Zbirke
Donacija "Ružić"
Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Romana Tekić
Broj predmeta 372
Vrsta građe slike; skulpture; donacija Branka Ružića
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje 20. st.
Donacija "Ružić" sadrži skulpture i slike kipara, slikara, likovnog pedagoga i pisca Branka Ružića iz svih razdoblja umjetnikova stvaralaštva. Činjenica da je veliki hrvatski kipar Branko Ružić rođen u Slavonskom Brodu, urodila je njegovom odlukom da rodnom gradu pokloni veliki dio svog umjetničkog opusa, ali i ponajbolja djela hrvatskih kipara i slikara, Ružićevih suvremenika.
Skulpture u drvu, glini, sadri, limu, bronci, tekstilu i novinskom papiru čine opus animalnih i ljudskih likova svjetske vrijednosti. Dijeleći ih po vremenskoj pripadnosti, najviše je skulptura iz posljednjih dvaju desetljeća umjetnikova stvaralaštva, osamdesetih i devedesetih godina 20. st., a "najmlađi" rad datira iz 1997., što svjedoči o stvarateljevoj neiscrpnoj energiji sve do kraja života.
Najstariji radovi sežu u 1950-e godine ("Otac", 1956., "Čovjek koji sjedi", 1958., "Vodonoša", 1959., "Shakespeare", 1955.). Mjesto u zbirci našla je i bronca "Ljubo II" (portret Ljube Ivančića) iz 1934. g.
Što se zastupljenosti materijala tiče, u podjednakoj mjeri zastupljeni su svi u kojima je Ružić radio: papir ("Ružičnjak", 1992.; "Ljudi na tavici", 1993.; "Križ", 1994.; "Kiša u Rovinju", 1991.), drvo ("Adam i Eva I", 1990.; "Jasenovac I", 1964.; "Rački" 1975.; "Mati", 1988.), bakreni lim ("Limar II", 1960.), bronca ("Vodonoša", 1959.; "Sakiet Sidi Jusef", 1958.; "Matoš", 1974.), terakota ("Zagrljeni", 1984./85.; "Pijanist", 1984.; "Ela", 1989.).
Zaseban dio brodske zbirke čini Ružićevo slikarstvo. Kao i u kiparstvu, Ružić kao slikar nastavlja "pričati" sažetim, zgusnutim volumenima koji su lišeni bilo kakvih suvišnih detalja. Kako u kiparstvu nije volio previše intervenirati u materijal i izbjegavao je svaki suvišni potez dlijetom, pazeći da ne naruši logiku godova i kvrga na njegovoj površini, tako i slikarstvu koristi čiste, "sirove" boje, ne miješajući ih međusobno, da ne bi izgubile svoju energiju: najčešće je to crna, uz manja polja crvene, plave, žute ili zelene boje. Zato se često čini da je on svoje kiparske radove prenio na papir ili platno, a naslovi slika često naslovom podudaraju s nazivima skulptura. Brodska zbirka broji šezdesetak Ružićevih slika, rađenih u tehnici gvaša na papiru i ulja na platnu. Osim datiranih i potpisanih slika, Zbirka sadrži i desetak gvaševa kojima je teško odrediti atribuciju, ali se pripisuju Ružiću.
Pišući o Ružićevu umjetničkom opusu povjesničari umjetnosti ističu visoku estetsku razinu njegovih djela, ali i inovativnost, lucidnost i dječju znatiželju u bilježenju svijeta koji ga je okruživao.