O muzeju:
Povijest Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, koji je za javnost otvoren u ožujku 2009. g.,.seže u 1872. g., kada je osnovan Domorodni muzej (Museo Patrio), utemeljen na prirodoslovnoj zbirci ljekarnika i brodovlasnika Antuna Dropca. Vrijeme najintenzivnijeg prikupljanja zbirki bilo je od 1882. do 1917. g. kada je poznati prirodoslovac, Dubrovčanin Baldo Kosić konzervirao i determinirao ukupno 1117 preparata. Iz toga vremena potječe većina muzejskih izložaka, među kojima su predmeti iz zbirki puževa i školjkaša, minerala i ruda, ptica, morskih algi, okamina i riba.
Muzej posjeduje osobito vrijedne prirodnine poput herbarija algi koje su u 19. st. prikupili i obradili prirodoslovci Matija Botteri i Marija de Cattani, preparate silikatne spužve Venerine košarice, vidre, sredozemne medvjedice, rijetkih ptica nađenih samo na dubrovačkom području te goleme morske kornjače sedmopruge usminjače, koja je ulovljena 1894. g. i prvi je zabilježeni primjerak te vrste u Jadranskom moru. Jedan od atraktivnijih muzejskih predmeta ihtiološke zbirke, pored morske lisice, kučine i mlata, je tuna (glava i rep) ulovljena krajem 19. st. u Hodilju pokraj Stona, čiji je raritetni dermoplastični preparat izradio Baldo Kosić. Nedavno su na temelju znanstvenih podataka procijenjene dimenzije tijela tune radi izrade njezina modela u prirodnoj veličini, a u muzeju su izloženi i rezultati pedagoških radionica na temu statusa te vrste u Jadranu te potreba njezina očuvanja i zaštite.
Osim povijesne vrijednosti, zbirke su dragocjeni pokazatelj sastava faune u okolici Dubrovnika i promjena biološke raznolikosti. Muzej posjeduje primjerke vrsta koje su u ovoj regiji izumrle ili su kritično ugrožene, poput riba jesetre i hame te goleme ptice velike droplje, uhvaćene u Gospinom polju.
U prizemlju zgrade postavljena je izložba Hrvatskoga biospeleološkog društva Živo špiljsko blago dubrovačkoga područja, nastala kao rezultat višegodišnjega istraživanja bogatih speleoloških objekata dubrovačkog kraja. Izrađen je i model špilje u mjerilu 1:1, koju posjetitelji mogu "istražiti" uz pomoć speleološke opreme, kacige i čeone svjetiljke. Osvjetljavajući tako špilju, imat će priliku raspoznavati stalaktite, stalagmite, stalagmate, vidjeti šišmiše...
|