Odaberite zbirku:

Zbirka slikarstva, grafike i primijenjene grafike

Vrsta zbirke: etnografska
Voditelj: dr. sc. Zvjezdana Antoš
Broj predmeta: 381
Vrsta građe: umjetničke slike, sakralni predmeti, slike na staklu, ikone, grafike i reprodukcije
Teritorij: Hrvatska, Srbija
Vremensko razdoblje: 19. st. i 20. st.
URL: http://www.emz.hr/Zbirke/Organizacija%20zbirki/Zbirka%20slikarstva,%20grafike%20i%20primijenjene%20grafike

Zbirka slika oblikovana je tijekom dugogodišnjega sakupljanja umjetničkih slika, grafike i primjenjene grafike uglavnom s „folklornom“ i sakralnom tematikom. Zbirku kontinuirano nadopunjavamo s novim predmetima, tako da današnja zbirka slika broji 665 predmeta, koji potječu uglavnom s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća.

Teme iz Biblije i likovi svetaca, tzv. svete slike, prikazane na slikama na staklu, najčešće su oslikane u kombiniranoj slikarskoj tehnici (vodene boje, tempera, uljene boje), a u manjem broju u kombinaciji boje i pozlate, s brušenim i pozlaćenim detaljima, crnom pozadinom ili zrcalom na stražnjoj strani slike. Sastavni dio zbirke predstavlja i nekoliko zavjetnih slika pomoraca (EX VOTO) koje su uglavnom slikane u tehnici ulja na platnu, a rjeđe na staklu. Od sakralnih predmeta u zbirci se također nalazi se i nekoliko ulja na platnu koji su u prošlosti bili dio crkvenog inventara.

U načinu interpretacije narodne nošnje ili narodnih običaja, mnogi umjetnici čija se djela nalaze u zbirci, naslikali su sve do najsitnijih detalja, što ima izuzetnu dokumentarnu i umjetničku vrijednost. Među njima trebamo svakako spomenuti uglavnom visoko obrazovane umjetnike – akademske slikare, koji su ustrajali na prikazivanju folklornog slikarskog izričaja i nacionalnog pastoralnog pejzaža, a čija se djela nalaze u muzejskom fundusu poput Jose Bužana, Otona Ivekovića, Tomislava Krizmana, Maksimilijana Vanke, Slavka Tomerlina, Ljube Babića, Branka Šenoe, kao i mnogih anonimnih slikara. Veliki broj akvarela i grafika koji se nalaze u zbirci najčešće ilustriraju običaje i narodne nošnje u slikarskoj interpretaciji, a potpisuju ih Leo Bey, Zoe Borelli, Greta Turković, Radovan Tommaseo, F. Seitz, S. Pierlo, R-Petrić, L. Kleinmond, E. Handell Mazzetti i drugi. U fundusu značajno mjesto pripada velikom broju crteža i akvarela koje je, na primjercima muzejske građe, izradila Zdenka Sertić, akademska slikarica i nekadašnja djelatnica Muzeja, a korišteni su kao dokumentacijski ili ilustrativni prilozi za stručne i znanstvene radove. Svoje mjesto u zbirci našli su i seljaci, pučani i tradicijski obrtnici čija su djela sakupljena za muzejsku zbirku zbog njihove osobite dokumentarne vrijednosti, a svakako je potrebno spomenuti da su svoj prostor pronašla i djela pojedinih naivnih umjetnika koja prikazuju uglavnom običaje, poput Ivana Lackovića Croate. Zbirku nadopunjujemo novim autorima koji su svoju inspiraciju pronašli slikajući muzejske predmete ili u umjetničkoj interpretaciji motiva narodnog likovnog stvaralaštva.