Opis
Riznica, iako nema mnogo predmeta, sadržava remek-djela srebrnarske i zlatarske umjetnosti. Najstariji su predmeti relikvijar-bursa sv. Asela i relikvijar-škrinjica nepoznatog sveca, radovi karolinškog zlatarstva iz 9. st.
Posebno su vrijedni radovi zadarskih srebrnara. Najstariji su relikvijar-škrinjica sv. Jakova i sv. Aroncija s kraja 11. st., te dva relikvijara za vilice sv. Asela, relikvijar-bursa s likovima sv. Marcele, sv. Ambroza i sv. Asela te relikvijar-škrinjica nepoznatog sveca, svi iz 13. st.
Dva relikvijara-stopala sv. Asela s posvetnim natpisom, iz 1309. g., rad su anonimnoga zadarskog zlatara, a relikvijar-ruka sv. Asela, dar bana Pavla Šubića, nastao je između 1303. i 1311. g., vjerojatno u radionici zadarskog zlatara Šimuna.
U Zadru su nastali i gotički predmeti: dva relikvijara-škrinjice za glave sv. Marcele i sv. Asela, vjerojatni radovi zlatara Frane iz Milana; ophodni križ zlatara Stjepana iz 14./15. st., te relikvijar Judina srebrnjaka s kraja 15. st.
Prsten koji se čuva u riznici, rimski zlatarski rad, ninski je biskup Natal Giorgi (1440. - 1462.) dobio od pape Pija II. (1458. - 1464.).
Predmeti liturgijskog posuđa iz kasnijeg vremena (kaleži, ciborij, pokaznica) prema stilskim se obilježjima uglavnom mogu datirati u razdoblje od 16. do 18. st. i proizvod su venecijanskih ili domaćih zlatarskih radionica. Ističe se kalež biskupa Divnića iz 1533. g., rad nepoznatoga zadarskog zlatara. Od ostalih predmeta valja spomenti drvenu rezbarenu i polikromiranu škrinju sv. Marcele, vjerojatno rad domaćeg majstora s kraja 13. st., komad istočnjačkog tekstila iz 12./13. st., te željeznu škrinju (kasu), venecijanski rad iz 17./18. st., u kojoj su se nekada čuvali predmeti iz riznice.
|