Odaberite zbirku:

Srednjovjekovna zbirka

Vrsta zbirke: arheološka
Voditelj: Željko Ujčić
Broj predmeta: 20000
Vrsta građe: arheološka građa
Teritorij: Istarska županija
Vremensko razdoblje: srednji vijek
Materijal: kamen, kost, metal, staklo
URL: http://www.ami-pula.hr/stalni-postav/srednjovjekovna-zbirka/

Arheološko istraživanje srednjovjekovne kulture u Istri osobito se razvilo nakon Drugoga svjetskog rata, s ponovnim otvorenjem muzeja u Puli 1947. g. Ubrzo se u sklopu Muzeja uspostavlja odjel koji vodi Branko Marušić, utemeljitelj ranosrednjovjekovne, odnosno starohrvatske arheologije u Istri. Provode se važna istraživanja groblja i sakralnih zdanja, što je 1973. g. omogućilo i predstavljanje dotadašnjih spoznaja i novih nalaza javnosti unutar stalnog postava na drugom katu Muzeja. U dvije dvorane lapidarija u prizemlju zgrade smješteni su spomenici i podni višebojni mozaici (Nezakcij, Sv. Nikola i Sv. Felicita u Puli) starokršćanskih sakralnih objekata te, ponajviše, tzv. crkveni namještaj (oltarne pregrade, kapiteli, ciboriji, sarkofazi, prozorske tranzene), uglavnom ukrašen predromaničkim pleternim reljefima ranosrednjovjekovnog razdoblja iz crkava južne Istre (katedrala, Sv. Marija Formoza, Sv. Felicita, Sv. Ivan kod Nimfeja u Puli, Val Sudiga i Savolago kod Galižane, Sv. Pelegrin kod Fažane, Guran i Sv. Kvirin kod Vodnjana, Sv. Andrija kod Rovinja, Sv. Lovro i Sv. Petar kod Loborike).
U stalnom postavu prikazani su materijalni ostaci (s 39 lokaliteta) iz dva kulturološka razdoblja: kasnoantičko-ranokršćanskog doba, te iz vremena ranosrednjovjekovnih naseljavanja Istre. U prvoj su dvorani sistematizirani nalazi iz pulskih kasnoantičkih pojedinačnih grobova i s lokaliteta šire okolice (Škicini, Betegenica, Lakuža, Fažana, Brijuni), te oni s područja Istre (Zambratija, Karpinjan, Sošići, Jurali), i to keramičke posude, najčešće kućne izrade, i metalni predmeti (standardni nakit, fibule, pojasne garniture) iz IV. i V. st. Posebno su istaknuti nalazi prikupljeni istraživanjima starokršćanskih groblja kod crkve sv. Petra blizu Dvigrada, sv. Elizeja kod Fažane, sv. Marije na Brijunima te s lokaliteta u Frančinima kod Pazina.
Pulski grobni spomenici zastupljeni su dvama važnim nalazima - mramornom pločom s orantima iz katedrale, te zabatom sarkofaga s prikazima pokojnika. Kopijama i fotografijama naznačeni su iznimno dragocjeni spomenici ranokršćanske umjetnosti Istre - relikvijari od slonovače (Sv. Hermagora kod Štinjana - danas u Veneciji), te zlatni i srebrni relikvijari (Sv. Toma u Puli - danas u Beču). Razdoblje Justinijanove rekonkviste u VI. st. predočuje ulomak mozaika Traditio legis iz Maksimijanove bazilike sv. Marije Formoze u Puli, predmeti materijalne kulture utvrđenih naselja i kastruma (Stari Gočan, Brijuni, Sipar), te keramičke uljanice ukrašene starokršćanskim simbolima.
U drugoj dvorani razdoblje bizantske uprave Istre (538.-788.) osvjetljavaju nalazi istraženih velikih groblja s brežuljaka od Novigrada i Motovuna do Buzeta (Čelega, Brkač, Veli Mlun, Mejica). Predstavljene su grobne cjeline s prilozima (keramičkim posudama, staklenim ogrlicama, brončanim pojasnim kopčama, naušnicama, narukvicama, noževima, kresivima, vrškovima strijela), koji su pripadali novodoseljenom, postupno kristijaniziranom slavenskom stanovništvu. Razdoblje franačke vlasti u Istri zastupljeno je brončanim i srebrnim nakitom (prstenjem, naušnicama) s velikoga kristijaniziranog starohrvatskog groblja u Žminju, datiranog u VIII. - X. st., te s groblja kod Malih Vrata u Buzetu iz IX. st.
Posebno se ističe kovčežić od slonovače ukrašen dionizijskim scenama, koji je vjerojatno kao bizantski rad između IX. i X. st. dopremljen u Piran. Na posljednjem izložbenom panou predočen je razvoj glagoljice, koja je na kvarnersko-istarskom području ostavila značajne spomenike starohrvatske pismenosti XI. i XII. st. poput Valunske ploče, Grdoselskog ulomka, Bašćanskog pluteja i Plominskog natpisa.