HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Glagoljaša 18, Tvrđava Gripe, 21000 Split
Splitsko-dalmatinska županija
RADNO VRIJEME
- zimi (1. listopada - 31. svibnja):
ponedjeljak - petak 9 - 15 h
četvrtak 9 - 19 h
subota 9 - 15 h

- ljeti (1. lipnja - 30. rujna):
ponedjeljak - subota 9 - 20

nedjeljom i praznikom uz najavu (za grupne posjete)
T 021/347-346
F 021/348-092
E hpms@hpms.hr
W http://www.hpms.hr
Kako doći do muzeja
pješice iz centra grada usponom uz Ulicu Glagoljaša; automobilom iz Ulice slobode skretanjem u Ulicu Glagoljaša
Parkiralište
da, ispred Muzeja u dvorištu Tvrđave Gripe
Stručna vodstva
rezervirati na tel. 021/346-347 ili na e-mail hpms@hpms.hr
hrv. jezik: 50 kn
engl. jezik: 100 kn
Grupni posjeti
grupu čine od dvoje posjetitelja pa naviše
nema popusta na cijenu ulaznice
Fotografiranje
da, uz dozvolu službenika za informiranje
Cijena ulaznice
odrasli: 20 kn
đaci i studenti: 10 kuna
umirovljenici: 20 kn
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
članovi ostalih udruženja: prema važećem cjeniku
Muzejska trgovina
prodaju se publikacije objavljene u nakladi Muzeja
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - pomorski
Djelokrug regionalni
Osnivač grad
Godina osnutka1997.
Ravnateljdr. sc. Danka Radić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- knjižnicu (dostupno javnosti na zahtjev; voditelj: Mirja Lovrić)
- Muzejski arhiv (voditelj: Mirja Lovrić, dostupno samo djelatnicima muzeja)

Zbirke

Zbirka pomorskih karata i peljara

Vrsta zbirke povijesna, umjetnička, pomorska
Voditelj mr. sc. Gordana Tudor
Broj predmeta 404
Vrsta građe pomorske karte
Teritorij istocna obala Jadrana
Vremensko razdoblje 17. st. - 20. st.
Materijal papir
Url http://www.hpms.hr/zbirke/item/85-zbirka-pomorskih-karata.html

Najstariji predmeti u Zbirci potječu iz 16. stoljeća. To su veduta Šibenika i kartografski plan Makarske, dijelovi Isolara venecijanskog kartografa G.F. Camocia, a potom sljedi Mercatorova karta Slavonije, Hrvatske, Bosne i Dalmacije, izdanje iz 1648. godine.
Karografija 18. stoljeća zastupljena je s nekoliko karata ali i s dva peljara, rad francuskog kartografa Josepha Ruoxa. Prvi je RECEUIL DES PRINCIPAUX PLANS DES PORTS ET RADES DE LA MER MEDITERRANEE, tiskan u Marseilleu 1764. godine i sadrži 121 list s planovima mediteranskih luka. Drugi, nažalost bez prve stranice i naslova, tiskan je u Livornu 1795. godine i sadrži 183 lista s prikazima Splita i drugih jadranskih i mediteranskih luka.
Među kartama iz 19. stoljeća posebno je zanimljiv akvarel PLANO TOPOGRAFICO DE RAGUSA E SOBBORGHI COL CIRCONDARIO MARITTIMO DI BRENO E RAGUSA VECCHIA, podijeljen na dva dijela. U gornjem dijelu je pogled s mora na Dubrovnik i okolna brda, a u donjem je prikazano cijelo dubrovačko primorje, sve do Cavtata. Akvarel je rad Dubrovčanina M.P. Seuricha (?) , a nastao je 1809. godine po naređenju Trogiranina I. D. Garanjina, generalnog upravitelja Dubrovnika i Kotora za vrijeme francuske vladavine.
Iz 19. stoljeća potječu i pomorske karte različitih dijelova Sredozemnog i Jadranskog mora koje su tiskane nakon istraživanja talijanskih, francuskih, španjolskih i engleskih hidrografa.
Treći vrijedan portolan je PORTOLANO DEL MARE ADRIATICO koji je 1845. godine tiskao Vojno geografski institut u Milanu.
Ipak, najveći dio Zbirke predstavljaju pomorske karte i planovi koji su rezultat djelovanja hidrografske službe na istočnoj obali Jadrana koja postoji više od 150 godina. U Trstu je 1860. godine osnovan Hidrografski zavod, a dvije godine kasnije njegova filijala u Puli u koju je postupno prešao i čitav tršćanski zavod. Unatoč manjim prekidima tijekom prvog i drugog svjetskog rata, može se pratiti kontinuitet hidrografske službe na Jadranu sve do današnjih dana.
Osim karata iz razdoblja Austro-Ugarske, Muzej posjeduje i reprodukcije austrougarskih karata koje su se od 1928. godine tiskale u Vojnogeografskom institutu u Beogradu. Radi se o kartama koje su se od originalnih razlikovale samo po dodatnom naslovu na hrvatskom jeziku i unesenim nautičkim podacima koji su pretrpili promjene od dana izdavanja karte. Slijede karte koje je izdao Hidrografski institut mornarice Split u razdoblju između 1934. i 1941. godine.
Iz razdoblja drugog svjetskog rata, Muzej posjeduje više različitih karata. Tako je npr. Zemljopisni zavod Oružanih snaga 1942.-1943.godine reproducirao kartu Jadransko more, a Štab Mornarice NOVJ, odnosno njegov Kartografski odjel Topografsku kartu otoka Visa i Jugoslovensko primorje / Pregled neprijateljskih garnizona obalnog pojasa.(1944.). U Muzeju postoje i engleske odnosno njemačke karte iz tog razdoblja. Posebno su zanimljive dvije karte rađene na svili koje su koristili saveznički piloti.
Među prvim kartama koje je splitski Hidrografski institut tiskao nakon rata ističe se sedam karata na kojima su označena minska polja i prepreke za plovidbu koje su obuhvatile cijeli Jadran, od ušća rijeke Tagliamento do otoka Krfa. Zahvaljujući, između ostalog i ovim kartama, koje su imale po više izdanja, brzo je uspostavljena normalna plovidba Jadranom.
Muzej posjeduje veći dio karata (generalnih, kursnih i obalnih te karata –planova) u izdanju Hidrografskog instituta JRM, odnosno od 1991. godine Hrvatskog Hidrografskog instituta.
U muzejskoj zbirci su i dva reljefa od kojih je jedan Reljef otoka Visa s prikazom Viške bitke 20. srpnja 1866. Reljef potječe iz 1935. godine i rad je F. Jendrešića iz Splita.