Info

Poslanje muzeja

Temeljna zadaća Hrvatskoga školskog muzeja kao jedinoga specijaliziranog muzeja za školstvo i pedagogiju u Hrvatskoj jest proučavanje i prezentacija složenog sustava obrazovanja u kojemu se odražava stupanj civilizacijskog dosega svakog društva. Interdisciplinarnim pristupom i osmišljenim raznolikim djelovanjem Muzej interaktivno komunicira s publikom.


Adresa

Ulica i broj / grad: Trg maršala Tita 4
10000 Zagreb
Županija: Grad Zagreb
Tel: 01/4855-716
Fax: 01/4855-825
E-mail:
Url: http://www.hsmuzej.hr

Otvoreno za posjetitelje

utorak, srijeda, petak: 10 - 17 h
četvrtak: 10 - 22 h
subota i nedjelja: 10 - 13 h
ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Opći podaci

Status: A
Vrsta: specijalizirani muzej - školski
Djelokrug: državni
Osnivač: grad
Godina osnutka: 1901.
Ravnatelj: Branka Manin

Ostale službe i usluge

Muzej ima: - stalni postav
- povremene izložbe
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Štefka Batinić)
- Arhiv (voditelj: Sonja Gaćina Škalamera, dostupno javnosti)

Servisne informacije

Cijena ulaznice:
odrasli: 10 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 5 kn
grupe: 5 kn
vlasnici Zagreb Carda: popust od 50% na cijenu ulaznice
djeca (do 7 g.), članovi socijalno-humanitarnih ustanova i udruga srodnih djelatnosti, učenici škola primijenjene umjetnosti i studenti Učiteljskog fakulteta: besplatan ulaz
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz

Kako doći do muzeja:
tramvajima br. 12, 13, 14 i 17 (postaja Trg maršala Tita)

Parkiralište:
javna parkirališta

Stručna vodstva:
uz najavu na telefon ili na e-mail muzeja i dgaloic@hsmuzej.hr
strani jezik: engleski, njemački
besplatno vodstvo za grupe

Grupni posjeti:
grupu čini min. 10 osoba

Fotografiranje / snimanje videokamerom:
da, uz dopuštenje

Pristup za posjetitelje s invaliditetom:
ne

Muzejska trgovina:
prodaju se publikacije Muzeja i suveniri

O muzeju

O muzeju:

Jedini specijalizirani muzej za povijest školstva u Hrvatskoj, osnovan je 1901. g. na inicijativu Hrvatskoga pedagogijsko-književnog zbora, koji je još od 1871. g. počeo prikupljati građu za Muzej. Nalazi se u zgradi Hrvatskoga učiteljskog doma, sagrađenoj 1889. g. U sastavu Muzeja je i Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka, osnovana 1877. g., u kojoj se danas čuva više od 40 000 svezaka.

Muzej je 2000. g. otvorio svoj stalni postav o povijesti hrvatskoga školstva i pedagogije u 19. i na početku 20. st., koji obuhvaća ove cjeline: Izgled školske učionice potkraj 19. st.; Učila: početno čitanje, pisanje i jezici, matematika, vjeronauk, prirodopis, fizika i kemija, povijest i zemljopis; Osnovno školstvo; Srednje i visoko školstvo; Učiteljstvo; Razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj; Likovno stvaralaštvo; Ženski i muški ručni rad; Pariška soba; Radna soba književnika Mate Lovraka.

U rekonstrukciji učionice s kraja 19. st. nastojalo se što vjernije pokazati izgled ondašnje učionice sa svim sadržajima, od školske opreme, katedre, školskih klupa i školske ploče do nastavnih učila i pomagala.
 
Među udžbenicima, izdvajaju se pretisci prvih hrvatskih početnica - Prve hrvatskoglagoljske početnice i Psaltira, početnica za narodne škole iz 1779. g., udžbenici stranih i klasičnih jezika te gimnazijski udžbenici, kao i Compendium arithmeticae... (1737.) te Arithmetika horvatszka... M. Šiloboda-Bolšića, prvi udžbenik matematike napisan hrvatskim jezikom i izdan 1758. g.
Učila za prirodopis predstavljena su koloriranim litografijama s prikazima iz biljnog i životinjskog svijeta te mineralogije. Posebno mjesto zauzimaju zbirke ruda i minerala, brojni i atraktivni suhi i mokri preparati kopnenih i morskih životinja, preparati razvoja kukaca te sadreni modeli voća, domaćih životinja i cvjetova.
Učila za povijest i zemljopis čine kolorirane litografije iz svjetske i hrvatske povijesti, rekonstrukcije povijesnih spomenika te prikazi iz hrvatske povijesti. Među udžbenicima iz tog područja, izdvaja se jedan od najstarijih gimnazijskih udžbenika Zemljopisje u matematičkom, fisičkom i političkom obziru iz 1850. g.

Od nastavnih pomagala izložene su školske pločice od škriljevca, različiti tipovi pernica, tintarnica, sušila za tintu, drvena i guščja pera.
Važan dio nastavnog programa bila je obuka slijepih i gluhonijemih osoba za koju su se koristila posebna učila i pomagala, kao što su: alfabet za čitanje slijepih, prstni alfabet za obuku gluhonijemih, praška ploča s pupčastim pismom, ogledalo za obuku u artikulaciji, čitanka za gluhonijeme učenike...
 
Osnovno školstvo u Hrvatskoj od 18. do početka 20. st. predstavljeno je fotografijama, školskim propisima i izvješćima, školskim spomenicama i protokolima, a osobito valja istaknuti kamen temeljac pučke škole u Samoboru (1757.), zastavu pučke škole u Klanjcu (1845.) te model gimnastičke dvorane.
Srednjoškolsko sustavno obrazovanje prikazano je od njegovih početaka povezanih s prosvjetnim djelovanjem crkvenih redova, preko reformi Marije Terezije i Josipa II., te školskim zakonima (Ratio educationis iz 1777. i 1806.), kojima je otpočeo razvoj svjetovnog srednjoškolskog sustava obrazovanja, kojeg su činile gimnazije i stručne škole.
Važan segment hrvatskoga školstva - sveučilišno obrazovanje, predstavljeno je prikazima zgrada, fotografijama prvih profesora, svjedodžbama i diplomama, indeksima, spomenicama, izvještajima, itd.
 
Učiteljstvo je predstavljeno dokumentima i fotografijama koji ilustriraju djelovanje različitih stručnih i staleških udruga te humanitarno-štednih zadruga tijekom druge polovine 19. st., kojima započinje organizirano djelovanje učitelja u Hrvatskoj.
 
Publikacije, knjige, časopisi... govore o razvoju pedagoške misli, od crkvenih redova kao prvih prosvjetitelja i osnivača škola, preko nositelja ideja humanističke pedagogije u Hrvatskoj krajem 15. i 16. st. (M. Marulića, F. Petrića i N. Gučetića) do pojave prvih sustavnijih pedagoških djela na hrvatskome jeziku sredinom 19. st. i kapitalnih djela školske historiografije druge polovine 19. i početka 20. st. te, naposlijetku, pedagoških ideja i koncepcija s početka 20. st.
 
Likovni radovi te ženski i muški ručni radovi učenika i nastavnika (18. - 20. st.) zastupljeni su predlošcima za izradu ručnih radova, brojnim uzornicima za vezenje i izradu čipke, vezenim predmetima za svakodnevnu uporabu, te drugim vrstama rukotvorina koje su se izrađivale u školama.
 
Pariška soba naziv je izložaka i namještaja kojima je Kraljevska zemaljska vlada ondašnjih Kraljevina Hrvatske i Slavonije predstavila svoje školstvo na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. g., za što je dobila i najviše odlikovanje izložbe Grand Prix. Namještaj za tu prigodu izradili su učenici Kraljevske zemaljske obrtne škole u Zagrebu prema nacrtima arhitekta Hermana Bolléa. Tu su akvareli Slave Raškaj, radovi košaraške, kolarske te drvorezbarske škole, bilježnice, albumi za risanje iz pojedinih hrvatskih škola, uz albume fotografija iz školskoga života, Bolléovi nacrti za Parišku sobu te spomen-medalja sa Svjetske izložbe u Parizu.
 
Jedna od iznimno vrijednih i cjelovitih donacija jest ostavština književnika i učitelja Mate Lovraka (1899. - 1974.), autora kultnih romana za djecu Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice, prezentirana kao rekonstrukcija njegove radne sobe s namještajem i sadržajem iz vremena kada je Lovrak u njoj radio. Obuhvaća osobnu biblioteku, dokumente, rukopise pripovijesti i knjiga te originalne ilustracije.
 

Muzej redovito objavljuje stručni časopis Anali za povijest odgoja.

Pregled zbirki

  • INDOK Centar hrvatskoga školstva
  • DOKUMENTACIJSKE ZBIRKE
  • Dokumentacija o osnivanju i povijesti muzeja; voditelj: Sanja Nekić
  • dokumentacija o osnivanju i povijesti muzeja
  • Dokumentacija o školama; voditelj: Sonja Gaćina Škalamera
  • ostalo
  • Evidencija o izdavačkoj djelatnosti HŠM; voditelj: Sanja Nekić
  • evidencija o izdavačkoj djelatnosti
  • Evidencija o konzervatorsko-restauratorskim postupicima; voditelj: Sanja Nekić
  • evidencija o konzervatorsko-restauratorskim postupcima
  • Evidencija o stručnom i znanstvenom radu HŠM; voditelj: Sanja Nekić
  • evidencija o stručnom i znanstvenom radu
  • Fototeka; voditelji: Sanja Nekić, mr. sc. Elizabeta Serdar
  • fototeka
  • Hemeroteka; voditelj: Štefka Batinić
  • hemeroteka
  • Videoteka; voditelj: Sanja Nekić
  • videoteka
  • Odjel muzejskih zbirki
  • MUZEJSKE ZBIRKE
  • Rara; voditelji: Štefka Batinić, Branka Manin
  • povijesna
  • Školska oprema; učila i nastavna pomagala, radovi učenika i nastavnika; likovno stvaralaštvo;
  • povijesna, prirodoslovna, tehnička, umjetnička
  • Zbirka izvornih fotografija; voditelj: mr. sc. Elizabeta Serdar
  • povijesna, umjetnička
  • Zbirka školskih izvješća; voditelj: Štefka Batinić
  • povijesna
  • Zbirka učeničkih i školskih listova; voditelj: Branka Manin
  • povijesna
  • Zbirka udžbenika i priručnika; voditelj: Branka Manin
  • povijesna
  • OSTALE ZBIRKE
  • MUZEJSKE ZBIRKE
  • Arhivska zbirka; voditelj: Sonja Gaćina Škalamera
  • povijesna
  • Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka; voditelj: Štefka Batinić
  • knjižnica
  • DOKUMENTACIJSKE ZBIRKE
  • Dokumentacija o izložbama; voditelj: Kristina Gverić
  • knjiga evidencije o izložbama

Djelatnici

  • Štefka Batinić, viši knjižničar; kustos
  • Ivana Dumbović Žužić, muzejski pedagog
  • Fredy Fijačko, viši muzejski tehničar
  • Sonja Gaćina Škalamera, muzejski savjetnik
  • Kristina Gverić, voditelj marketinga
  • Branka Manin, viši kustos
  • Sanja Nekić, kustos
  • mr. sc. Elizabeta Serdar, muzejski savjetnik
Ispis