O muzeju:
Gradski muzej Vukovar privremeno je, zbog obnove Dvorca Eltz, smješten u Ružičkinoj kući. Završetak obnove i otvorenje stalnog postava Muzeja predviđa se sredinom 2012. g.
Muzej je osnovan 1948. g. donacijom umjetnina i vrijednih predmeta poznatog muzealca i muzeologa dr. Antuna Bauera svom rodnom gradu. Do 1990-ih godina muzejske su zbirke bile smještene u reprezentativnoj građevini baroknih obilježja iz 18. st., koja je pripadala grofovskoj obitelji Eltz.
Tadašnji Zavičajni muzej prezentirao je svjedočanstva o prošlosti Vukovara od prapovijesti do suvremenog doba, a Zbirka Bauer davala je presjek hrvatske moderne likovne umjetnosti.
Ratnim razaranjima u Domovinskom ratu muzejska zgrada - Dvorac Eltz pretrpjela je velika oštećenja, a zbirke koje su se u njoj nalazile velikim su dijelom potpuno uništene, nepovratno nestale ili odnesene u Srbiju.
Nakon rata Muzej nastavlja svoje djelovanje u Muzeju „Mimara“ u Zagrebu, kada je osnovana likovna zbirka donacija hrvatskih i europskih umjetnika za Vukovar pod nazivom Muzej Vukovara u progonstvu. Zbirka, i dalje stalno otvorena za nove donacije, označila je početak kulturne obnove grada.
Gradski se muzej vratio na domicilnu adresu 1997. g., a od 1998. g. u djelomično obnovljenome, ali još uvijek devastiranom Dvorcu Eltz razvio je niz aktivnosti kao što su Vukovarske adventske svečanosti, Vukovarski festival komorne glazbe, Nebo nad Vukovarom, Vukovarski salon i mnoge druge izložbe, priredbe i manifestacije, okupljajući oko Vukovara velik dio kulturne javnosti.
Muzejske su zbirke, iz Republike Srbije, vraćene u Vukovar 2001. g.
U tijeku je realizacija projekta obnove i revitalizacije kulturne baštine Ilok - Vukovar -Vučedol, koji provodi Ministarstvo kulture RH i u kojemu obnova Gradskog muzeja Vukovar i kompleksa Dvorca Eltz ima važno mjesto.
U obnovljenom kompleksu Dvorca Eltz stalne će izložbe prikazivati prošlost vukovarskog kraja od prapovijesti do suvremenih dana, u što je uključena arheološka zbirka, s posebnim osvrtom na lokalitet Vučedol; etnografska zbirka, koja će uz teme tradicijske kulture vukovarskog kraja prezentirati i jedinstvenu zbirku narodnih nošnji hrvatskih županija što simbolički povezuju sve krajeve u kojima su u vrijeme progonstva živjeli Vukovarci; povijesna zbirka, s prikazom povijesti vukovarskog kraja od ranoga srednjeg vijeka do kraja 20. st., uz ambijentalne prostore kao ilustraciju života građana i grofovske obitelji u 18. i 19. st.; Domovinski rat, s naglaskom na događanjima u Vukovaru u vrijeme agresije na Hrvatsku i okupacije grada te progona njegovih stanovnika.
U zasebnim dijelovima Dvorca Eltz bit će izložena Zbirka Bauer, koja obuhvaća djela moderne hrvatske umjetnosti, s posebnim naglaskom na razdoblju između dva svjetska rata, kao i zbirka donacija hrvatskih i svjetskih umjetnika Muzej Vukovara u progonstvu, uz što će se vezati i park skulptura u perivoju Dvorca i duž obale Dunava.
Spomen-muzej nobelovca Leopolda (Lavoslava) Ružičke
Memorijalni muzej posvećen Lavoslavu Ružički (1887. - 1976.), dobitniku Nobelove nagrade za kemiju 1939. g., otvoren je prvi put 1977. g. Rodni grad Vukovar Ružička je posjetio 1965. g., kada je nastala ideja o osnivanju muzeja.
U Domovinskom ratu rodni je dom prvoga hrvatskog nobelovca teško devastiran tako da je od prvotnoga postava ostalo samo nekoliko originalnih izložaka.
Obnovljena Ružičkina kuća otvorena je 2007. g., na 120. obljetnicu njegova rođenja, i djeluje kao kulturno-znanstveni centar. U njoj se nalaze Zavod HAZU i velika polivalentna dvorana, a u budućnosti će tu biti i Spomen-muzej Lavoslavu Ružički.
Spomen-muzej nalazit će se na istome mjestu gdje je bio prije razaranja, u dvjema prostorijama do ulice, koje jedine imaju sačuvan originalni zid s rekonstruiranom uličnom fasadom. Uz preostale originalne eksponate u muzeju, kao i u cijelom prostoru Ružičkine kuće, bit će izložene fotografije, pisma i drugi materijali koji dokumentiraju bogati Ružičkin život i plodni znanstveni rad.
Ponovno otvorenje Spomen-muzeja u Ružičkinoj kući predviđeno je za sredinu 2012. g.
Muzej vučedolske kulture i arheološki park Vučedol
Muzej vučedolske kulture, koji je u izgradnji, a projektirao ga je Goran Rako, pokazat će posebnosti arheološkog lokaliteta Vučedol i vučedolsku kulturu tijekom njezina trajanja od 3 000. do 2 400. g. pr. Krista, sa svim bitnim obilježjima koje je očitovala na prostoru svoga rasprostiranja, a koja se odnose na stanovanje, pokapanje, privređivanje, metalurgiju, obrte i duhovni život.
Vučedolska se kultura početkom trećeg tisućljeća pr. Krista razvijala na desnoj obali Dunava. Imala je primjetan utjecaj na susjedne kulture u razdoblju između 2900. i 2400. g. pr. Krista, a ostavila je dojmljiv trag i u cjelokupnome europskom naslijeđu.
U početku je bila zasnovana na gospodarstvu vezanome za stočarstvo, dok je u kasnijoj fazi dominantnu ulogu preuzelo rudarstvo i metalurgija, osobito obrada bakra, oslonjena na nove revolucionarne tehnološke procese - serijsko lijevanje. Potreba za bakrom rezultat je ekspanzije vučedolske kulture iz matične Slavonije na široki prostor središnje i jugoistočne Europe. Vučedolska se kultura smatra "vlasnikom" najstarijega europskog i indoeuropskog kalendara, nastaloga prije 5 000 godina.
Na vučedolskom Gradcu bit će rekonstruiran Megaron ljevača bakra, najveća građevina pronađena na Vučedolu, peći za taljenje bakra i grobne cjeline čija je rekonstrukcija utemeljena na rezultatima arheoloških istraživanja 1938. g.
Sliku će dopunjavati radionice starih obrta za štavljenje kože, tkanje, košaraštvo, lijevanje bakrenih alatki, izradu alatki od kamena i kosti, izradu keramičkog posuđa, izradu monoksila…
Znanstvenoistraživački centar u Villi Streim predviđen je za stručne rasprave i predavanja te za obradu arheološkog materijala.
Dio parka prezentirat će rekonstrukcije vučedolskih kuća pronađene u sustavnim arheološkim istraživanjima eponimnog lokaliteta, kao i sojenica koje su pronađene na drugim vučedolskim lokalitetima (Ljubljansko Barje).
Interdisciplinarna arheološka istraživanja dio su programa funkcioniranja arheološkog parka, kao i znanstvenoistraživački centar i arheološka škola, uz sudjelovanje ekipe međunarodnih stručnjaka i studenata.
Otvorenje Muzeja vučedolske kulture i arheološkog parka Vučedol za posjetitelje predviđa se sredinom 2012. g.
|