O muzeju:
Muzej Staroga Grada smješten je u neorenesansnoj palači s kraja 19. st., u kući obitelji Biankini, koja je njezinom izgradnjom dala snažan pečat urbanističkoj preobrazbi Staroga Grada krajem 19. st.
Stalni postav Muzeja podijeljen je na nekoliko cjelina.
Hidroarheološka izložba Antički brodolom prikazuje ostatke brodoloma trgovačke rimske galije iz 4. st. koja je prevozila amfore, a potonula je u uvali Duboka na sjevernoj strani otoka Hvara. Do naših dana ostala je sačuvana većina tereta koji je izložen u podrumu palače onako kako su ih zatekli arheolozi na dnu mora. Posebnost toga nalaza je raritetna „sjevernoafrička mrkvasta“ amfora.
Arheološka građa zastupljena je i na izložbi Pharos - antički Stari Grad, na kojoj su prezentirani artefakti iz vremena prapovijesnog naselja (6. i 5. st. pr. Krista), razdoblja grčkoga grada Farosa (385./384. g. - 2. st. pr. Krista), rimske i kasnoantičke Pharie (1. st. pr. Krista - 7. st.). Među izloženom građom nalaze se prapovijesne posude; fragmenti antičke keramike iz 5. st.; brončani vršci grčkih strelica; brojna grčko-helenistička uporabna keramika i posebno značajna posuda za obredno pranje; rimske koštane ukosnice, pisaljke, fibule, novac te vrijedan ulomak freske s prikazom ptice na grani (2. st.); bizantske pojasne kopče (7. st.), novac Konstantina X. (11. st.)...
Dio postava je i Salon Gelineo Bervaldi iz 18./19. st., koji je pripadao toj uglednoj starogradskoj obitelji. U njemu su izloženi portreti dr. Petra Gelinea Bervaldija i njegove supruge Anđele, njihov namještaj, pijanino, venecijansko pozlaćeno zrcalo u rokoko stilu i svijećnjaci iz 18. st.
Na drugom je katu rekonstrukcija Kapetanske sobe u stilu sredine 19. st., vremena procvata pomorstva Staroga Grada. Izložene su slike kapetana i brodova, mornarsko oružje, namještaj i pomorske sprave.
U stalnom postavu Galerije "Juraj Plančić" (osnovane 1963. g.) izložena su djela dvojice Starograđana, slikara Jurja Plančića (1899. - 1930.) i Bartola Petrića (1899. - 1974.) te hrvatskih slikara 20. st.
U vrtu Muzeja nalazi se lapidarij s ranokršćanskim mozaicima.
Ambijentalni postav Etnografske zbirke s rekonstruiranom tradicionalnom kuhinjom i konobom s alatima za obradu zemlje i preradu grožđa, nalazi se u prizemnom dijelu Tvrdalja Petra Hektorovića (1487. - 1572.), renesansnom zdanju s ribnjakom u svom središnjem dijelu, koji je dao sagraditi pjesnik, humanist i erudit, autor renesansnog spjeva Ribanje i ribarsko prigovaranje.
|