebice Anthonisa van Dycka, pejzažno slikarstvo 18. st., djela tzv. „tvorničara portreta“ posljednjih desetljeća 18. st., humorni genre druge polovine 18. st. i pleneristički pejzaž prvih desetljeća 19. st. Zbirci pripada i skupina gotičkih i renesansnih vitraja.
U zbirci se ističe "Portret Louise Renée de Penancoet de Kéroualle", djelo slikarice Mary Beal iz 1670-ih godina koja je često kopirala popularne portrete svojega suvremenika, dvorskog slikara Petera Lelyja. Sredinom 18. st. jača moda pejzaža, što je zasluga Richarda Wilsona, kome je pripisano djelo "Konji na pojilu." U drugoj polovini 18. st. javlja se novi, idealiziranin izraz u engleskom portretnom slikarstvu, kojeg je predvodnik Joshua Reynolds. Reynoldsov pristup prati čitav niz tzv. "tvorničara portreta", poput Tillyja Kettlea, slikara kome je pripisan "Portret Lady Hay". Među navedenu skupinu ubraja se i John Hoppner, autor djela "Portret obitelji Wellington". Slika "Seljaci s konjem" pripisana je Georgeu Morlandu, najistaknutijem engleskom genre slikaru 18. st. Prizor "Predvečerje u luci" pripisan je Williamu Turneru, točnije dijelu opusa nastalom nakon prvog posjeta Italiji 1819. g. Plenerist koji je utjecao na slikarstvo Barbizonske škole, Richard Parkes Bonington, tvorac je djela "Putnici u pećini"