Zbirke

Odaberi zbirku Antička zbirka Dokumentarna zbirka I Dokumentarna zbirka II Dokumentarna zbirka III Egipatska zbirka Japodska zbirka Numizmatička zbirka Pretpovijesna zbirka Srednjovjekovna zbirka Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Novi Banovci Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Osijek Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Sisak Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Sotin Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Sremska Mitrovica Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Surduk Studijska zbirka antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog novca s nalazišta Vinkovci Studijska zbirka grčkog novca Studijska zbirka imitacija novca Studijska zbirka modernog novca Studijska zbirka novca s lokaliteta Studijska zbirka rimskog carskog brončanog novca Studijska zbirka rimskog carskog novca s nalazišta Komin Zbirka antičkog egipatskog novca Zbirka antičkog makedonskog novca Zbirka antičkog novca autonomnih grčkih gradova Zbirka antičkog novca provincije Donje Mezije Zbirka antičkog novca provincije Gornje Mezije Zbirka antičkog sjevernoafričkog novca Zbirka antičkog tračkog novca Zbirka Bakar Zbirka banknota Zbirka Benko Horvat Zbirka bizantskog novca Zbirka Dalj Zbirka etruščanskih spomenika Zbirka europskih i svjetskih medalja Zbirka grčkih spomenika i ostalih nalaza Zbirka grčkih vaza Zbirka Havliček Zbirka hrvatskih medalja Zbirka hrvatskog srednjovjekovnog i novovjekovnog novca Zbirka kalupa za otkov novca i medalja Zbirka kasnoantičkog novca Zbirka kasnobrončanodobnih ostava Zbirka keltsko-barbarskog novca Zbirka Kopač Zbirka Ludbreg Zbirka metalnih kultnih, votivnih i dekorativnih predmeta Zbirka nalaza bakrenog (eneolitik) doba Zbirka nalaza brončanog doba Zbirka nalaza kamenog (paleolitik, mezolitik, neolitik) doba Zbirka nalaza mlađeg željeznog doba Zbirka nalaza s istraživanja lokaliteta Bezdanjača Zbirka nalaza s istraživanja lokaliteta Vučedol Zbirka nalaza srednjovjekovnog doba Zbirka nalaza starijeg željeznog doba Zbirka nereduciranih modela Zbirka novca grčko-ilirskih kovnica Zbirka novca Mletačke republike Zbirka Novi Banovci Zbirka odlikovanja Zbirka Orlić Zbirka ostava novca 17. do 19. st. Zbirka ostava novovjekovnog novca Zbirka ostava rimskog novca 1. i 2. st. Zbirka ostava rimskog novca 3. st. Zbirka ostava rimskog novca 3. st. sjeverozapadne Hrvatske Zbirka ostava rimskog novca 4. st. kontinentalne Hrvatske Zbirka ostava rimskog novca 4.st. Zbirka ostava rimskog novca tetrarhijskog razdoblja Zbirka ostava srednjovjekovnog novca Zbirka Pavletić Zbirka Petrovci Zbirka psećih markica Zbirka ranog italskog novca Zbirka raznih otkupa i donacija Zbirka Richard Schwieger Zbirka rimske keramike iz Siska Zbirka rimske keramoplastike Zbirka rimske opeke Zbirka rimskih gema Zbirka rimskih kamenih spomenika Zbirka rimskih ključeva iz Siska Zbirka rimskih kola Zbirka rimskih koštanih predmeta iz Siska Zbirka rimskih medicinskih i farmaceutskih predmeta Zbirka rimskih nalaza s raznih lokaliteta Zbirka rimskih olovnih pečata Zbirka rimskih robnih markica Zbirka rimskih staklenih predmeta Zbirka rimskih svjetiljki Zbirka rimskih uporabnih predmeta iz Siska Zbirka rimskog alata i oruđa iz Siska Zbirka rimskog carskog novca 1. stoljeća Zbirka rimskog carskog novca 2. stoljeća Zbirka rimskog carskog novca 3. stoljeća Zbirka rimskog carskog novca reformskih careva 270–361. god. Zbirka rimskog građevnog materijala i opreme iz Siska Zbirka rimskog metalnog posuđa iz Siska Zbirka rimskog nakita iz Siska Zbirka rimskog oružja i vojne opreme iz Siska Zbirka rimskog pisaćeg pribora iz Siska Zbirka rimskog republikanskog novca Zbirka rimskog zlatnog i srebrnog nakita Zbirka Šćitarjevo Zbirka Sotin Zbirka spomenika vaneuropskih kultura Zbirka srednjovjekovnih kamenih spomenika Zbirka srednjovjekovnog i novovjekovnog novca jugoistočnoeuropskih država Zbirka srednjovjekovnog i novovjekovnog novca srednjo i istočnoeuropskih država Zbirka srednjovjekovnog i novovjekovnog novca vaneuropskih država Zbirka srednjovjekovnog i novovjekovnog novca zapadnoeuropskih država Zbirka Sremska Mitrovica Zbirka starih primijenjenih crteža Zbirka Stenjevec Zbirka Surčin Zbirka Surduk Zbirka svetačkih medaljica Zbirka turskog novca Zbirka Varaždinske Toplice Zbirka Vinkovci Zbirka žetona Zbirka zlatnih nalaza Zbirka zlatnog novca Zbirka znački Zbirka Žumberak

Egipatska zbirka

Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Igor Uranić
Broj predmeta 2248
Vrsta građe pogrebne stele; kipovi; sarkofazi; papirusi; nakit; posuđe; mumije; dijelovi mumija; mumije ljudi; mumije životinja; razni predmeti svakodnevne uporabe
Teritorij Egipat
Vremensko razdoblje 2100 g. prije Krista - 2. st.
Materijal kamen; drvo; keramika; bronca
Url http://www.amz.hr/naslovnica/odjeli/zbirke/egipatski-odjel.aspx

Egipatska zbirka jedina je sustavna zbirka tog tipa na teritoriju Hrvatske. Sastoji se od predmeta iz faraonskog Egipta. Predmeti iz fundusa pokrivaju razdoblje od otprilike 2000 godina, od Srednjeg kraljevstva do ptolemejskog razdoblja (2055-30. g. pr. Kr.). Fundus zbirke koji danas broji 2246 predmeta glavninom je nabavljen u 19. stoljeću otkupom od obitelji austrijskog podmaršala Franza Kollera. Zbirka je 1868. godine pripala Narodnome muzeju u Zagrebu, a za tu je značajnu akviziciju među najzaslužnijima je bio Josip Juraj Strosmayer koji je organizirao prikupljanje dobrovoljnih priloga za njen otkup. Nakon toga priloge razvoju ove zbirke dali su brojni građani svojim darovima i prilozima. U 20. stoljeću ostvaren je i niz otkupa, a posljednji veći dogodio se 2007. godine kad je od privatnog kolekcionara otkupljen sarkofag Iri-irija iz 25. egipatske dinastije.
Zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu obuhvaća prvenstveno niz predmeta u svezi s pogrebnim običajima. Isto tako tu su i kipići božanstva koji svjedoče o posebnostima egipatske religije. No u njoj ne nedostaju ni predmeti uporabne namjene, te ukrasi. Tu su posuđe, kozmetika, lutke, nakit, pisarski pribor i drugo.
Osobitu pozornost privlače mumije i drveni sarkofazi koji dominiraju stalnim postavom. Inače, u zbirci se nalazi ukupno 19 mumificiranih ostataka ljudi i životinja, od čega pet potpunih ljudskih mumija. To su Šepenun, zatim mumija nepoznatog muškarca u sarkofagu izrađenom za ženu Kareset, te najstarija mumija svećenice Kaipamau iz 22. dinastije. Jedna mumija pripada neidentificiranoj ženskoj osobi, a nabavljena je u lažnom sarkofagu. No, CT i C14 istraživanja pokazala su da je mumija autentična. Napokon tu je i tako zvana ''Zagrebačka mumija''.
Naime, dijelom egipatske zbirke je i glasovita "Zagrebačka lanena knjiga" (Liber linteus Zagrabiensis) spomenik nulte kategorije, i najduži etruščanski tekst ikad pronađen. Napisan je na povojima ''Zagrebačke mumije''. Mumija žene i njezini povoji opisani su u brojnim znanstvenim radovima i publikacijama hrvatskih i inozemnih stručnjaka.
Većina predmeta je iz kasnog razdoblja. Iz doba saiskih vladara 26. dinastije potječe niz iznimno kvalitetnih spomenika u kamenu i bronci. Od kamenih spomenika treba spomenuti kubni fragmentarni kip Đed-Ptah-iufankha. Iz kasnog razdoblja je i niz brončanih kipića Izide-Hathor koja doji Harpokrata (Isis lactans) i boga mrtvih Ozirisa. Tu su i statuete božice-mačke Bastet prikazane u obliku žene s mačjom glavom i u liku mačke, te statuete bika Apisa, Harpokrata, brončane statue koje prikazuju pticu ibis - životinju koja pripada Totu - bogu mudrosti, te kipići ihneumona, svete životinje posvećene kultu Sunca, itd. Uglavnom je riječ o statuetama božanstava s kućnih oltara.
Prilično brojni su i spomenici iz ptolomejskog doba koje je zapravo drugi dio kasnog razdoblja egipatske kulture (332. g. pr. Kr. do rimske okupacije 30. g. pr. Kr.). I taj je opus prikazan poglavito brončanim statuama božanstava, a iste je starosti i sarkofag s mumijom žene Šepenun, zanimljive ikonografije s više prizora iz posmrtnih tekstova, te božicom neba Nut s nutarnje strane korita antropoidnog sarkofaga. Većina figurica ušabti, te kanopskih vaza u koje su se pohranjivali nutarnji organi umrlih također je izrađena u kasnom razdoblju.
Ranija egipatska razdoblja u zbirci zastupaju pogrebne i zavjetne kamene stele iz Srednjeg kraljevstva (2040-1785. g. pr. Kr.), te neki predmeti iz Novog kraljevstva (1552-1070 pr. Kr.). Spomenimo samo glavu faraona od asuanskog granita (možda izvorno dio sfinge) u stilu koji je karakterističan za kiparstvo u vrijeme 18. dinastije, zatim figurice ušebti, pisarski pribor s imenom Ramzesa II, itd. Što se tiče samih zavjetnih i pogrebnih stela, te božanskih dekreta, njihova je kolekcija vrlo zanimljiva i bogata, a uglavnom su to spomenici koje su svojim umrlima posvećivali članovi njihovih obitelji na kojima su napisana imena i ponekad titule adresata. Prikazi na stelama prikazuju umrle koji se mole pred božanstvima, ili pak kako primaju darove u hrani, piću i cvijeću kakvi su u Egiptu bili uobičajeni pri žrtvovanju. Po ljepoti i kvaliteti izrade osobito se ističu djelomice obojena pogrebna stela posvećena Kaiju, te pogrebna stela svećenika-čitača Nahtmina iz Panopola, obje iz Srednjeg kraljevstva.
U zbirci papirusa zastupljena su sva tri staroegipatske pisma: Hijeroglifi, hijeratsko i demotsko pismo. U Zagrebu se čuva više takozvanih Knjiga mrtvih, od kojih je jedna (iz ptolomejskog razdoblja) duga gotovo četiri metra, te sadrži desetak poglavlja napisanih u hijeratici. Tu su i mitološki papirusi s odabranim prizorima iz Amduata - posmrtnog teksta koji se izvorno oslikavao na zidovima kraljevskih grobnica. Knjige mrtvih koje su u posjedu našeg Muzeja uglavnom su fragmentarne. Među najbolje očuvanim je Knjiga mrtvih Iđedtu-Khonsu-khepera. U raritete iz ovog dijela zbirke svakako spada hijeratski papirus koji opisuje mumificiranje svetog bika, te jedan medicinski papirus napisan na hijeratici.
Među zavjetnim su predmetima svakako najzastupljenije figurice ušabti koje su se polagale u grobove, te skarabeji i amuleti različitih tipova, uglavnom izrađeni od egipatske fajanse i kamena.
U okvire staroegipatske zbirke uklopljena je i posebna grupa spomenika sa područja Mezopotamije. Riječ je o ukupno devet spomenika - sedam pečata s klinastim natpisima iz doba 3. dinastije iz Ura (2111-2003. g. pr. Kr.), zatim dva ulomka klinastog zapisa na opekama asirskog kralja Salmanasara III. (858-824. g. pr. Kr.), te jedne opeke kaldejskoga vladara Nebukadnezara II (604-563. g. pr. Kr.). Pisani spomenici iz Ura ubrojeni su u najstarije uopće poznate spomenike pretkršćanskoga doba, pa im se pridaje velika vrijednost za znanost. Prema dokumentaciji Josipa Brunšmida, a koja je sačuvana u Muzeju, saznajemo da je prvih sedam pločica, vjerojatno 1922. godine (tada je, naime, Brunšmid napisao pismo zahvale), poklonila Minja Banks, rođena pl. Mikšić iz Santa Monike u Sjedinjenim Američkim Državama. Tri preostale opeke dar su dr. Ivy Lentić-Kugli iz Zagreba, a nabavljene su 1940. ili 1941. godine.