Zbirke
Zbirka Leandera Brozovića (Ostavština Leandriana)
Vrsta zbirke umjetnička, grafika, primijenjena umjetnost, tiskana građa
Broj predmeta 300
Vrsta građe grafika (bakrorez, bakropis, litografija), radovi na papiru (crtež, akvarel, gvaš)
Teritorij Koprivnica, Hrvatska, Srednja Europa, Europa
Vremensko razdoblje 16. -20. st.
Materijal papir
Url http://www.muzej-koprivnica.hr/zbirke/odjel-umjetnina/zbirka-leandera-brozovica/
Zbirka Leandera Brozovića (Ostavština Leandriana) zbirka je koju je sakupio osnivač i utemeljitelj muzeja Leander Brozović (1897 - 1962), doktor veterine i pionir moderne hrvatske muzeologije. Čine je grafički listovi (bakrorezi, bakropisi, litografije, svjetlopisi i dr.) te listovi reproduktivne grafike koje je Brozović počeo sakupljati još kao gimnazijalac. Bilješke i detalje o nabavi svakog predmeta Brozović je zabilježio je u rukopisnoj bilježnici ''Popis mojih starina'' koju je započeo pisati kao student veterine u Brnu 21. travnja 1920. godine, dok su nabave ranijih godina zabilježene na karticama s bilješkama. Grafički listovi u zbirku su prikupljeni između 1918. i 1962. godine kao privatna zbirka, a danas pružaju uvid u povijesni, kulturno-povijesni i umjetnički kontekst, opus pojedinih grafičkih majstora, različite grafičke tehnike te razvoj stilova i razdoblja u grafičkoj umjetnosti. Zbirka crteža i grafika iz ostavštine Leandera Brozovića ima status iznimne vrijednosti zbog svoje starosti, osjetljivosti i važnosti koje grafički otisci i autori potvrđuju u kontekstu značaja europske povijesti grafičke umjetnosti. Zbirka starih majstora iz ostavštine Leandera Brozovića sadrži grafičke listove većine europskih središta grafičke umjetnosti od 16. do 20. stoljeća.
Zbirku Leandera Brozovića sadržajno je oblikovalo više razloga, prije svega ideja vodilja sakupljača starina, dobro poznavanje materije, ponude tržišta umjetnina i antikviteta te financijske mogućnosti, a vrlo često i snalažljivost pasioniranog kolekcionara. Tijekom četrdeset i četiri godine sabiranja grafičkih listova Leander Brozović imao je jasno određenu koncepciju sabiranja koja je bila određena hrvatskim povijesnim identitetom u kontekstu europske povijesti i nije se mijenjala niti u vrijeme političkih promjena koje su dio predmeta sabiranja svrstavale lijevo ili desno, a u nekim vremenskim razdobljima i izvan zakona što je bilo određeno kategorijom političke ispravnosti. Leander Brozović je svoju politiku sabiranja grafičkih listova, koja se, između ostalog, odnosila i na temu portretne grafike, koncipirao vrlo jasno naglašavajući lokalne i globalne odnose i ciljeve sakupljačke ideje, pokazujući pritom široko polje zanimanja te veliko znanje i izrazito obrazovanja. Brozović je vrlo rano, gotovo na samom početku prilično jasno odredio predmet sakupljačkog zanimanja u kojem je naglasak stavljen na umjetnost srednjoevropskog kulturnog kruga, posebno onih starina koje, direktno ili indirektno, pripadaju krugu hrvatske povijesti, kulture i umjetnosti. Brozović za svoga života nije dospio kataloški opisati niti determinirati grafičke listove koje je prikupio. Grafike je nastojao podijeliti po skupinama i temama (portreti, vedute i krajolici, sakralne i vjerske teme, povijesne teme, svakodnevne teme, karikature, ilustracije) Prije početka kataloške obrade, provođenja postupaka primarne zaštite i cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih zahvata, zbirka je bila pohranjena u mape, onako kako je ostavljena nakon smrti kolekcionara 1962. godine, odnosno, prilikom akvizicije i upisa u ''Knjigu ulaska Muzeja grada Koprivnice'' 1979. godine. Tijekom tri desetljeća ostavština crteža i grafika Leandera Brozovića katalogizirana je i muzeološki obrađivana po pojedinim vremenskim, tematskim i sadržajnim cjelinama, pri čemu su bakrorezi, bakropisi i litografije bili na određeni način zanemareni u odnosu na crteže i grafičke listove poznatih umjetnika 20. stoljeća, među kojima se nalaze Mato Celestin Medović, Fran Galović, Dušan Kokotović, Miroslav Kraljević, Tomislav Krizman, Milan Steiner, Vilko Gecan, Vladimir Filakovac, Stjepan Kukec, Miroslav Šutej i dr.