HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg Mažuranića 14, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
utorak, srijeda, četvrtak: 10 - 18 h
petak, subota, nedjelja: 10 - 13 h
ponedjeljkom zatvoreno
T 01/4826-108, 4826-220, 4826-221
F 01/4880-320
E emz@emz.hr
W http://www.emz.hr
Kako doći do muzeja
- tramvajima br. 12, 13, 14, 17 (postaja Trg maršala Tita)
- autobusnom linijom br. 118 (Trg Mažuranića)
Parkiralište
javna parkirališta
Stručna vodstva
uz najavu na telefonom ili e-mail (dva dana unaprijed)
cijena: 75 kn (hrvatski jezik), 150 kn (engleski jezik)
Grupni posjeti
grupu čini min. 15 osoba;
posjetitelji u grupi ostvaruju pravo na popust od 30%
Fotografiranje
da, bez upotrebe bljeskalice (cijena 35 kn); snimanje za TV ili u komercijalne svrhe uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 15 kn
djeca, učenici i studenti: 10 kn
umirovljenici: besplatan ulaz
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
Muzejska trgovina
prodaju se suveniri i publikacije
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da, postoji pomična rampa koja se postavlja prema najavi
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - etnografski
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1919.
Ravnatelj Goranka Horjan
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- preparatorsku radionicu (tekstil, koža, papir)
- preparatorsku radionicu (drvo, keramika, metal)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: mr. sc. Irena Kolbas)
- muzejsku trgovinu

Zbirke

Zbirka čipkarstva

Vrsta zbirke etnografska
Voditelj Mareta Kurtin
Broj predmeta 496
Vrsta građe čipka (samostalni predmet ili ukras odjeće i platnenog posoblja) izrađena različitim tehnikama
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje od sredine 19. st. do danas
Materijal lan, pamuk, svila, agava
Url http://www.emz.hr/Zbirke/Organizacija%20zbirki/Zbirka%20%C4%8Dipkarstva

Čipkarstvo kao specifičan oblik tekstilnog rukotvorstva svoje korijene nalazi u rudimentarnim zahvatima izrade tekstilnih tvorbi – različitom preplitanju niti. S tim polazištem Zbirka čipke obuhvaća čipku izrađenu dvjema osnovnim tehnikama izrade čipke; čipku na iglu te čipku na batiće, ali i čipkaste tvorbe među koje se ubrajaju mrežaste (filet), pletene, kukičane, kerane odnosno uzlane, strojno izrađene čipke te prepletno uzlanje (macramé).

Zbirka sadrži i čipkarski pribor; predloške, metalne igle, drvene kružne okvire, jastučiće i batiće te različite vrste konca za izradu čipke. Kao posebnost izdvaja se lucenj za pletenje jalbe, okvir od vrbove šibe sa uzdužno napetom osnovom, na kojem se preplitanjem niti osnove izrađuje prozračno tkanje bez potke. Tehnika koja je bila poznata u drevnim kulturama Egipta, Grčke i Rima, poznata je i na sjeveru Europe, susjednim Slovencima, a kod nas je zabilježena jedino u selu Trg kod Ozlja.

Zbirku čipaka prvenstveno čine primjerci domaće izrađene čipke, u rasponu od ukrasnih dijelova platnene nošnje i posoblja iz pojedinog kraja, uzoraka čipke sa čipkarskih tečajeva i škola, do predmeta samostalnog ukrasa u interijeru građanske kuće. Zbirka sadrži i dva primjera belgijske čipke s kraja 19. stoljeća te drveni okvir sa započetom čipkom na iglu iz Venecije. Treba izdvojiti i tzv. prostoručnu čipku s područja Zagorja, Podravine i Moslavine, vrlo arhaičnu i danas napuštenu suvrsticu izrade čipke na batiće bez predloška i samo rubnog prihvata.

Čipkarstvo u Europi bilo je u rukama ženskih crkvenih redova i građanstva odnosno plemstva dok se u Hrvatskoj izrada čipke njihovim posredovanjem prenosi i u ruke seoskih žena u manjim ruralnim sredinama. Tehnološke i likovne karakteristike tih izrađevina daju poseban značaj čipkarstvu u Hrvatskoj. Čipku za odjeću i uređenje kuće žene su izrađivale u okviru seoskog gospodarstva, a znanja i vještine o načinu izrade prenosila su se generacijski unutar obitelji. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća počinju se osnivati i čipkarski tečajevi i škole koji djeluju sve do vremena nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući prodaji čipke, ali i organiziranom otkupu, mnoge žene su mukotrpno privređivale i školovale svoju djecu.

Danas u Hrvatskoj centre kontinuiranog čipkarstva predstavljaju tri lokaliteta – Pag sa šivanom čipkom, Lepoglava sa čipkom na batiće i Hvar sa čipkom od agave. Revitalizacija te nastavak izrade čipke sve više se aktualizira i u Primoštenu sa šivanom čipkom, u selima okolice Slavonskog Broda sa motivima ili sunčanom čipkom te u Međimurju sa svetomarskom čipkom na batiće. U današnjem suvremenom životu čipka dobiva sve traženiju suvenirsku ulogu kao prigodan predmet darivanja.

Nadopunjavanjem muzejske zbirke, sustavnim proučavanjem čipkarstva i izložbama, Etnografski muzej pomaže u očuvanju tradicije čipkarskog umijeća na prostoru Hrvatske, koje je 2009. upisano na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.