HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Gajeva ulica 14, 49000 Krapina
Krapinsko-zagorska županija
RADNO VRIJEME
uz najavu na tel. 049/370-810 i 049/370-561
ponedjeljkom, praznikom i blagdanom zatvoreno
T 049/370-810
F 049/370-810
E galerija@krapina.net
W http://www.krapina.net/muzej_ljudevita_gaja.asp
Stručna vodstva
uz najavu
besplatno vodstvo
Grupni posjeti
grupu čini min. 20 osoba
Cijena ulaznice
odrasli: 15 kn
djeca, studenti i umirovljenici: 10 kn
grupe: 12 kn (odrasli), 8 kn (djeca, studenti i umirovljenici)
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - memorijalni
Djelokrug lokalni
Osnivač grad
Godina osnutka1966.
U sastavuPučko otvoreno učilište Krapina
Ravnateljv.d. Vesna Kunštek
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav

Muzej

O MUZEJU

Muzej se nalazi u Gajevoj rodnoj kući, zaštićenoj kao spomenik kulture i smještenoj u zaštićenoj spomeničkoj cjelini grada Krapine. Muzej je otvoren 1966. g., a muzejski postav realiziran je iste godine prema ideji akademskog slikara Ede Kovačevića.
U kući je izložen namještaj, umjetničke slike (portreti Gaja i njegove obitelji koje su izradili slikari I. Tišov, J. F. Mücke i M. Stroy) te dokumenti i kopije Gajevih radova, tiskanih tekstova, knjiga i novina koje je uređivao i izdavao.
 
Ljudevit Gaj (1809. - 1872.) hrvatski je preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u hrvatskom Saboru te začetnik ilirizma i vođa hrvatskoga narodnog preporoda. Studirao je u Beču, Grazu i Pešti. U djelu Kratka osnova horvacko-slavenskoga pravopisanja (Budim, 1830.) iznio je prijedlog pravopisne reforme hrvatskog jezika na načelu da se svaki glas treba pisati samo jednim i uvijek istim slovom. Godine 1835. pokrenuo je list Novine horvacke (od 1836. Novine ilirske) s tjednim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (od 1836. Danica ilirska), i ta se godina obično smatra početkom novog standarda: novog pravopisa i štokavskog narječja, s ijekavskim izgovorom. Uz bana Jelačića, imao je istaknutu ulogu u hrvatskome političkom životu. U Zagrebu je utemeljio tiskaru. Jedan je od osnivača Narodne stranke (nosila još ime i Ilirska stranka). Njegova pjesma Još Horvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica.

Zbirke

OSTALE ZBIRKE
MUZEJSKE ZBIRKE
Memorijalna
memorijalna

Povijesna zbirka
povijesna

Umjetnička zbirka
umjetnička

Zbirka primijenjene umjetnosti
umjetnička