Zbirke
Zbirka novovjekovne kulturne povijesti
Vrsta zbirke povijesna, umjetnička, arhivska, dokumentarna, knjižna građa, kulturno-povijesna, slikarstvo
Voditelj dr. sc. Fani Celio Cega
Broj predmeta 355
Vrsta građe namještaj; slike; odjeća; knjižna građa; arhivska građa; uporabni predmeti; nakit
Teritorij Trogir; Europa
Vremensko razdoblje 16. st. - 19. st.
Materijal drvo; platno; metal; papir
Url https://muzej-grada-trogira.hr/zbirka-novovjekovne-kulturne-povijesti/
Zbirka novovjekovne kulturne povijesti broji ukupno 355 muzejskih predmeta koji su djelomično izloženi, a djelomično pospremljeni u muzejske čuvaonice. Zbirka obuhvaća razdoblje od 16. do kraja 19. stoljeća te ilustrira društveni i politički život te svakodnevicu tog razdoblja. Vrijeme je to Mletačke uprave Trogirom koja je ostavila traga na svim poljima. Godine 1797., padom aristokratske vlade u Veneciji, mletački lav nestaje iz Trogira. Devetnaesto stoljeće, u kojemu se događaju višestruke promjene u načinu života Trogira, obilježeno je kratkotrajnom upravom Austrije (1797. – 1806.), Francuza (1806. – 1813./14.), a zatim ponovo Austrije (do 1918.).
Intenzivnom i svestranom građevinskom djelatnošću, Serenissima je nastojala dokazati svoju moć, a plemstvo svoje bogatstvo, natječući se u gradnji i obnovi raskošnih palača. Plemstvo nije samo uživalo u dokolici, ono se i obrazovalo, čitalo klasike, stvaralo bogate knjižnice, kontaktiralo i okupljalo domaće i strane umjetnike i graditelje nastojeći stvoriti primjerenu kulturnu sredinu. S druge strane, pučanstvo koje obitava u zapadnom dijelu Grada, živi životom svojega društvenog staleža, okupljajući se u bratovštine vezane za pojedine zanate i crkvu, imajući tamo zaštitu i pomoć. Svi su staleži imali svoje mjesto u društvu, svoje zabave i način života. Plemstvo je u svojim palačama organiziralo zabave, pratilo kazališne predstave, a pučanstvo se zabavljalo na otvorenim prostorima. Posebno bi živahno bilo na Dan sv. Marka, zaštitnika Venecije kada bi se i Zagorci iz susjednih sela spuštali u Grad. Gradski trg služio je kao okupljalište, tamo se i trgovalo, i sudilo, i zabavljalo, i upravljalo i pokapalo – trg je bio središte političkog, društvenog i crkvenog života.
U novovjekovnoj kultunoj povijesti neupitna je uloga Trogiranina Ivana Lucića (1604. – 1679.), oca hrvatske historiografije, priređivača za objavu srednjovjekovnog Statuta grada Trogira, čija se djela čuvaju u Muzeju, djelomično izložena: De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex (Amsterdam, 1666.); Memorie istoriche di Tragurio hora detto Traù (Venecija, 1673.).
Među brojnim muzejskim predmetima koji se nalaze u Zbirci, za izdvojiti je nekoliko primjeraka oružja koje je nekoć pripadalo obitelji Garagnin koja ih je, u ormarima namijenjenima njihovu izlaganju (tzv. restelliere), čuvala u zasebnoj prostoriji – sobi oružja, na prvom katu starijeg dijela. Za izdvojiti su helebarda s početka 17. stoljeća, turski buzdovan iz 17. stoljeća i oklop iz 19. stoljeća (kopija rađena prema renesansnom predlošku) koji svjedoče o modnom kolekcionarstvu.
Od namještaja koji se koristio u plemićkim palačama izdvajamo predmete iz 18. stoljeća – pozlaćeno barokno ogledalo s konzolom, sjedalice obložene brokatnom tkaninom, barokni stol, komodu – pisaći stol iz salona Garagninove palače te namještaj spavaće sobe iz 19. stoljeća koji je pripadao obitelji Cippico. Navedeni komadi namještaja uvezeni su iz Italije, a svjedočanstvo su opreme palača.
Od brojnih slika u Zbirci novovjekovne kulturne povijesti tu su: Posljedna večera, nepoznatog majstora, tempera na drvu iz 16. stoljeća, portreti članova obitelji Andreis – primjerice portret Lucije Andreis, ulje na platnu iz 1698. godine, Poklonstvo kraljeva, ulje na platnu nepoznatog majstora iz 18. stoljeća, Jedrenjak Vođa, ulje na platnu Bartula Ivankovića iz 1882. godine, Portret Antuna Mavretića, ulje na platnu Marie Tagliapietra iz 19. stoljeća, itd. Osim bakropisa Jacopa Piccinija iz 1658. godine s prikazom sv. Ivana Trogirskog, zaštitnika Trogira, ne manje vrijedna u usporedbi sa sačuvanim slikama je zbirka bakropisa, nastalih prema predlošcima znamenitih talijanskih renesansnih i baroknih slikara, koja broji ukupno 26 grafika. Spominjemo samo jednu, Portret Clarice Strozzi, vjerni otisak Tizianova originala iz 1542. godine, nastala u radionici Domenica Cunega u Rimu 1770. godine. Nabrojena djela potvrđuju obrazovanje i kulturu njihovih vlasnika.
Plan Grada Trogira iz 1755. godine te nacrt za obnovu Gradske vijećnice, mjernika Ivana Miotta iz 1822. godine, vrijedni su nacrti za proučavane trogirskog graditeljstva.
Ilustraciju života pučana dočaravaju nam statuti, matrikule bratovština Svih Svetih iz 1573., Gospe od Zvirače i Sv. Kuzme i Damjana te bratimske tunike Sv. Jakova, Gospe od Karmela i Sv. Duha.
Nezaobilazna je, za sve posjetitelje Muzeja grada Trogira, pulena turske galije u obliku pijetla iz 16. stoljeća koja podsjeća na ulogu Trogirana, odnosno Cippicovih, u slavnoj Bitci kod Lepanta.
U prepoznavanju trogirske svakodnevice, uz već nabrojene predmete, čuvaju se porculanski i keramički predmeti, pribor za jelo, medalje i odlikovanja, rasvjetna tijela, posude i namještaj iz starih ljekarni, kutija za glasovanje iz 17. stoljeća, oslikana likovima zaštitnika Trogira, sv. Ivana i sv. Lovre te sv. Ivana Evanđelista i sv. Marka, pomoću koje se kuglicama glasovalo pri izboru raznih dužnosnika i sl. Za mletačke uprave u Trogiru se kovao i bio u uporabi novac s likom zaštitnika sv. Lovre (trogirski bagatin) izložen u postavu.
Preporodno razdoblje zastupljeno je s više muzejskih predmeta koji ilustriraju borbu narodnjaka i autonomaša za vlast, zaključno s pobjedom narodnjaka 1886. godine. Vezano za navedeno, čuvaju se muzejski predmeti koji svjedoče o djelovanju Narodne glazbe, Narodne štionice, Hrvatskog društva „Berislavić“, Banke sv. Ivan Ursini, primjerice zastava Narodne glazbe, prva izvješena hrvatska zastava, pjesma napisana u čast prvog narodnjačkog načelnika Špira Puovića i brojni drugi eksponati.
Muzejski predmeti koji se čuvaju u zbirci pripadaju ostavštini Garagnin – Fanfogna, dio je otkupljen ili su donacija, primjerice obitelji Slade ‒ Šilović. Tijekom 2020. Zbirka je popunjena vrijednom donacijom braće Svilan koja obuhvaća namještaj spavaće sobe i salona s pojedinim uporabnim predmetima iz kuće Mavretić koji uglavnom pripadaju razdoblju 19. stoljeća. Sukladno nabrojanom, zbirka ilustrira plemićki, građanski te pučki život od 16. do 19. stoljeća u svim njegovim oblicima te pojašnjava povijesna kretanja i utjecaje: vlast Venecije, Austrije i Francuza.