O muzeju:
Muzej, u današnjem ustroju osnovan 2007. g., djeluje na dva otoka (Lošinju i Cresu), te obuhvaća: Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju, Palaču Fritzy u Malom Lošinju i Arheološku zbirku Osor u Osoru.
Muzejsko-galerijski prostor Kula, Veli Lošinj
Kružna kula izgrađena je u 15. st. radi zaštite stanovništva Velog Lošinja od gusarskih pljačkaških pohoda. Nekada dominantna građevina u luci, kula postaje simbolom Veloga Lošinja, te se od 19. st. pojavljuje na grbu novoosnovane velološinjske općine.
Tijekom 1990-ih godina temeljito je obnovljena i od 2001. g. na njezinim prvim dvjema etažama smještena je stalna izložba o povijesti Veloga Lošinja, s posebnim naglaskom na slavnoj pomorskoj i turističkoj tradiciji. Istaknuto mjesto dano je svjetski važnom nalazu antičke brončane statue Apoksiomena, izvađene 1999. g. iz podmorja kod otočića Vele Orijule, u neposrednoj blizini Velog Lošinja.
Na trećem je katu galerijski prostor za povremene izložbe iz kojega se izlazi na krunište-vidikovac.
Palača Fritzy, Mali Lošinj
U palači Fritzy smješteno je sjedište Lošinjskog muzeja.
Na mjestu današnje palače Fritzy u prvoj je polovici 19. st. sagrađena zgrada prve gradske uprave, tzv. Municipio. Krajem 19. st. ona postaje mjestom okupljanja lošinjskih obrtnika, koji je temeljito pregrađuju u historicističkom stilu te uređuju reprezentativnu Veliku dvoranu s galerijom, čiju ogradu krase izrezbareni simboli različitih obrta. Početkom 20. st. u palači posluje Pension Fritzy, po kojem dobiva ime.
U palači Fritzy izložene su dvije najvrednije zbirke iz Umjetničkih zbirki Malog Lošinja - Zbirka starih majstora Piperata te Zbirka hrvatskih majstora A. V. Mihičića.
Zbirku Piperata prikupio je Malološinjanin Giuseppe Piperata (1883. - 1976.), liječnik i strastveni ljubitelj umjetnosti, obilazeći antikvarijate, podrume i tavane Napulja, Furlanije i Veneta. Zbirka obuhvaća 27 slika, uglavnom talijanskih baroknih umjetnika, među kojima su i radovi G. Forabosca, Il Guercina, A. Carnea, F. Solimene te F. Fontebassa. U zbirci se nalaze i 3 škrinje i komoda iz vremena renesanse i baroka.
Zbirka Mihičić obuhvaća oko 360 umjetnina, pretežito darova samih umjetnika Andru Vidu Mihičiću (1896. - 1992.), povjesničaru umjetnosti i dugogodišnjem predavaču na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, likovnom kritičaru i pjesniku. Imena autora zastupljenih u toj "intimnoj zbirci s posvetom" vrlo su reprezentativna: E. Vidović, A. Motika, S. Aralica, V. Parać, V. Filakovac, I. Meštrović, F. Kršinić, A. Augustinčić, V. Radauš, D. Penić i dr.
Arheološka zbirka Osor
Arheološka zbirka Osor najstarija je muzejska institucija na otocima Cresu i Lošinju te jedna od najstarijih arheoloških zbirki u Hrvatskoj uopće. Smještena je u zgradi nekadašnje Gradske vijećnice i lođe, renesansnom zdanju iz prve polovice 15. st.
Na prvom katu Vijećnice izloženi su predmeti većinom iz vremena Rimskog Carstva, a u prostranoj lođi uređen je lapidarij s antičkim ulomcima, te srednjovjekovnom pleternom ornamentikom.
Počeci Arheološke zbirke Osor vezuju se za osorskog biskupa Dinaričića (18. st.) te nadžupnika Ivana Kvirina Bolmarčića (19. st.), koji su prikupili prvu arheološku zbirku u biskupskome, odnosno župnom dvoru u Osoru, a ona je 1889. g. bila i službeno otvorena javnosti u zgradi Gradske vijećnice.
Osorske glazbene večeri jedinstveni su nacionalni glazbeni festival, među ostalim prepoznatljiv po praizvedbama djela hrvatskih skladatelja. Festival je 1974. g. utemeljio Danijel Marušić (1931. - 2009.), fimski i televizijski redatelj. On je doživljavao Osor kao cjelinu izuzetnog povijesnog značaja i svojim ga je intervencijama nastojao trajno obilježiti kao grad kulture i glazbe, osmislivši svojevrsni muzej na otvorenom. Tako su glavni trg i pokrajnje ulice obogaćena djelima na temu glazbe glasovitih kipara I. Meštrovića, F. Kršinića, V. Radauša, M. Ujević i dr., čineći Perivoj skulptura "Kiparstvo i glazba". Neka od skulptura predstavljaju skladatelje kao što su J. Gotovac, S. Šulek, F. Krežma, I. Tijardović... Biste I. Brkanovića, B. Papandopula, D. Pejačević, I. Kuljerića i S. Horvata u Aleji hrvatskih skladatelja, radovi M. Ujević, K. Kovačića, P. Barišića i N. Horvat, podsjećaju na skladatelje kojima su Osorske glazbene večeri bile posvećene.
|