HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Krležin gvozd 23, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
utorak: 11 - 17 h

T 01/4834-922 (01/5851-363 - Muzej grada Zagreba)
E mgz@mgz.hr
W http://www.mgz.hr/hr/zbirke/memorijalni-prostor...
Kako doći do muzeja
- od tramvajske postaje u Ilici ili Frankopanskoj (1, 6, 11, 12, 13, 14, 17) pješice Dežmanovim prolazom i ulicom Tuškanac do Krležina Gvozda
- autobusom br. 102 ili 105 s Britanskog trga (silazak na drugoj postaji)
Parkiralište
javna garaža Tuškanac
Stručna vodstva
uz grupni posjet
Grupni posjeti
uz najavu na tel. 01/4851-363, Muzej grada Zagreba i na 01/4834-922, Memorijalni prostor
Fotografiranje
uz dozvolu ravnatelja
Cijena ulaznice
odrasli: 10 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 10 kn
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta muzejska zbirka - ambijentalna cjelina historijske kuće
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1986.
U sastavuMuzej grada Zagreba

RavnateljVinko Ivić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- knjižnicu (dostupno javnosti na zahtjev)

Muzej

O MUZEJU

Dom Miroslava Krleže obuhvaća dio ostavštine Miroslava Krleže: stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4 300 knjiga i časopisa te ostali inventar stana u kojemu su Miroslav i Bela Krleža živjeli od 1952. g. do smrti. Zbirka je otvorena za javnost 2001. g.
 
Bela i Miroslav Krleža živjeli su na prvom katu vile, sagrađene 1928./29. g. po narudžbi bankara A. Reina prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog.

U prostoru stana izdvajaju se blagovaonica, Belin mali salon (tzv. Žuti salon), Belina spavaća soba, Krležina radna soba i Krležina spavaća soba s autentičnim namještajem, predmetima i umjetninama nekadašnjih vlasnika. Namjena prostora, brojni primjeri bidermajerskoga i klasicističkog pokućstva, Belina kolekcija posuđa, umjetnine na zidovima, ukrasi, knjige, darovi poznatih gostiju i prijatelja odražavaju način života, status i ukus toga slavnog para.
 
Belin mali salon bio je "jezgra peterosobnog stana", prostor okupljanja prepun uspomena na voljene osobe, dok je njezina spavaća soba oaza intime u kojoj se izdvaja kutak za toaletu.
Krležina radna soba najveći je, najosvjetljeniji i relativno miran dio stana sa zasebnim ulazom i s mogućnošću izlaska na balkon, piščevo omiljeno mjesto. Uzduž zidova postavljene su police s knjigama, među kojima su i rijetka bibliofilska izdanja. Krležin veliki radni stol s neorenesansnim stolcem okružen je rječnicima, gramatikama i enciklopedijama. U sobi su i garnitura za primanje gostiju i Belin glasovir.
 
U stanu su brojne umjetnine čiji su autori P. Dobrović, I. Lacković-Croata, M. Berber, S. Aralica, N. Reiser, C. Dujšin-Ribar, J. Miše, A. Augustinčić i dr. Među njima su i portreti Bele i Miroslava Krleže.
Poprsje crnkinje s uzdignutom kosom od ebanovine iz Nigerije Titov je dar Beli.

Ugrađeni drveni ormari u hodniku pretvoreni su u vitrine putem kojih se može zaviriti u privatni i javni život Miroslava i Bele Krleža. U njima su osobne stvari, dokumenti, odlikovanja, pisma, nakit...
U kuhinji su sačuvani elementi namještaja, a u njoj je smješteno računalo na kojemu se mogu  pretraživati podaci o bračnom paru Krleža.
 
Miroslav Krleža (1893. - 1981.), jedan od najistaknutijih hrvatskih pisaca 20. st., autor je brojnih djela: romana, drama, pjesama, novela i pripovijesti, dnevnika, zapisa i memoarske proze te utemeljitelj nekoliko časopisa. Od 1950. g. Krleža je bio na čelu Leksikografskog zavoda, koji danas nosi njegovo ime. Upravo je u Krležinim dramama njegova supruga Bela (s kojom se vjenčao 1919. i proveo 62 godine) ostvarila svoje najbolje uloge.
U trideset godina stanovanja na Gvozdu Krleža je napisao niz rasprava i eseja, dramu Aretej (1959.), roman Zastave (1962.) i scenarij za film Put u raj (1970.). Od 1977. g. Krleža više nije napuštao ovaj stan.

Bela Krleža (1896. - 1981.), nakon završene učiteljske škole,  paralelno s učiteljskim poslom, privatno je učila glumu. Glumila je u zagrebačkomu Hrvatskom narodnom kazalištu od 1929. do umirovljenja 1966. g. Najveće uspjehe postigla je glumeći u dramama svog supruga: kao barunica Castelli (Gospoda Glembajevi) nastupala je od praizvedbe 1929. pa do posljednje postave 1963. g., kao Laura Lembah i Madlen Petrovna (U agoniji), Melita i Klara (Leda) te Klara Anita (Aretej).

Zbirke

OSTALE ZBIRKE
MUZEJSKE ZBIRKE
Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže ; voditelj: Vesna Vrabec
memorijalna, ambijentalna