HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Rooseveltov trg 5, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
- 1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

- 1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno
T 01/4828-100
F 01/4826-079
E mimara@mimara.hr
W http://www.mimara.hr/
Kako doći do muzeja
tramvajima br. 12, 13, 14 i 17 (postaja Trg maršala Tita)
Parkiralište
javna parkirališta u Klaićevoj ulici i Ulici Kršnjavoga
Stručna vodstva
uz najavu na recepciji Muzeja ili na telefon
strani jezik: engleski, francuski, njemački, talijanski
cijena uključena u cijenu ulaznice
Grupni posjeti
grupu čini min. 20, a maks. 40 osoba
Fotografiranje
da, bez upotrebe bljeskalice, inače uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 40 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 30 kn
grupe: 30 kn (odrasli), 20 kn (učenici, studenti i umirovljenici)
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
Muzejska trgovina
prodaju se muzejska izdanja, suveniri i knjige s područja umjetnosti
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da, ugrađene su podizne platforme za osobe sa smanjenom pokretljivošću
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač država
Godina osnutka1980.
Ravnateljmr. sc. Lada Ratković-Bukovčan
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- restauratorsku radionicu (svi materijali osim tekstila)
- knjižnicu (dostupna stručnjacima; voditelj: Andrea Georgijević-Šavar)

Zbirke

Zbirka flamanskog, francuskog i španjolskog slikarstva

Vrsta zbirke umjetnička, slikarstvo
Broj predmeta 232
Vrsta građe slikarstvo
Teritorij Francuska, Stara Nizozemska, Flandrija, Španjolska
Vremensko razdoblje 15. st. - 20. st.
Materijal tempera, ulje, akvarel, pastel /nosači: drvo, platno, papir

Flamansko slikarstvo sadrži djela nastala u rasponu od 15. do kraja 17. st. na području Stare Nizozemske, odnosno - od kraja 16. st. – na uže shvaćenom području Flandrije. Djela se mogu podijeliti u dvije skupine: u prvoj su slike iz kruga sljedbenika flamanskih primitivaca iz razdoblja rane renesanse 15. st., (Roberta Campina, Jana Van Eycka, Rogiera van der Weydena, Dirka Boutsa i dr.), među kojima se izuzetnom kvalitetom ističu slike: "Krist koji blagoslivlja" i "Bogorodica u molitvi", "Bogorodica s Djetetom u apsidi i dva anđela", djela sljedbenika Roberta Campina iz 16. st., "Čovjek boli" Aelberta Boutsa, zatim slike iz kruga Hieronymusa Boscha "Silazak u Limb" i "Iskušenje sv. Antuna". Tu su i slike prožete antwerpenskim romanizmom visoke renesanse i manirizma 16. stoljeća, kad su nastala djela pripisana Joosu van Cleveu.
Drugoj skupini flamanskog slikarstva pripadaju slike nastale u 17. st. u vrijeme baroka. Naime, nakon što su se krajem 16. st. na staronizozemskom teritoriju sjeverne, protestantske pokrajine otcijepile i udružile u novu državu Nizozemsku, južna područja Stare Nizozemske ostala su katolička i na tome području nastaje umjetnost ošpćenito nazivana flamanskom. Taj dio zbirke u znaku je velikih majstora flamanskog barokonog slikarstva: Petera Paula Rubensa ("Portret sina Nikolaasa, umjetnikova sina", "Djevica s nevinima", "Krajolik s dugom"), Anthonisa Van Dycka ("Portret muškarca", "Studija Bogorodice"), Jacoba Jordaensa ("Venera sa satirom i kupidonom", "Pijani satir"), bilo da je riječ o njihovim autografima ili o slikama nastalim u krugu njihovih sljedbenika. Toj skupini pripadaju i slike Abrahama Brueghela, Jana Brueghela Starijeg, Adriaena Browera.
Slike francuskog slikarstva pružaju pregled od nekoliko stoljeća razvitka europske umjetnosti, od renesanse 16. st. do modernih vremena ranog 20. st. Kao vrlo kvalitetan rad francuske renesanse ističe se „Portret Maršala Pierrea Strozzija“, djelo anonimnog francuskog slikara iz polovice 16. st. Uz nekoliko slika iz 17. st., među kojima se kvalitetom ističe „Križari pred Carigradom“, pripisana Forestu, brojnije su zastupljene slike iz razdoblja francuskog rococoa 18. st., kao što su „Portret žene“ i „Portret muškarca“ Françoisa de Troya, također slike-pandani „Koncert“ i „Vlasuljar“ Charlesa-Josepha Fliparta ili „Lovački prizor s Louisom XV i Mme de Pompadour“ nepoznata francuskog slikara. Osobito je dobro zastupljeno 19. st., od romantizma („Makovi“ Eugènea Delacroixa) i pejzažnog slikarstva Barbizonske škole (krajolici Charlesa Daubignyja, Constanta Troyona, Narcissea Diaza della Pene), do realizma Gustavea Courbeta ("Krajolik) i nekoliko vrijednih slika Camillea Corota, kao što su „Kalvarija Côte de Grâce kraj Honfleura“, „Lik djevojke“. Impresionizam i post-impresionizam, s ovim potonjim već ulazimo u 20. stoljeće, zastupljeni su vrijednim djelima Edouarda Maneta, Edgara Degasa, Pierre-Augustea Renoira, Camillea Pissarroa te nizom kvalitetnih slika manje poznatih francuskih slikara (L. Laval, L. Couturier, L. Bourgeois-Borgex i dr.).
Slike španjolskog slikarstva pokrivaju širok raspon od kasne gotike do 19. stoljeća. Među ranim djelima izuzetno je vrijedno gotičko „Navještenje“ katalonske škole s početka 15. st. Portret „Infantkinja Catalina Micaela Austrijska“ Juana Pantoje de la Cruza, učenika i suradnika dvorskog slikara Sancheza Coella, ističe se među slikama kasnog 16. st. i pokazuje manirističke odlike. Najbrojnija je skupina slika nastala u zlatnom dobu španjolskog slikarstva, u vrijeme baroka 17. stoljeća. Uz sliku „Uznesenje Bogorodično“ Alonsa Cana, tu su djela velikana španjolskog slikarstva Diega Velázqueza, njegova dva portreta dviju kćeri španjolskog kralja Filipa IV: „Infantkinja Margarita“ i „Infantkinja Marija Terezija“. Iz sedamdesetih godina 17. st. vrlo je vrijedna slika „Dobri Pastir“ Francisca Antolíneza y Sarabie, a zbirku upotpunjuju i djela iz kruga Bartoloméa Estebana Murilla. Slikom „Mrtva priroda“ Luisa Melendeza zastupljeno je 18. st., dok se u drugo desetljeće 19. st. može situirati slika „Anđeo čuvar“ Francisca de Goye, koju je taj veliki slikar radio kao kopiju istoimene Murillove slike. Iz 19. st. su i druga djela nekoć pripisana Goyi, primjerice izuzetno kvalitetan „Portret časnika“ nepoznatog španjolskog slikara ili slika „Kamenovanje sv. Stjepana“ atribuirana Goyi.