Zbirke
Numizmatička zbirka
Vrsta zbirke numizmatička
Voditelj Lujana Paraman
Broj predmeta 440
Vrsta građe novac
Teritorij Europa
Vremensko razdoblje 3./2. st. pr. Kr. – 20. st.
Materijal bronca; srebro; bakar; papir
Url https://muzej-grada-trogira.hr/numizmaticka-zbirka/
Numizmatička zbirka obuhvaća preko 400 primjeraka novca koji je u različitim vremenskim razdobljima korišten u Trogiru i Dalmaciji. Zbirka prikazuje monetranu povijest i društveno-političke promjene na području Dalmacije i Europe od helenističkog razdoblja do današnjih dana.
Stari fond zbirke potječe većinom iz kolekcija Slade – Šilović i Garagnin – Fanfogna, a od kraja 1970-ih godina zbirka se uz darovanja popunjava i kovanicama pronađenim prilikom arheoloških istraživanja u povijesnoj jezgri i okolici Trogira.
Kao strastveni kolekcionari, Garagnini su posjedovali bogatu zbirku grčkog i rimskog novca čiji je najveći dio danas pohranjen u Arheološkom muzeju u Splitu, dok se uz nekoliko kovanica u Muzeju grada Trogira čuva i originalna numizmatička kutija s početka 19. stoljeća, izložena u stalnom postavu.
U antičkom se dijelu zbirke izdvaja rana emisija rimskog republikanskog denariusa kovanog iza 211. godine pr. n. e. Novac Rimskog Carstva zastupljen je nominalama as i sestertius ranorimskih careva Vespazijana i Hadrijana, dok je nešto brojniji novac careva 3. stoljeća – Gordijana III, Galijena i Aurelijana – zastupljen nominalama sestertius i antoninianus. Najveći broj primjeraka pripada emisijama kasnorimskih careva kraja 3. i 4. stoljeća – Dioklecijana, Konstancija II, Konstansa II, Valensa, Valentinijana II i Gracijana – zastupljenih nominalama antoninianus, AE2 i AE3.
Ranosrednjovjekovno, bizantsko razdoblje zastupljeno je follisom cara Nikefora II iz druge polovice 10. stoljeća te anonimnim follisom Bizantskog Carstva iz sredine 11. stoljeća, dok je srednjovjekovni i kasnosrednjovjekovni novac nešto brojniji.
Za regionalnu su numizmatiku posebno značajne emisije dalmatinskog novca iz toga razdoblja: spalatini – dinarići autonomne splitske komune s kraja 13. stoljeća i dalmatinske emisije kovane pod venecijanskom upravom – bagattino komune Zadar iz 1491. te bagattino komune Trogir iz 1492. godine, kao odraz ekonomske moći i autonomije trogirske komune (civitas Tragurii) u kasnom srednjem vijeku. Emisija trogirskog bagattina odobrena je 1492. godine za vrijeme dužda Agostina Barbariga, ali je novac kovan tek 1516. za dužda Leonarda Loredana. Na aversu je prikazan sv. Lovre, mučenik i zaštitnik komune s natpisom TRAGUR[ium]·//S[anctus]·LAVRENTIU[s] te inicijalima upravitelja kovnice Nicole Michiela, dok je na reversu prikaz krilatog lava sv. Marka s natpisom +·SANCTUS·MARCUS·VENETI·.
Venecijanski je novac zastupljen nominalama bagattino anonimnog kova (kovničar Marko Corner 1520./21.) i sesino o doppio quarttino duždeva Alvisa Moceniga I, Pasquala Cicogna i Marina Grimania, dok su među kasnovenecijanskim novcem 17. i 18. stoljeća najvećim brojem zastupljene gazzette (2 soldo) kovane za Dalmaciju i Albaniju te nekoliko primjeraka kovanih za Krf, Kefaloniju i Zakint. Zastupljeni su i soldi različitih emisija i soldi da 12 bagattini duždeva Antionia Priulia i Francesca Erizza te soldini o tornesi kovani za Kandiju (Kretu).
U skladu s političkim prilikama nakon pada Mletačke Republike, među novcem 19. stoljeća najzastupljeniji je austrijski novac. S početka stoljeća datiraju emisije kreuzera Franje II, cara Svetog Rimskog Carstva, a potom i Austrijskog Carstva, dok su druga polovica 19. i početak 20. stoljeća obilježeni emisijama kreuzera i hellera Franje Josipa I, cara Austrijskog Carstva, odnosno Austro – Ugarske Monarhije. Najmlađi primjerci austrijskih hellera pripadaju posljednjem austrougarskom caru Karlu I.
Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata predstavljeno je parama prve serije dinara Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1920. godine te parama Kraljevine Jugoslavije, a zastupljen je i novac Kraljevine Italije iz vremena Mussolinijeve diktature – centesimo kralja Viktora Emanuela III.
Početak Drugog svjetskog rata predstavljen je novčanicama kune Nezavisne države Hrvatske iz 1941. godine, dok je poslijeratno razdoblje zastupljeno različitim serijama novog dinara SFR Jugoslavije u razdoblju od 1965. do 1989. godine te serijom konvertibilnog dinara iz 1990. godine – predstavljenom kovanicama para te kovanicama i novčanicama dinara. Novac novije hrvatske povijesti zastupljen je prvom serijom novčanica hrvatskog dinara tiskanog 8. 10. 1991. godine te prvom serijom novčanica hrvatske kune tiskane 31. 10. 1993. godine, obje za vrijeme Domovinskog rata.