O muzeju:
Muzej
Narodni muzej Labin osnovan je kao zavičajni muzej 1960. g. Smješten je u baroknoj palači Battiala-Lazzarini u središtu grada.
U atriju Muzeja nalazi se lapidarij, postavljen 1968. g., koji pretežito rimskim kamenim spomenicima iz I. do III. vijeka pr. Krista nastoji se prikazati povijest Labina u antici. Novi muzejski postav otvoren 2008. g., izrađen u suradnji s engleskom tvrtkom Janvs iz Yorka, daje pregled labinske povijesti izborom najznačajnijih događaja prikazanih kronološkim slijedom, obradom tematskih cjelina te interaktivnim punktovima.
U kronološkom pregledu govori se o raznim upravama u Labinu, gradskom Statutu iz 1341. g., Mlečanima, oružanom sukobu s uskocima iz 1599., Napoleonu, Austrijancima, Italiji, partizanskom pokretu, Jugoslaviji i Hrvatskoj te o religiji na Labinštini. Tematski su obrađena sljedeća poglavlja: Labinska republika, Labin art republika, tradicijska kultura (nošnje, keramika, glazbala), Giuseppina Martinuzzi (istarska učiteljica, spisateljica i revolucionarka) i njezin namještaj, rokoko namještaj i građanska soba, život na selu, narječja na Labinštini, opskrba vodom te arhitektura u Labinu.
U razdoblju od 1961. do 1964. g., uz izravnu pomoć Istarskih ugljenokopa Raša, izrađen je u prizemnom i podrumskom dijelu zgrade stalni rudarski postav u dužini od oko 150 m. Imitacijom hodnika i uporabom predmeta koji su nekoć rabljeni u rudniku nastoji se što vjernije simulirati ambijent rudnika, što je posebna atrakcija ovoga muzeja.
Sakralna zbirka
Muzej upravlja Zbirkom sakralnih umjetnina, smještenom u crkvi Sv. Marije Tješiteljice koja se nalazi na usponu prema labinskom starom trgu.
Crkva bratovštine sv. Marije Tješiteljice (u narodu zvana sv. Marija od Zdravlja, danas službeno Crkva Uznesenja Marijinog) izgrađena je 1426. g., proširena i povećana 1537. g., a lopica joj je dograđena 1622. g. Ciklus osam velikih uljanih slika (145x230 cm) i goleme devete (213x555 cm), posvećen Bogorodici, nastao je vjerojatno u prvim dvama desetljećima 17. st., a djela se pripisuju Antoniu Moreschiju, slikaru koji je stvarao u duhu mletačke slikarske tradicije. Vrijednost zbirke svakako povećavaju lijep, skladan barokni oltar te serija drvenih višebojnih kipova s prikazima apostola.
|