HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg Mažuranića 14, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
ADRESA
- Kačićeva 9/2, 10000 Zagreb
RADNO VRIJEME
Utorak - petak: 10 - 18 h
Subota - nedjelja: 10 - 13 h
Ponedjeljkom, državnim praznicima i blagdanima zatvoreno.

T 01/4826-108, 4826-220, 4826-221
F 01/4880-320
E emz@emz.hr
W http://www.emz.hr
Kako doći do muzeja
Tramvajske linije 12, 13, 14, 17 (postaja Trg Republike Hrvatske), autobusna linija 118 (postaja Trg Mažuranića).
Parkiralište
Muzej nema vlastito parkiralište, ali moguće je parkirati u ulici ispred muzeja te obližnjim ulicama (1. zona) ili javnim garažama.
Stručna vodstva
Stručna vodstva organiziraju se kroz stalni postav i povremene izložbe za grupe i pojedince. Cijena ulaznica: 100 kuna (na hrvatskom jeziku), 150 kuna (na engleskom jeziku).
Grupni posjeti
Grupu čini minimalno 15 osoba, grupa ostvaruje grupni popust (odrasli: 15 kuna; učenici, studenti, umirovljenici: 10 kuna).
Fotografiranje
Da, bez upotrebe bljeskalice.
Cijena ulaznice
Odrasli individualno: 20 kuna
Odrasli grupno (min. 15 osoba): 15 kuna
Učenici, studenti, umirovljenici individualno: 15 kuna
Učenici, studenti, umirovljenici grupno (min. 15 osoba): 10 kuna
Obiteljska ulaznica (roditelji s djecom): 40 kuna

Djeca do pet godina starosti ne plaćaju ulaznicu; ulaz besplatan za branitelje i invalide, novinare, društveno osjetljive skupine, članove Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog muzejskog društva, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, ICOM-a, studente studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru, studente Tekstilno-tehnološko fakulteta, učenike Škole za primijenjenu umjetnost iz Zagreba.

Posebne pogodnosti ostvaruju vlasnici Europske iskaznice za mlade (European Youth Card).
Muzejska trgovina
Otvorena u vrijeme kada je muzej otvoren za posjetitelje, u ponudi se nalaze suveniri i muzejske publikacije.
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
Da, pomična rampa postavlja se prema najavi.
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - etnografski
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1919.
Ravnatelj Goranka Horjan
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- knjižnicu (dostupno javnosti na zahtjev; voditelj: mr. sc. Irena Kolbas)
- muzejsku trgovinu

Zbirke

Zbirka alata i pomagala za obradu tekstila

Vrsta zbirke etnografska
Voditelj Gordana Viljetić
Broj predmeta 2054
Vrsta građe alatke za obradu tekstilnih sirovina; alatke za obradu tekstila
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje od sredine 19. st. do danas
Materijal drvo; metal
Url http://www.emz.hr/Zbirke/Organizacija%20zbirki/Zbirka%20alata%20i%20pomagala%20za%20obradu%20tekstila

Zbirku alata i pomagala za obradu tekstila čine sprave i alatke koje su se u prošlosti koristile pri obradi tekstilnih sirovina te za proizvodnju platnenog i vunenog materijala.

Tekstilnim su se rukotvorstvom na selu bavile uglavnom žene, a platno koje se pritom dobivalo bilo je potrebno, ne samo za odjeću, nego i za domaćinstvo i gospodarstvo. Na području Hrvatske poznat je uzgoj tekstilnih sirovina biljnog (lan, konoplja, brnistra) i životinjskog (vuna, kostrijet, svila) porijekla. Domaća tkanja pokazuju široku paletu znanja i vještina žena sa sela koje su vladale mnogim tkalačkim tehnikama, koristeći tekstilne alatke čuvane u fundusu Etnografskog muzeja.

Važno je napomenuti da su, iako je samo tkanje uglavnom bilo ženski posao, alatke za obradu tekstilnih sirovina najčešće izrađivali vještiji muškarci te seoski cimermani i kovači. U Zbirci se nalaze nožne i ručne stupe, trlice, grebeni, preslice, vretena i kolovrati, uz pomoć kojih se najprije oslobađao liko lanenog, konopljinog i brnistrinog vlakna, a potom proizvodila nit za tkanje. Pripremu pređe za tkanje i samu proizvodnju materijala predstavljaju dvije vrste vitla (križno i uspravno) za prematanje pređe iz štrenica u klupka ili na kalemove, zatim snovaljka na kojoj će se prirediti osnova, uzdužni sustav niti na tkalačkom stanu, te nekoliko vrsta sukala za namatanje potke na male cjevčice za čunak. Grupu alatki za proizvodnju materijala započinje tkalačka daščica ili rešetka za tkanje uskih traka, dok su najvažniji predmeti ove grupe, svakako, dva tipa tkalačkoga stana (horizontalni i vertikalni). Osim žena, u pojedinim su se područjima (Istra, Zagorje, Međimurje, Prigorje) tkanjem bavili i muškarci – poluprofesionalci. Žene bi svoje manje tkalačke stanove često rastavljale i preko ljeta spremale na tavan jer su se tkanju mogle posvetiti tek zimi, kada nije bilo poljodjelskih poslova. Tkalački stan s vertikalno postavljenom osnovom ili vertikalni tkalački stan (jednostavan okvir s konačnom osnovom) poznat je u selima Dalmatinske zagore i u Žumberku. Koristio se isključivo za tkanje jednostavnih vunenih prostirki, pregača i torbi.