O muzeju:
> Gradski Muzej Varaždin - Stari grad, Kulturnopovijesni odjel
Stari grad najvažniji je spomenik kulture u Varaždinu. U toj gotičko-renesansnoj utvrdi, građenoj i pregrađivanoj od 14. do 19. st., od 1925. g. smješten je Kulturnopovijesni odjel Gradskog muzeja Varaždin. Kao i sama utvrda, i postav je tijekom vremena doživio nekoliko obnova, od kojih je jedna od najopsežnijih bila ona od 1983. do 1989. g. Međutim, Stari se grad koncepcijski nije mijenjao od samih početaka, zadržavši dijelom i oblik ambijentalnoga muzeja u kojemu je dio postava izložen unutar zbirki, a dio u stilskim sobama.
Osim pečatnjaka, sudačkih žezla i povijesnih dokumenata, u muzeju su izložene i vrijedne zbirke cehova, topova, kamenih spomenika te hladnoga i vatrenog oružja. Od 2007. g. postav je dopunjen i novom muzeološkom cjelinom s predmetima iz zbirki stakla, keramike i satova. Posebnost postava čini desetak soba koje, kao zasebne cjeline, kronološki predstavljaju stilska razdoblja: renesansu, barok, rokoko, empire, bidermajer, historicizam i secesiju.
Šetnjom kroz te sobe posjetitelji mogu doživjeti duh prošlih vremena i način onodobnoga življenja. Jedna soba u muzeju posvećena je dvojici znamenitih Varaždinaca: povjesničaru i ilircu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom te jezikoslovcu svjetskoga ugleda Vatroslavu Jagiću.
U sklopu utvrde nalazi se i dvorska kapelica sv. Lovre sa sakristijom. Kapelicu je 2000. g. nanovo blagoslovio varaždinski biskup, a potom je muzej u njoj obnovio i tradiciju održavanja misnog slavlja na Blagdan sv. Lovre, 10. kolovoza.
Zanimljivo je spomenuti da muzejski izlošci nisu vlasništvo plemićkih obitelji koje su nekad posjedovale Stari grad i živjele u njemu (najduže je bio u posjedu obitelji Erdödy), već su ti predmeti velikim dijelom donacije (varaždinskih) obitelji ili pak muzejski otkupi.
>Palača Herzer - Entomološki odjel
U klasicističkoj palači Herzer od 1954. g. smješten je Entomološki odjel Gradskog muzeja Varaždin, u kojemu se čuva vrijedna i jedinstvena zbirka najvećega varaždinskog prirodoslovca, gimnazijskog profesora te utemeljitelja i prvog kustosa toga Odjela Franje Košćeca. Zbirka prof. Košćeca predstavljena je u stalnom postavu Entomološkog odjela pod naslovom "Svijet kukaca", koji je potkraj 1990-ih godina obnovljen, a prema mišljenju stručnjaka, jedan je od najljepših takve vrste u Europi.
Unutar nekoliko tema: "U šumi", "Uz šumu i na livadi", "U vodi i na obali", "Noću i u zemlji", s otprilike 4.500 izložaka, u postavu se zorno prikazuje biologija kukaca. Od predmeta su izloženi entomološki preparati, dermopreparati kralježnjaka, herbarski primjerci biljaka, uvećani modeli kukaca i fotografije. Također se mogu vidjeti i različiti predmeti iz ostavštine prof. Košćeca, među kojima su i pomagala što ih je sam izradio i osmislio za obradu svojih zbirki. U dijelu stalnog postava predstavljeni su i ostali varaždinski prirodoslovci s kraja 19. i početka 20. st., a jedna je prostorija inscenirana kao radna soba prof. Košćeca.
Od početka 2008. g. postav je dopunjen cjelinom "Dodirom do spoznaje", a riječ je o interpolaciji novih sadržaja namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama (replike, reljefni prikazi, sekundarna prirodoslovna građa, taktilne trake za kretanje, prilagođena rasvjeta, legende na Brailleovu pismu, audio vodič, info punktovi).
Kao edukativnu dopunu stalnom postavu, Muzej je 2004. g. objavio CD-ROM "Kukci", s engleskom inačicom teksta, koji sadržava atraktivne audiozapise i videozapise, animacije i grafičke prikaze, a namijenjen je ne samo školskoj populaciji, već i najširoj publici. Taj je CD-ROM na Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine (F@imp), održanome u organizaciji AVICOM-a 2004. g., osvojio posebnu pohvalu za bogatstvo dokumentacijskog materijala i originalnost pedagoškog pristupa.
> Palača Sermage - Galerija starih i novih majstora
Galerija starih i novih majstora, u sklopu Gradskog muzeja Varaždin, djeluje od 1939. g. Tijekom desetljeća njezina neprekinutog djelovanja prikupljen je znatan fundus likovnih djela domaćih i inozemnih autora, u kojemu je danas više od 5.300 umjetnina raspoređenih u deset zbirki. Usto je već nekoliko puta uređeno nekoliko stalnih postava, od kojih među posljednjima i stalni postav starih majstora, otvoren 1994. g. te stalni postav "Hrvatski majstori 20. stoljeća", otvoren 2006. g.
Stalni postav starih majstora, za koji se planira skora revizija i tiskanje novoga vodiča, obuhvaća slikarska djela domaćih i europskih autora nastala od 15. do kraja 19. st. Njegovu okosnicu čine slike iz razdoblja baroka, osobito nizozemskoga i talijanskoga, te bidermajera i druge polovice 19. st. Najstarija po nastanku, među djelima se ističe "Žitna Madona" ili "Bogorodica s klasjem", slikana u tehnici tempere na drvu, rad nepoznatog majstora iz 15. st. Jedna je to od 80-ak slika u Europi s prikazom Bogorodice u haljini od žita, što je čini raritetom i pravim draguljem u galerijskome fundusu varaždinskoga muzeja.
U novome stalnom postavu "Hrvatski majstori 20. stoljeća" izloženo je sto likovnih djela (slika, skulptura i crteža) 81 autora, među kojima su najznačajniji hrvatski umjetnici tog razdoblja. I uz taj je postav tiskan pripadajući vodič u dvojezičnome izdanju (hrvatski/engleski). U njemu je, među ostalim, obrađeno i nekoliko autora i njihovih djela koja trenutačno nisu izložena.
Slijedeći suvremenu muzeološku praksu, Muzej je oblikovao galerijsku cjelinu sastavljenu od dvaju stalnih postava ("Stari majstori" i "Hrvatski majstori 20. stoljeća"), koji će se naizmjence izlagati na katu barokne palače Sermage, čime će se potaknuti dinamičnije obavljanje muzejsko-galerijske djelatnosti te će dio galerijskoga fundusa, umjesto u depou, biti češće dostupan javnosti.
Napomena: Zbog nedostatka prikladnoga izložbenog prostora, galerijski će se stalni postavi povremeno zatvarati radi održavanja likovnih i tematskih izložbi. |