O muzeju:
Trokatna žitnica u sklopu kompleksa Jelačićevih Novih dvora u Zaprešiću (18. st.) uređena je 1987. g. kao galerija, danas Muzej "Matija Skurjeni". Fundus Muzeja temelji se na donaciji naivnog umjetnika Matije Skurjenija općini Zaprešić 1984. g., a 2000. g. obogaćen je donacijom slika, crteža i grafika iz kolekcije Milke Kobešćak, učiteljice i dugogodišnje slikarove suradnice te idejne začetnice Galerije.
Stalni postav Muzeja obuhvaća najvažnije Skurjenijeve radove: ulja na platnu, crteže i grafike.
Matija Skurjeni (1898.-1990.) svjetski je poznati samouki umjetnik naive. Krajem 1950-ih godina izgrađuje osobni stil izvan konvencija Hlebinske škole.
Njegova umjetnost okrenuta je tajnovitom, maštovitom, začaranom, nedokučivom, imaginarnom, iracionalnom i nesvjesnom. Realno i racionalno predočuje u irealno i iracionalno. U njegovim slikama prevladavaju metaforične scene, učestalo se javljaju ruševine starih gradova, tajnoviti prolazi, labirinti, špilje, male željeznice...
Prikazi grotesknog sadržaja dominiraju određenim Skurjenijevim djelima. U zreloj fazi njegova slikarstva očituje se stalna težnja uspoređivanja i povezivanja životinjskog svijeta s ljudskim društvom.
Neki od njegovih radova u fundusu Muzeja su: Tri brata zasvirala u atomske svirale, Prvi kozmonautski par, Ala je divan ovaj mrak, Očura vapnenica, Gđa Milka Kobešćak, Treći svjetski rat, Prvi ljudi na Mjesecu, Legenda o pjevaču koji se utopio, Sanjao sam kako se budim gol ispred Meštrovićevog ateljea, Kokot se bori s mačkom, Majmun se bori sa zmijama, Babilonski toranj/Umorni graditelj, Eulalija, Matijino stablo, nacrti za plakate.
Skurjeni je izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu, te je dobitnik domaćih i međunarodnih nagrada za slikarstvo. Svojom slikarskom fantazijom i poetikom oduševio je Andréa Bretona i druge nadrealiste koje je upoznao tijekom putovanja po Francuskoj.
|