Odaberite zbirku:

Prapovijesna zbirka

Vrsta zbirke: arheološka
Voditelj: dr. sc. Kristina Mihovilić
Broj predmeta: 81435
Vrsta građe: prapovijesna arheološka građa
Teritorij: Istarska županija
Vremensko razdoblje: od paleolitika do kraja latena
Materijal: kamen, keramika, kost, bronca, željezo, srebro, jantar, staklo
URL: http://www.ami-pula.hr/stalni-postav/prapovijesna-zbirka/

Građa Prapovijesne zbirke činila je prvu jezgru pri formiranju Gradskog muzeja početkom stoljeća (1902. g.). S predmetima iz grobova prapovijesne nekropole grada, koju je istražio A. Gnirs i nalazima iz prapovijesne nekropole Nezakcija, Zbirka je po broju i vrijednosti predmeta postala glavnom okosnicom Muzeja Istre (Regio Museo dell' Istria, 1925. g.) i Arheološkog muzeja Istre u Puli utemeljenog 1947. g.
Terenskim radom, sistematskim prikupljanjem, sustavnim i zaštitnim istraživanjima skupljena je bogata zbirka koju čine kameni, keramički i metalni predmeti. Među brojnim arheološkim predmetima skupljenim u pećinama i otvorenim nalazištima, izdvajaju se prapovijesni dokumenti, predmeti visoke umjetničke vrijednosti, kao što su ogrlica od jantarnih zrnaca, "božica plodnosti", "dvojna glava", crnofiguralni oinochoe i situla s prikazom pomorske bitke.
Izložba prapovijesnih i protopovijesih predmeta zauzima prvi kat zgrade Muzeja, kronološkim slijedom od paleolitika do latenskog doba. Postojanje čovjeka na području Istre u gornjem paleolitu dokazano je nalazima Romualdove pećine u Limskom kanalu. Drugo značajno nalazište je lokalitet Šandalja kod Pule u kojoj su otkriveni osteološki nalazi ostataka fosilnog čovjeka stari 12.320 godina. Iz mlađeg kamenog doba, oko 6000 do 2000 g. pr. Krista potječe najstarija keramika pronađena u pećinama na otocima Cresu, Lošinju i Krku, a odlikuje se karakterističnim ukrasom površine posuda izvedenim utiskivanjem i ubadanjem rubovima školjaka ili oštrim predmetima (impresso).
U brončano doba (1800. - 1000. g. pr. Krista) nastaju naselja - gradine - na vrhovima brežuljaka i istaknutim točkama iznad dolina. Na istarskom području zabilježeno je oko 400 utvrđenih gradina, što ukazuje na veliku naseljenost poluotoka u to doba. Metalni nalazi iz toga doba su malobrojni i rijetko se pojavljuju kao grobni prilozi (bodeži, noževi i jednostavni ukrasni predmeti) ili naseobinski nalazi (brončane sjekire, koplja). Krajem brončanog doba pojavljuju se narukvice s dvojno-spiralnim diskovima na završecima i spiralni privjesci od bronce. Nasuprot malobrojnosti metalnih nalaza, sakupljeno je mnogo koštanih predmeta (gladilice, bušilice, igle za šivanje) prilikom iskapanja na Brionskoj gradini, Vrčinu, u Nezakciju i u Puli. Brončanodobni stanovnici Istre pokapali su svoje pokojnike u kamenim tumulima u sjedećem ili bočno ležećem položaju. Početkom prvog milenija pr. Krista, u željezno doba, neka su gradinska naselja uništena, dok se na ostalim gradinama život kontinuirano razvijao. U naseljima su veoma rijetki nalazi brončanog oružja, oruđa ili raznih ukrasnih i upotrebnih predmeta. Dokaz o poznavanju željeza u to doba nije utvrđen. Najveće promjene odražavaju se u načinu pokapanja pokojnika. Od pokapanja u zgrčenom stavu pod gomilom kamenja, prešlo se na spaljivanje mrtvih i ukapanje spaljenih ostataka u žarne grobove. Iz mlađeg željeznog doba zabilježeno je malo arheoloških nalaza, stoga ostaje problematičan dolazak Kelta u istarske krajeve tijekom IV. i III. st. pr. Krista. Osim rijetkih nalaza fibula, utjecaj keltske kulture na istarskom području može se izvoditi prema primjercima keramike, toponomastici i i onomastici evidentiranoj na antičkim kamenim spomenicima.