Zbirke
Zbirka grafike
Vrsta zbirke umjetnička, grafika
Broj predmeta 1232
Vrsta građe grafike hrvatskih i stranih autora, grafika, grafička mapa, knjiga, instalacija
Teritorij Hrvatska; svijet
Vremensko razdoblje 19. st. - 21. st.
Materijal razne tehnike na papiru / kartonu / platnu
Url https://mmsu.hr/zbirke/zbirka-grafike/,
http://www.zbirka.mmsu.hr/Zbirka/61/1/1/1/t/-1/-1/-1/-1/-1/-1/-1/-1/-1/9
Zbirka grafike se sastoji od pojedinačnih grafičkih listova, grafičkih mapa i knjiga domaćih i u manjem broju, stranih autora prikupljanih otkupima i poklonima od samog osnivanja Muzeja 1948. g.
Prikupljanje djela stranih autora nije sustavno planirano niti otkupljivano, zbog ranijih zakonskih i financijskih ograničenja bivše države, te se ne može govoriti o sustavnom praćenju trendova i pojava u europskim i svjetskim razmjerima. U Zbirci su zastupljeni strani autori 19. ili ranog 20. st. s djelima naslijeđenim iz drugih zbirki (Tuchtan), pri osnivanju muzeja (Bartolini, Bormann, Gray, Manna, Mignaco, Vespignani). Kasnijim djelovanjem i programom međunarodnih ili samostalnih izložbi, zbirka se popunjavala poklonima nekih institucija te samih autora prilikom posjete muzeju (Fotti, Mortensen). Među istaknutijim, svjetskim imenima moderne i suvremene umjetnosti su grafički listovi V. Vasarelyja, O. Pinea, F. Hundertwassera, G. Zigaine.
Sakupljena grafička građa omogućuju kraći kronološki pregled razvoja hrvatske grafike, premda još uvijek manjkaju neka imena i radovi.
Najstariji otisci u Zbirci sežu u zadnju četvrtinu 19. st., a početkom 20. st. ističu se listovi doajena hrvatske grafike, slikara i grafičara M. C. Crnčića te nastavljača njegova rada T. Krizmana. Pojava simbolizma ranog 20. st. zabilježena je grafikom "Ženski idol" Mirka Račkog. Predstavnici klasičnijeg izraza kao M. Gjurić, Lj. Babić ili V. Bojničić zastupljeni su grafikama paralelno s predstavnicima Moderne (Kraljević, Steiner), koji iz europskih centara unose u grafiku nove elemente boemskih i velegradskih motiva.
Između dva svjetska rata pojavljuju se nova stilska strujanja i tehnike (drvorez i linorez), a težnje konstruktivizmu stvara S. Glumac velegradskim ozračjem socijalne tematike. Ove manje zahtjevne grafičke tehnike našle su svoje pravo polje djelovanja u angažiranoj, radikalnoj umjetnosti socijalne tematike 1929.-1935. u otiscima grupe Zemlja Đ. Tiljka, M. Detonija, Franjića, D. Kokotovića.
U zbirci se čuvaju pokoji grafički listovi koje su tijekom NOR-a u Jugoslaviji mladi umjetnici – partizani uspjevali otisnuti i čuvena mapa "Jama" (1944.) s grafikama E. Murtića i Z. Price.
U vrijeme socrealizma (1945.-1950.) umjetnici reagiraju grafičkim listovima drvoreza i linozreza kao prirodnim nastavkom ratnog stvaralaštva, koji je postao izraz vladajućeg kulturnog miljea (mapa B. Kovačevića "Kroz našu borbu", neke Kinertove grafike).
Nakon 1950. g. proces jednostavnijeg, bržeg i jeftinijeg umnožavanja grafičkog predloška tehnički se unapređuje novim jednostavnijim i bržim tehnikama i pomagalima. Izdavač Naprijed tiska grafičke mape (litografije, serigrafije) dvanaestorice renomiranih umjetnika: Picelja, Angeli Radovanija, Generalića, Hegedušića i Kinerta, Kulmera, Lovrenčića i Price, Murtića, Vaića, Hermana i Stančića različitih poetika, stilova, pravaca i kretanja.
Od 1950. do 1980. g. grafika je u Hrvatskoj dala značajan doprinos, naročito tzv. Zagrebačkom školom serigrafije (J. Dobrović), te minimalističke grafike (Knifer, Seder i Bućan).
Geometrijska apstrakcija i mobilne grafike je više odmak u novo polje serigrafija (I. Kuduz, M. Šutej). Tada u grafiku ulazi i kompjutor i vizualni eksperimenti (V. Žiljak, V. Richter), a od 1980-ih godina grafika ne igra više značajnu ulogu u umjetničkim zbivanjima te se rastače na niz novina u tehnici, načinu izvođenja i prezentacije grafičkih listova te kombinacije s drugim medijima, tehnološki digitalnim postupcima.