HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Zrinski trg 9/I, 48000 Koprivnica
Koprivničko-križevačka županija
ADRESA
- Galerija Mijo Kovačić - Zrinski trg 9 (prizemlje), 48000 Koprivnica
RADNO VRIJEME
>Galerija Koprivnica:
- ponedjeljak: 8 - 15 h
- utorak - petak: 10 - 18 h
- subota i nedjelja: 10 - 14 h

>Galerija Mijo Kovačić:
- ponedjeljak: 8 - 15 h
- utorak - petak: 10 - 18 h
- subota i nedjelja: 10 - 143 h

T 048/622-307
F 048/222-872
E info@muzej-koprivnica.hr
W http://www.muzej-koprivnica.hr/zbirke/odjel-umj...
Kako doći do muzeja
Galerija se nalazi u centru grada uz gradski park
Parkiralište
da
Stručna vodstva
stručno vodstvo kustosa organizira se za grupne posjete uz rezervaciju na tel. 048/642-538 (pedagoška služba Muzeja) i 048/642-539 (kustosi); sve informacije na tel. 048/642-538 (pedagoška služba)
besplatno vodstvo
Grupni posjeti
grupu čini min. 15, a maks. 35 - 40 osoba
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
Galerija Koprivnica: besplatan ulaz

Galerija Mijo Kovačić:
> stalni postav:
- odrasli: 20 kn
- studenti i umirovljenici: 15 kn
- učenici: 10 kn
> posebne pogodnosti:
- skupna ulaznica (min. 15 osoba): popust 20 %
- besplatan ulaz: otvorenje svih izložbi, djeca do 7 g., članovi HMD-a, ICOM-a i strukovnih udruženja, voditelji grupa, učenici osnovnih škola s područja Grada Koprivnice
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug regionalni
Osnivač
Godina osnutka1977.
U sastavuMuzej grada Koprivnice

RavnateljRobert Čimin
Voditelj
Muzej ima:

Zbirke

Zbirka Tomislava Kolombara

Vrsta zbirke biografska, grafika, slikarstvo, umjetnička
Broj predmeta 135
Vrsta građe crtež (olovka, tuš), grafika (drvorez, bakrorez), ilustracija knjiga, karikatura
Teritorij Koprivnica, Zagreb
Vremensko razdoblje 1918-1920. / drugo desetljeće 20. st.
Materijal papir
Url http://www.muzej-koprivnica.hr/zbirke/odjel-umjetnina/zbirka-tomislava-kolombara/

Zbirka Tomislava Kolombara sadrži 135 radova nastalih u vremenskom razdoblju od 1918. do 1920. godine koje čine crteži, akvareli, grafike, ilustracije i karikature na papiru te jedan blok za skiciranja sa 23 lista papira i 42 crteža i skica izvedenih u različitim tehnikama na papiru koje je izradio akademski slikar Tomislav Kolombar (1899-1920) koji je umro u dvadesetoj godini života od posljedica tuberkuloze. Radi se o nevelikom crtačkom opusu nastalom u vrijeme studija na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Stilski izričaj Tomislava Kolombara kretao se prema tada aktualnom ekspresionizmu, stoga najznačajniji dio opusa ovog umjetnika predstavlja važan doprinos Hrvatskom ekspresionizmu. Veći dio slikarskog opusa Tomislava Kolombara danas se nalazi u posjedu Muzeja grada Koprivnice. Zbirka je prikupljena i nadopunjavana u tri navrata 1948., 1951. i 1964. godine. Temeljem podataka iz Dnevnika tiskopisa Muzeja grada Koprivnice kojeg je vodio i bilježio osnivač i prvi kustos muzeja dr. Leander Brozović, najbrojnija grupa radova Tomislava Kolombara broji 55 crteža, akvizirana je 11. siječnja 1948. godine, što potvrđuje zapis na 12. stranici spomenutog rukopisa. Slijedi donacija 2 crteža (Nušić, Pribićević) od 7. ožujka 1951. zabilježena na 31. stranici. Prema Urudžbenom zapisniku Muzeja grada Koprivnice br. 177/1-64. od 30. lipnja 1964. arheologinja i v.d. ravnateljica muzeja Sonja Kolar akvizirala je 15 crteža, 2 drvoreza (Noć, Ljubakanje), 1 bakropis, mali autoportret izveden u tehnici olovke i akvarela te blok za skiciranje u kojem se nalazio veći broj crteža, studija i skica izvedenih u olovci ili tušu. Sve tri donacije darovao je liječnik i numizmatičar dr. Vladimir Fuks Lišičić, prijatelj i nasljednik Tomislava Kolombara, koji je u prvim desetljećima poslije Drugog svjetskog rata u više navrata mijenjao mjesto rada i stanovanja, selio je iz Koprivnice u Bjelovar, odnosno iz Bjelovara u Zagreb, prilikom čega je koprivničkom muzeju poklanjao dijelove slikareva opusa. Između 1848. i 1964. godine Muzeju grada Koprivnice darovan je veći broj crteža, akvarela, pastela, grafika, ilustracija i karikatura iz ostavštine koprivničkog slikara Tomislava Kolombara (1899 - 1920), koji čine cjelinu u kojoj je stručna javnost prepoznala značajan prilog poznavanju slikarstva ranog hrvatskog ekspresionizma. Nastojanja dr. Vladimira Lišičića, dr. Leandera Brozovića (1897-1962), slikara Fedora Malančeca (1902-1985), kolekcionara Vladimira Malančeca (1898-1985) i arheologinje Sonje Kolar (1934-2010) nesumnjivo su osigurala cjelovitost i opstojnost Kolombarovog nevelikog dvogodišnjeg umjetničkog opusa kao važnog priloga za izučavanje začetaka hrvatskog ekspresionizma. Riječ je o radovima koji su prikupljeni svjesnim trudom pojedinaca koji su, poput dr. Leandera Brozovića, kolekcionara Vladimira Malančeca i ing. Fedora Malančeca Kolombaru generacijski bili bliski, a u mladosti su ga i osobno poznavali. Prije svega, radi se o nastojanjima osnivača muzeja dr. Leandera Brozovića koji je u nevelikom opusu dvadesetgodišnjeg slikara prepoznao ''početne fragmente jedne slikarske karijere'' [Brozović:1947] te između 1945. i 1962. godine u više navrata kontaktirao obitelj i nasljednike slikareve ostavštine, prije svega slikarevu mlađu sestru Mariju Davidović rođenu Kolombar (1911-1992) i liječnika Vladimira Fuksa, porijeklom iz Koprivnice s mjestom boravka u Bjelovaru. Isti je između dva rata promijenio prezime u Lišičić, a početkom pedesetih godina 20. stoljeća iz Bjelovara preselio u Zagreb. Danas na tržištu umjetnina radova Tomislava Kolombara nema, a jedinim poznatim radovi slikanim u tehnici ulja koji su bili u posjedu slikareve sestre Marije Davidović, trag se gubi poslije njezine smrti 1992., što je samo jedan iz niza primjera gubitka dijela pokretne kulturne baštine. Kolombarov slikarski opus prvi put je predstavljen javnosti u Galeriji Koprivnica [Špoljar:1983] te stručno obrađen i stavljen u kontekst ekspresionizma i povijesti umjetnosti 20. stoljeća u časopisu Život umjetnosti [Špoljar:1984]. Valorizacija i revalorizacija Kolombarovog opusa u kontekstu slikarstva hrvatskog ekspresionizma predstavljena je u Galeriji Klovićevi dvori samostalnom studijskom izložbom Tomislav Kolombar, Nagon za ekspresijom [Dulibić/Jalšić Ernečić:2008] nakon čega su Kolombarovi radovi uvršteni na izložbu Strast i bunt, Ekspresionizam u Hrvatskoj [Maković:2011], odnosno na osječku izložbu Ekspresionizam u hrvatskoj grafici [Magaš Bilandžić:2013].