O muzeju:
Zgrada Samoborskog muzeja prvi put je registrirana i ucrtana na karti iz 1764. g. kao posjed pl. Kralića. Krajem 18. st. kupuje ga Franjo pl. Tisztpataky , a njegova udovica 1809. g. oporučno ostavlja dvorac tada još maloljetnom nećaku Ferdi Wiesneru Livadiću. Upravo u njegovo vrijeme dvorac doživljava svoje zlatno doba jer on kao ugledni građanin Samobora (bio je sudac, gradonačelnik, školski ravnatelj, skladatelj) u svome domu ugošćuje mnoge uglednike 19. st. – Ljudevita Gaja, Stanka Vraza i druge. U njegovom je domu prvi puta zapjevana ilirska budnica „Još Hrvatska nij' propala“ koju je Ferdo Livadić skladao na stihove Ljudevita Gaja 1833. g. Nakon Livadićeve smrti prezaduženi sinovi prodaju dvorac trgovcu Matiji Baueru, a 1883. g. za vlasnika Hinka Franciscija dvorac se temeljito uređuje.
Do Drugoga svjetskog rata izmjenjuje se više vlasnika, a deset godina kasnije dvorac je u posjedu državnog erara. Za vrijeme rata služio je u razne svrhe (kancelarije Kotarske oblasti, Vojdni odsjek, Odsjek za prosvjetu..) dok nije donesena odluka o osnivanju muzeja 1949. g.
Osnovali su ga Ivica Sudnik (od 1925. g. sakupljač građe za Muzej, njegov najveći donator i ravnatelj od 1948. do 1981.) i dr. Stjepan Orešković (autor članaka iz povijesti hrvatske književnosti, prava i povijesti Samobora, pjesnik i prevoditelj).
Fundus muzeja sadrži raznorodne zbirke s građom koja svjedoči o kontinuitetu života na ovim prostorima. Geološka zbirka sadrži fosilno blago koje dočarava nekadašnje podmorje i kopno ovoga kraja.
Arheološka zbirka sadrži ostatke materijalne kulture paleolitika, neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba, Rimskog carstva, materijalnu ostavštinu sa Starog grada Samobora i srednjovjekovnog nalazišta u selu Farkaševec u blizini Samobora.
Kulturno-povijesna zbirka prikazuje razvoj Samobora od 1242. g. te kroz izvorne isprave govori o sukobima „slobodnog trgovišta“ i vlastelinstva. Posebnu cjelinu unutar kulturno-povijesne zbirke čini Livadićeva ostavština, bogata zbirka stakla te zbirka vezana za sport, planinarstvo i društveni život Samobora.
Umjetničku zbirku čine portreti znamenitih Samoboraca, sakralna djela, skulpture i pejzaži.
Etnografska zbirka smještena je u služinskoj kućici pored dvorca i sadrži narodne nošnje te predmete narodnog rukotvorstva vezane za život u samoborskim selima.
Muzej obilježava Bitku kod Samobora iz 1441. (u ožujku), a na Dan grada Samobora 25. srpnja priređuje Aninovski sajam u parku ispred muzeja. |