HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg Dražena Bobinca 2, 53220 Otočac
Ličko-senjska županija
RADNO VRIJEME
Radno vrijeme od 1. 11. do 30. 4.
ponedjeljak – petak: 08:00 – 15:00
vikendom za grupe uz prethodnu najavu dolaska
Radno vrijeme od 1. 5. do 31. 10.
ponedjeljak – petak: 10:00 – 21:00
vikendom za grupe uz prethodnu najavu dolaska
T 053/771-143
F 053/771-143
E gacko.pucko.otvoreno.uciliste@gmail.com; gacko-pou@gs.t-com.hr
W http://www.gpou-otocac.hr/
Kako doći do muzeja
Do Otočca se dolazi državnom cestom D50 ili autocestom A1 s izlaskom na čvoru Otočac. Muzej Gacke nalazi se u samom središtu grada Otočca, nasuprot crkve Presvetog Trojstva. Muzej ne posjeduje vlastito parkiralište već je potrebno koristiti druga javna parkirališta od kojih se nekolicina nalazi u njegovoj neposrednoj blizini, uključujući i parkirališta za autobus. Za ulazak u Muzej Gacke koristi se desni ulaz s južne strane zgrade. Prilaz i kretanje kroz Muzej Gacke nisu prilagođeni posjetiteljima s invaliditetom.
Parkiralište
ne, ali je moguće koristiti javna besplatna parkirališta za automobile i autobuse u neposrednoj blizini muzeja
Stručna vodstva
besplatna za sve posjetitelje (pojedinačne i grupe)
potrebna provjera raspoloživog termina (ranije za grupe ili po dolasku za pojedince)
Grupni posjeti
grupa se sastoji od minimalno 10 i maksimalno 50 osoba
potrebna je prethodna najava dolaska za grupne posjete
Fotografiranje
Da, uz dopuštenje, bez korištenja bljeskalice
Cijena ulaznice
odrasli: 10 kn
učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 5 kn
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz
Muzejska trgovina
ne
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta opći muzej - zavičajni
Djelokrug lokalni
Osnivač grad
Godina osnutka1962.
U sastavuGacko pučko otvoreno učilište Otočac
RavnateljNada Avsec
Voditelj Nada Avsec
Muzej ima:
- stalni postav
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Nada Avsec)

Zbirke

Arheološka Japodska zbirka

Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Nada Avsec
Broj predmeta 722
Vrsta građe oruđe, keramika, nakit, oglavlja
Teritorij Otocac, Gacka
Vremensko razdoblje prapovijest
Materijal staklo, jantar, keramika, bronca

U prvoj cjelini stalnog postava Muzeja Gacke izloženo je oko 300 predmeta Arheološke japodske zbirke. Izloženi predmeti pripadaju različitim vremenskim periodima, a obuhvaćaju razdoblje od srednjeg brončanog doba do srednjeg vijeka. Uglavnom su to nakit, posuđe, oruđe i oružje izrađeni od bronce, keramike, jantara, drva, stakla, staklene paste, kamena i kostiju, koji svjedoče o prvim stanovnicima Gacke, ali i drugi predmeti koji su dokaz kasnijeg naseljavanja spomenutog kraja.

Tako dio izložaka čine ostaci drveta te malobrojno oruđe, posuđe i oker iz perioda od oko 13. do oko 11. st. pr. Kr. Pripadali su stočarsko-nomadskim plemenima koja prostor Gacke nastanjuju u razdoblju srednjeg (od 1600. god. pr. Kr.) i kasnog brončanog doba (od 1300. do 800. god. pr. Kr.). Pronađeni su u Bezdanjači, više od 1000 metara dugačkoj špilji smještenoj na brdu Vatinovcu kraj Vrhovina, u istraživanjima koja su prvi put provedena 1965., a koja su uslijedila i kasnijih godina. Špilju su koristili za ukapanje pokojnika i obavljanje raznih obreda, dio kojih je bio i kult svete vatre.

Njih se često naziva i Predjapodima ili Protojapodima, onima koji su prethodili formiranju prvih japodskih plemenskih zajednica koje u Gacku dolaze u 10. st. pr. Kr. O materijalnoj i duhovnoj kulturi Japoda, koji su nastanjivali i
druge dijelove Like, teritorij Gorskog kotara i Korduna te područje oko Ogulina i sjeverozapadnu Bosnu, osim antičkih pisanih izvora svjedoče i vrijedni nalazi pronađeni na gradinama koje su pripadnici ovog ilirskog plemena gradili na prirodnim uzvišenjima te na nekropolama, grobljima koja su podizana nedaleko gradina. Japodske gradine bile su opasane kamenim zidinama građenim tehnikom suhozida, a unutar i uokolo njih na zaravnjenim dijelovima nalazile su se četvrtaste kuće izrađene od drva, zemlje i kamena, s jednom ili dvije prostorije. Neke od najpoznatijih japodskih gradina smještene su na humcima Veliki i Mali Vital u Prozoru te humku Crkvina u Kompolju, dok o korištenju podzemnih krških oblika kao nastambi svjedoče ostaci japodske kulture pronađeni u špilji Pećini u Ličkom Lešću. Japodi, koji su bili mnogobošci, svoje pokojnike najčešće pokapaju polaganjem u zemlju i prekrivanjem zemljom i kamenom, zajedno s odjećom ukrašenom metalnim dijelovima i nakitom. Upravo je umijeće oblikovanja brončanog nakita bila jedna od najistaknutijih odlika ovog plemena, a brojni primjerci ogrlica, narukvica, nanogvica, kopči, privjesaka, kapa, oglavlja i drugog nakita, zajedno s posuđem, oruđem i oružjem iz perioda od 9. do 4. st. pr. Kr. izloženi su u prvoj cjelini stalnog postava.

Japodi su bili prije svega ratari, stočari, lovci i ribolovci, no pisani izvori iz razdoblja antike govore i o njihovoj obrambenoj umješnosti, o čemu svjedoče i ostaci japodskog oružja. Svoje oružje Japodi, barem u Gackoj, najvjerojatnije nisu koristili tijekom osvajačkog pohoda rimskog vojskovođe Oktavijana, kasnije prvog rimskog cara Augusta, koji je trajao od 35. do 33. god. pr. Kr. Osvojivši bez (velike) borbe japodske gradove Arupium (Veliki i Mali Vital u Prozoru) i Avendo (Crkvina u Kompolju), Rimljani Japodima nameću svoje običaje i vjerovanja, a njihov dolazak u Gacku označio je početak kraja japodske kulture.