HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg Mažuranića 14, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
utorak, srijeda, četvrtak: 10 - 18 h
petak, subota, nedjelja: 10 - 13 h
ponedjeljkom zatvoreno
T 01/4826-108, 4826-220, 4826-221
F 01/4880-320
E emz@emz.hr
W http://www.emz.hr
Kako doći do muzeja
- tramvajima br. 12, 13, 14, 17 (postaja Trg maršala Tita)
- autobusnom linijom br. 118 (Trg Mažuranića)
Parkiralište
javna parkirališta
Stručna vodstva
uz najavu na telefonom ili e-mail (dva dana unaprijed)
cijena: 75 kn (hrvatski jezik), 150 kn (engleski jezik)
Grupni posjeti
grupu čini min. 15 osoba;
posjetitelji u grupi ostvaruju pravo na popust od 30%
Fotografiranje
da, bez upotrebe bljeskalice (cijena 35 kn); snimanje za TV ili u komercijalne svrhe uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 15 kn
djeca, učenici i studenti: 10 kn
umirovljenici: besplatan ulaz
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
Muzejska trgovina
prodaju se suveniri i publikacije
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da, postoji pomična rampa koja se postavlja prema najavi
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - etnografski
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1919.
Ravnatelj Goranka Horjan
Voditelj
  • dr. sc. Zvjezdana Antoš, muzejski savjetnik
    zantos@emz.hr
  • dr. sc. Iris Biškupić Bašić, muzejski savjetnik
    irisbb@emz.hr
  • mr. sc. Aida Brenko
    abrenko@emz.hr
  • Katarina Bušić, viši kustos
    kbusic@emz.hr
  • Daniel Dereani, muzejski tehničar
  • Matija Dronjić, fotograf
    matija@emz.hr
  • Marko Gašparić
    marko.gasparic.kipar@gmail.com
  • Mihaela Grčević, restaurator
    mgrcevic@emz.hr
  • Goranka Horjan
    ghorjan@emz.hr
  • Željka Jelavić, viši kustos
    zjelavic@emz.hr
  • mr. sc. Irena Kolbas, viši kustos
    ikolbas@emz.hr
  • Danijela Križanec-Beganović, kustos
    dkrizanec@emz.hr
  • Mareta Kurtin, kustos
    mkurtin@emz.hr
  • mr. sc. Zlatko Mileusnić, viši kustos
    zmileusnic@emz.hr
  • Jasna Mokos, dokumentarist
    jmokos@emz.hr
  • Branislav Moritz, preparator
  • Marijana Najjar, viši preparator
  • mr. sc. Željka Petrović Osmak, viši kustos
    zpetrovic@emz.hr
  • Tea Rittig Šiško, kustos
  • Ljiljana Vilus-Japec, viši preparator
  • Gordana Viljetić, kustos
  • Jasminka Vujičić, viši preparator
  • Juraj Zoričić, preparator
    juraj.zoricic@gmail.com
  • Vesna Zorić
    vzoric@emz.hr
  • Marija Živković, viši kustos
    mzivkovic@emz.hr
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- preparatorsku radionicu (tekstil, koža, papir)
- preparatorsku radionicu (drvo, keramika, metal)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: mr. sc. Irena Kolbas)
- muzejsku trgovinu

Zbirke

Zbirka glazbala

Vrsta zbirke etnografska
Voditelj mr. sc. Željka Petrović Osmak
Broj predmeta 678
Vrsta građe tradicijski glazbeni instrumenti: kordofoni, aerofoni, membranofoni, idiofoni
Teritorij Hrvatska, susjedne zemlje
Vremensko razdoblje 18. st. - 20. st.
Materijal drvo, metal, struna, žica
Url http://www.emz.hr/Zbirke/Organizacija%20zbirki/Zbirka%20glazbala

U Zbirci glazbala nalazi oko 600-tinjak predmeta koji predstavljaju vrijedne primjerke narodnog glazbenog stvaralaštva, izrađenih i ukrašenih različitim metodama i tehnikama te svirana u raznim društvenim kontekstima. Najstariji su primjerci iz polovine 18. st. dok ih većina pripada 19. i početku 20. stoljeća.

Glazbala su podijeljena prema HS klasifikaciji na aerofone (zrakozvučne), kordofone (žicozvučne), membranofone (opnozvučne) i idiofone (samozvučne). Najbrojniji su aerofoni među kojima kao najjednostavnije spominjemo (životinjske) rogove, bučine i trube od kore drveta. Brojne jednocijevne i dvocijevne sviralice sa nizom rupica za prebiranje kao što su frulice, dvojnice, jedinke i slično obično su izrađivali pastiri za vlastitu zabavu a mogu se susresti na čitavom području Hrvatske. Sopile su glazbala karakteristična za Istru, Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke a diple, dvocijevne sviraljke s rupicama i piscima s udarnim jezičcem možemo naći na području Dalmacije, Dalmatinske zagore i Like. Diple mogu biti samostalne ili se pričvrstiti uz kozju odnosno ovčju mješinu, koja služi kao rezervoar zraka, pa će se tako stvoriti novi tip instrumenta – mješnice, mišnice, gajde odnosno dude. Mješnice se geografski vežu uz hrvatsko jadransko područje, gajde uz gorsku i nizinsku Hrvatsku, a dude su se koristile u bilogorsko-križevačkom kraju te na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske.

Od kordofonih glazbala posebna su cjelina muzejske zbirke gusle – glazbala s jednom ili dvije strune, korpusa prekrivena tankom životinjskom kožom. Gusle su značajka dinarskog kulturnog područja, za razliku od lirice, koja se susreće u južnom dijelu Dalmacije. U Zbirci se nalaze i tambure, od malih bisernica i dangubica za samačku svirku, preko većih bugarija i tambura do basova (berde), od kojih se mogu sastavljati manji sastavi, ali i čitavi orkestri.

Najmanja po broju predmeta je grupa membranofona: s područja Hrvatske postoje samo dva manja bubnja, dok je idiofonih glazbala dvadesetak. To su u najvećem broju čegrtaljke koje su izrađene uglavnom od drva, s mehanizmom koji okretanjem stvara čegrtavi ton. Posebnu ulogu imaju u godišnjim običajima koristeći se u karnevalskim povorkama da se proizvede što jača buka, te tijekom posljednja tri korizmena dana pred Uskrs, kako bi se njima najavljivao crkveni obred. S obzirom da su glazbala dio narodnog stvaralaštva i da su ih izrađivali uglavnom samouki majstori, mnoga glazbala imaju i likovnu umjetničku vrijednost pa karakterističan ornament na pojedinim glazbalima često upućuje na magijsku komponentu u narodnom stvaralaštvu.