Info

Poslanje muzeja

Hrvatski povijesni muzej, s temeljnom zadaćom čuvanja i komuniciranja nacionalne povijesne baštine, sabire, čuva, stručno i znanstveno obrađuje materijalna svjedočanstva hrvatske povijesti, usustavljuje muzejske zbirke, informacije i dokumentaciju o njima, te u suvremenim muzejskim prezentacijama dokumentira i interpretira povijest hrvatskog naroda i naroda koji u Hrvatskoj žive, u kontekstu europskih društvenih zbivanja od ranog srednjeg vijeka do suvremenosti. U interdisciplinarnom, komplementarnom istraživanju izvorne muzejske građe, Hrvatski povijesni muzej sabire informacije i generira znanja o prošlosti Hrvatske u svrhu odgovorne artikulacije i cjelovite muzeološke prezentacuje hrvatske povijesti. S preseljenjem muzeja na novu lokaciju, u zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb u Klaićevoj 13, prostorni će uvjeti, po prvi put, omogućiti ostvarenje nacionalnog povijesnog muzeja u potpunosti, izvršenje edukativne funkcije  i cilja njegova javnog djelovanja – obrazovanja djece, omladine i građanstva, upoznavanja prošlosti vlastitog naroda kako bi razumjeli sadašnjost, spoznali i usvojili činjenicu da se hrvatski nacionalni identitet  oblikovao u suodnosu s narodima koji su živjeli u našem okruženju, da smo primali i posredovali kulturna, gospodarska i druga civilizacijska nasljeđa što jasno svjedoči sačuvana hrvatska kulturna baština.

Adresa

Ulica i broj / grad: Matoševa 9
10000 Zagreb
Županija: Grad Zagreb
Tel: 01/4851-900, 4851-990;Trg žrtava fašizma b.b.: 4621-467
Fax: 01/4851-909
E-mail:
Url: http://www.hismus.hr

Otvoreno za posjetitelje

- za trajanja izložbi
ponedjeljak - petak: 10 - 18 h
subota i nedjelja: 10 - 13 h
blagdanom i državnim praznikom zatvoreno

Opći podaci

Status: A
Vrsta: specijalizirani muzej - povijesni
Djelokrug: državni
Osnivač: država
Godina osnutka: 1846.
Sastavne jedinice: Hrvatski povijesni muzej - Memorijalni muzej Ivan Goran Kovačić
Ravnatelj: Ankica Pandžić

Ostale službe i usluge

Muzej ima: - povremene izložbe
- preparatorsku radionicu (papir, metal)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Maja Mladinov)

Servisne informacije

Cijena ulaznice:
odrasli: 10 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 5 kn
djeca (do 7 g.): besplatan ulaz
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz

Kako doći do muzeja:
Muzej se nalazi na Gornjem gradu;
- od tramvajske postaje na Trgu bana J. Jelačića (1, 6, 11, 12, 13, 14, 17) pješice Zakmardijevim stubama ili Radićevom ulicom preko Trga sv. Marka
- od tramvajske postaje u Ilici ili Frankopanskoj (1, 6, 11, 12, 13, 14, 17) pješice Mesničkom ulicom
- uspinjačom iz Tomićeve (vozi svakih 10 minuta)

Parkiralište:
javne garaže Tuškanac i Ilica

Stručna vodstva:
za trajanja izložbi, uz najavu na tel. 01/4851-900
strani jezik: engleski
cijena (po grupi do 20 osoba): 150 kn (strani jezik)
besplatno vodstvo na hrvatskom jeziku

Grupni posjeti:
grupu čini min. 20 osoba

Fotografiranje / snimanje videokamerom:
ne

Pristup za posjetitelje s invaliditetom:
ne

Muzejska trgovina:
na blagajni Muzeja prodaju se muzejske publikacije, plakati, razglednice i suveniri

O muzeju

O muzeju:

Hrvatski povijesni muzej jedan je od sljednika Narodnog muzeja, otvorenoga za javnost u Zagrebu 1846. g. Pod tim je nazivom pravno utemeljen 1991. g. kao nacionalni muzej hrvatske povijesti od srednjega vijeka do danas objedinjavanjem Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske.
 
Smješten je u baroknoj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, u povijesnoj jezgri Zagreba, na Gornjem gradu. Unutrašnjost palače gotovo se nije mijenjala od 1870-ih godina.
 
Zbog neodgovarajućih prostornih uvjeta Muzej nema stalni postav. Godine 2007. Vlada Republike Hrvatske kupila je za Muzej zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb - zaštićeni industrijski arhitektonski objekt s kraja 19. st. Nakon rekonstrukcije zgrade u njoj će, prvi put u svojoj povijesti, Muzej realizirati cjeloviti stalni postav s građom iz zbirki koje imaju oko 200 000 predmeta.
 
Zbirka kamenih spomenika obuhvaća građu uglavnom s područja Zagreba i okolice, Hrvatskog primorja i Slavonije iz vremena od 12. do 20. st. Brojni su epigrafski spomenici, većinom latinski natpisi, te za nacionalnu povijest osobito vrijedni glagoljski natpisi s područja senjske i krčke biskupije. U zbirci su objedinjeni i arhitektonski ulomci i ukrasna plastika iz crkava, kapela, burgova i dvoraca. Vrijednu skupinu predmeta čine grbovi, nadgrobni spomenici i spomen-ploče s umjetničkim i stilskim obilježjima gotike, renesanse, baroka i klasicizma, koji usto imaju vjerska, politička, gospodarska i druga obilježja karakteristična za povijest društava i kulturne krugove kojima su hrvatske zemlje pripadale ili su bile pod njihovim utjecajem.
 
Zbirka slika, grafika i skulptura sadržava portrete, minijature, vedute, pejzaže i teme iz narodnog života te djela povijesnoga i crkvenog slikarstva. Najzastupljeniji su portreti s kraja 15. do polovice 20. st., koji prikazuju članove vladarskih i velikaških obitelji poput ugarsko-hrvatskih kraljeva, Habsburgovaca, Draškovića, Erdödyja, Kulmera, Jelačića…, istaknute pripadnike svećenstva, vojske, građanstva i intelektualne elite tadašnjeg vremena. Njihovi su autori poznati onodobni slikari koji su djelovali u Hrvatskoj: V. Metzinger, F. G. Waldmüller, V. Karas, I. Skvarčina, M. Stroy, J. F. Mücke, I. Zasche, J. Šašel, V. Bukovac, M. Kraljević te brojni strani umjetnici poput M. van Meytensa mlađeg, F. Eybla, F. Schrotzberga... Povijesno slikarstvo druge polovice 19. st. zastupljeno je radovima J. F. Mückea, F. Quiquereza, D. Weingärtnera, M. C. Medovića i dr.,  među kojima se ističu Bukovčev Hrvatski narodni preporod i Ivekovićev Oproštaj Zrinskoga i Frankapana od Katarine Zrinske. U pejzažnom slikarstvu izdvajaju se krajobrazi V. Karasa, M. Metudija, I. Zaschea, V. Kirina i dr. Grafički listovi prikazuju bitke i vedute iz vremena ratova s Turcima, ratne prizore iz godina 1848./49. i teme iz Prvoga svjetskog rata. Vrijedan dio zbirke su akvareli O. Ivekovića, B. Csikosa Sessije i S. Landsingera, rađeni za potrebe Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. g.
Kiparska ostvarenja čine portretne biste i reljefi, čiji su autori I. Rendić, A. Canova, A. Ferkorn, I. Kerdić, R. Valdec, S. Sikirica, A. Augustinčić i dr. U zbirci se čuva nekoliko posmrtnih maski (bana Josipa Jelačića i skladateljice Dore Pejačević).
 
U Likovnoj zbirci 20. stoljeća prevladavaju radovi hrvatskih likovnih umjetnika svih generacija i usmjerenja, a posebice su brojni oni tematski vezani za NOB. U Zbirci se nalaze radovi A. Augustinčića, M. Detonija, O. Hermana, A. Maurovića, F. Mraza, E. Murtića, V. Paraća, O. Postružnika, Z. Price, V. Radauša, N. Riesera, V. Svečnjaka, Lj. Šestića, P. Šimage i dr., djela klasika poput Lj. Babića, E. Vidovića i I. Meštrovića te radovi umjetnika koji su markirali ključne pojavnosti suvremene hrvatske likovnosti (I. Picelj, V. Richter, I. Kožarić i dr.). Vrijedna je cjelina fond plakata nastalih nakon 1945. g., a osobito onih nastalih u razdoblju Domovinskog rata.
 
Zbirka predmeta iz svakodnevnog života obuhvaća pokućstvo, posuđe, odjeću, ukrase i nakit, satove i stare mjere te niz svakodnevnih sitnica i memorabilija iz 19. i 20. st. Vrlo su vrijedni rariteti koji se odnose na političku, kulturnu i gospodarsku povijest Banske Hrvatske i na njezine istaknute pojedince u vrijeme ilirskog pokreta (odjeća i razni uporabni predmeti s ilirskom simbolikom). Zbirka obuhvaća i građu iz obiteljskih ostavština Jelačić i Mažuranić, među kojom je svečana banska odora Josipa Jelačića te svjedočanstva o životu književnika i političara Ivana Mažuranića, prvoga bana pučanina. Tu su i predmeti koji su pripadali značajnim političkim ličnostima i stranačkim prvacima ( J. J. Strossmayeru, A. Starčeviću, E. Kvaterniku, I. Kršnjavome, M. Amrušu, S. Radiću…). Važnu skupinu čine predmeti istaknutih sudionika Narodnooslobodilačkog rata, ratnih stradalnika i zatočenika koncentracijskih logora u NDH i u okupiranoj Europi te oni koji ilustriraju život u partizanskom izbjegličkom logoru El Shatt.
Iznimno je vrijedna skupina predmeta iz vremena Domovinskog rata, vezana za zatočenike srpskih logora, srpsku agresiju i paradržavnu tvorevinu, tzv. Srpsku krajinu.
 
Zbirku heraldike čine grbovi, grbovnice i rodoslovlja od 16. st. do 1918. g. te državni, županijski, općinski i gradski grbovi, kao i grbovi nacionalnih institucija i društava. Izrazitu povijesnu vrijednost imaju grbovnice dodijeljene značajnim osobama iz hrvatske povijesti (Kneževiću, Jelačiću, Vlašiću, Imbriševiću...). Najstariji i najvredniji segment zbirke čine barokni grbovi plemićkih obitelji i crkvenih velikodostojnika (Zrinskih, Draškovića, Križanića, Humskih...) iz 17. i 18. st. Vrijedna je i skupina grbova vojnih zapovjednika Hrvatsko-slavonske Vojne krajine.
Većina rodoslovlja (od 18. do početka 20. st.) izrađena je radi dokazivanja plemićkog statusa ili stjecanja određenih plemićkih povlastica te ona svjedoče o podrijetlu i vezama plemićkih obitelji (Sermagea, Patačića, Nugenta, Höggera, Affryja...), a znatnija umjetničko-stilska obilježja imaju rodoslovlja izrađena u dekorativne svrhe (rodoslovlja obitelji Ratkaj, Babonić-Blagajski, Eltz....).
Zbirka sfragistike obuhvaća pečatnjake i pečate različitih javnih, vojnih, političkih i vjerskih ustanova i organizacija Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije, cehova, plemićkih i građanskih obitelji (Frankopana, Erdödyja, Jelačića, Mažuranića, Ožegovića, Šokčevića, Vakanovića) ili istaknutih svjetovnih i crkvenih ličnosti od 15. st. nadalje. Tematski važnu skupinu čine pečatnjaci iz razdoblja Drugoga svjetskoga rata te administrativni pečatnjaci institucija SR Hrvatske iz 1950-ih godina.
 
U Sakralnoj zbirci okupljen je crkveni inventar i drugi sakralni predmeti od 9. do 20. st. Najbrojniji su metalni predmeti (liturgijsko posuđe, relikvijari, križevi te nekoliko zvona). Građa te zbirke svjedoči o povijesti Katoličke crkve i njezinih redova te o umjetničkim dosezima sakralne umjetnosti, s naglaskom na baroknom razdoblju. Valja izdvojiti kasnogotičke relikvijare iz stolne crkve na Grobniku (15./16. st.), misno ruho iz župne crkve u Sveticama te drveni oltar Obraćenja sv. Pavla iz župne crkve sv. Marka u Zagrebu.
 
Zbirka oružja brojem i raznolikošću predmeta najznačajnija je zbirka tog tipa u Hrvatskoj. Obuhvaća hladno i vatreno oružje te vojnu opremu iz vremena od 11. st. do danas. Oružje ponajprije potječe s povijesnih područja Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ili iz okolnih krajeva, osobito onih pod turskom vlašću. Zanimljiva je i vrijedna skupina velikih mačeva iz viteškog vremena, prve vatrene cijevi - kukače i petronele, mačevi rapiri i schiavone, turske sablje i orijentalne puške, raznoliko oružje na motki, jatagani, pištolji te vojničke i lovačke puške. Osobito značenje imaju predmeti povezani s imanjima obitelji Zrinskih, žezlo bana I. Gyulaya (prva trećina 19. st.), žezlo bana F. Vlašića (1830-e godine), instalacijska sablja bana J. Jelačića, velikaške sablje obitelji Rauch, Pejačević, Bužan, Khuen Belassi i dr. Vrlo luksuzni i skupocjeni primjerci pušaka i pištolja, različitih sustava i mehanizama za opaljivanje, izrađeni su u najpoznatijim oružarskim radionicama u Europi, ali i u oružarskim radionicama u Hrvatskoj: u Zagrebu, Karlovcu i Otočcu.
U Zbirci se čuvaju predmeti iz obitelji preporoditelja Lj. Gaja, ostavština bana J. Jelačića i njegovih nasljednika te druge obiteljske ostavštine.
 
Zbirku zastava i zastavnih vrpca čine banderijske, vojne, državne, krunidbene, banske i županijske zastave, zastave s elementima državne simbolike, uključujući i zastave suverene Republike Hrvatske te one strukovnih i građanskih udruženja. Najstariji primjerci potječu iz 17. st. Zbirka je jedinstvena po tome što jedina u Hrvatskoj čuva najstarije hrvatske trobojnice iz 1848. g., kao i zastave hrvatskih banova, Hrvatske seljačke stranke i najveći broj zastava koje su pripadale hrvatskim sokolskim društvima. Najbrojnije su vojne zastave austrijske carske vojske s područja Vojne krajine, a vojnim zastavama pripadaju i zastave hrvatsko-ugarskog domobranstva, banderijske zastave hrvatskih velikaša te zastave vojske Kraljevine SHS. Iz Drugoga svjetskog rata čuvaju se zastave partizanskih odreda.
 
Zbirka odora i oznaka sastoji se od dijelova odora koje su bile u upotrebi na području Habsburške Monarhije odnosno Austro-Ugarske u 19. i početkom 20. st. Manji dio zbirke čine vojne odore iz Drugoga svjetskog rata i SFR Jugoslavije. Kulturno-povijesnom vrijednošću ističu se odora serežana iz sredine 19. st., svečana konjanička generalska odora bana J. Jelačića, dijelovi odora pripadnika austrougarske vojske iz Prvoga svjetskog rata (husari, ulani, pješaci) te odora Bokeljske mornarice.
Nakon 1990. g. zbirka je popunjena dijelovima odora vojske i mornarice JNA, raznim tipovima odora iz vremena Domovinskog rata i Hrvatske vojske, kao i hrvatskim ratnim znakovljem te primjercima znakovlja tzv. Srpske krajine.
 
Zbirka odlikovanja, medalja, plaketa i značaka (iz vremena Habsburške Monarhije do samostalne Republike Hrvatske), zahvaljujući donaciji odlikovanja dr. Veljka Malinara, najveća je zbirka te vrste u Hrvatskoj i okolnim zemljama. Medalje i plakete posvećene društvima, ustanovama, vladarskim obiteljima, znamenitim ličnostima te događajima iz vojne, političke, kulturne i gospodarske povijesti rad su domaćih i stranih medaljera 19. i 20. st., među kojima su i poznati kipari R. Frangeš Mihanović, R. Valdec, I. Kerdić, V. Radauš, Ž. Janeš i dr. Medalje i plakete vezane za Prvi svjetski rat vrhunska su umjetnička ostvarenja bečkih i budimpeštanskih medaljera.
Iz vremena Mažuranićeva banovanja potječu značke sportskih i pjevačkih društava - vrijedni primjerci umjetničkog obrta. Vrijedan su dio zbirke domoljubne i vojničke značke iz vremena Prvoga svjetskog rata, značke građanskih društava, političkih stranaka i pokreta koji su djelovali između dva svjetska rata te značke različitih organizacija, klubova, društava i manifestacija iz socijalističkog razdoblja.
 
Dokumenti političkih, vojnih, društvenih, kulturno-prosvjetnih organizacija i ustanova te pojedinaca koji su sudjelovali u javnom životu ili povijesnim događanjima, kao i fotografije, razglednice i čestitke iz razdoblja od 16. do 20. st. okupljeni su u Dokumentarne zbirke. Građa se uglavnom odnosi na područje sjeverozapadne Hrvatske.
Od vladarskih povelja najpoznatiji su dokument Statuta Valachorum iz 1630. g. i njihova potvrda iz 1717. g. Brojna je i važna i skupina proglasa iz burnih godina 1848. i 1849. U rukopisnoj knjizi Pohodnici Muzeuma nalaze se podaci o posjetiteljima Muzeja u godinama 1846. i 1847. U zbirci se nalaze i dokumenti istaknutih pojedinaca iz političkoga i kulturnog života (D. Demetra, S. Vraza, I. Mažuranića, A. i S. Radića, V. Heinzela i dr.).
U Muzeju se čuva dokumentarna građa i stotinjak muzejskih predmeta nekadašnjeg Odjela Srba u Hrvatskoj Povijesnog muzeja Hrvatske.
U Dokumentarnim zbirkama čuva se tiskana i fotografska građa društva Hrvatski sokol, fotografije i dopisnice iz vremena Prvoga svjetskog rata, albumi gospodarskih izložbi održanih u Zagrebu 1864. i 1891. g., dokumenti vezani za Drugi svjetski rat, građa o institucijama socijalističkog sustava, demokratskim izborima u RH 1990. - 2007., Domovinskom ratu 1991. - 1995. te o javnom životu u 20. st.
 
Kartografska zbirka sadržava karte, planove i atlase nastale od 16. st. do suvremenih kartografskih izdanja s kraja 20. st. Oni svjedoče o povijesti hrvatskih zemalja, političkim granicama i upravnom ustroju, gospodarskome i kulturnom razvoju u pojedinim razdobljima te o povijesti ratova koji su stoljećima prijetili i mijenjali granice Hrvatske. Glavninu zbirke čine kartografski prikazi hrvatskih zemalja kroz povijest te karte europskih regija i država. U zbirci su zastupljene karte gotovo svih poznatih europskih kartografa i izdavača iz 16., 17. i 18. st.: G. Mercatora, G. de Jodea, A. Orteliusa, J. Sambucusa, A. Hirschvogela, J. Bussemachera, J. Janssona, W. Blaeua, H. Hondiusa, J. Vischera, J. Speeda, G. Gastaldija, G. Cantelija, V. M. Coronellija, N. Sansona, M. Seutera, J. B. Homanna, C. Scutza, F. J. J. Reillya i dr. Brojem i vrijednošću ističu se karte hrvatskih zemalja koje je u 19. st. objavljivao Vojno-geografski institut u Beču. Zbirka čuva Zemljovid Carevine Austrianske…, prvu tiskanu kartu na hrvatskom jeziku.
 
U Numizmatičkoj zbirci čuva se kovani i papirni novac, žetoni, bonovi i obveznice izdani od 18. st. do danas. Glavninu čini kovani i papirni novac Austro-Ugarske Monarhije.
 

Zbirka fotografija, filmova i negativa (s gotovo 90 000 jedinica građe) obuhvaća originalne fotografije, negative (na staklu i vrpci), dijapozitive, albume fotografija te filmsku građu - dokumentarne i nastavne filmove, koji su izvorna svjedočanstva povijesti 20. st.

Pregled zbirki

Djelatnici

  • Jelena Balog Vojak, viši dokumentarist
  • mr. sc. Jelena Borošak Marijanović, muzejski savjetnik
  • Dora Bošković, muzejski savjetnik
  • dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejski savjetnik
  • Matea Brstilo Rešetar, viši kustos
  • Ana Filep, kustos
  • Kristian Gotić, kustos
  • Jelena Hotko, muzejski pedagog
  • mr. sc. Rhea Silvija Ivanuš, muzejski savjetnik
  • Ela Jurdana, muzejski savjetnik
  • Mirana Jušić, viši preparator
  • Ivo Margaretić, muzejski tehničar
  • Nataša Mataušić, muzejski savjetnik
  • Maja Mladinov, diplomirani knjižničar
  • Ivana Mora Asić, fotograf
  • Ivica Nevešćanin, kustos
  • Ankica Pandžić, muzejski savjetnik
  • mr. sc. Snježana Pavičić, muzejski savjetnik
  • dr. sc. Dubravka Peić Čaldarović, muzejski savjetnik
  • Boris Prister, muzejski savjetnik
  • Zdenka Šinkić, informatičar
  • Andreja Smetko, viši muzejski pedagog; viši kustos
  • Ozren Solić, viši preparator
Ispis