HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Dolac 1/II, 51000 Rijeka
Primorsko-goranska županija
ADRESA
- Mali salon, Korzo 24, 51000 Rijeka
- Dolac 9 (muzejska čuvaonica), 51000 Rijeka
RADNO VRIJEME
Izložbeni prostor MMSU

- ljeti (lipanj - rujan):
utorak - petak 11-21 h
subota i nedjelja 11 - 14 h i 18-21 h

- zimi (listopad - travanj):
utorak - subota 11 - 18 h
nedjelja 11 - 13 h i 17-20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

> Izložbeni prostor Mali salon

ljeti (lipanj - rujan):
utorak - petak 11-20 h
subota i nedjelja 11 - 14 h i 18-21 h

- zimi (listopad - travanj):
utorak - subota 11 - 18 h
nedjelja 11 - 13 h i 17-20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)


T 051/492-611, 334-280
F 051/330-982, 492-623
E mmsu-rijeka@ri.t-com.hr
W http://www.mmsu.hr
http://zbirke.mmsu.hr
Kako doći do muzeja
Muzej je u središtu grada; svim linijama gradskog prometa
Parkiralište
Garaža Zagrad udaljena je 200 m, a posjetiteljima je na raspolaganju i 20 m udaljeno parkiralište hotela „Bonavia“ ukoliko su gosti hotela
Stručna vodstva
uz najavu na tel. 051/492-615 ili e-mail Muzeja
strani jezik: engleski, francuski, slovenski, talijanski
Grupni posjeti
grupu čini min. 5 osoba
Fotografiranje
Da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 20 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 10 kn
obiteljska ulaznica: 30 kn
članovi ICOM-a, HMD-a, AICA i PRESS: besplatan ulaz
članovi ostalih udruženja: 10 kn
Muzejska trgovina
Prodaju se muzejska izdanja
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
Ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1948.
Ravnateljmr. art. Slaven Tolj
Voditelj
  • Vilma Bartolić, viši kustos
    vilma.bartolic@mmsu.hr
  • Milica Đilas, viši muzejski pedagog
    milica.dilas@mmsu.hr
  • Ivo Matulić, ostali stručni djelatnici-voditelj PR-a
    ivo.matulic@mmsu.hr
  • Ksenija Orelj, ostali stručni djelatnici-stručni suradnik
    ksenija.orelj@mmsu.hr
  • Vanja Pužar, muzejski tehničar
    vanja.puzar@mmsu.hr
  • Sabina Salamon, viši kustos
    sabina.salamon@mmsu.hr
  • Anton Samaržija, viši muzejski tehničar
    anton.samarzija@mmsu.hr
  • Nataša Šuković, kustos
  • mr. art. Slaven Tolj
    slaven.tolj@mmsu.hr
  • Diana Zrilić, viši dokumentarist
    diana.zrilic@mmsu.hr
Muzej ima:
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (djela suvremene umjetnosti - voditelj: Ronina Rukonić)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Milica Đilas)

Zbirke

Zbirka grafike

Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Nataša Šuković
Broj predmeta 1221
Vrsta građe grafike hrvatskih i stranih autora
Vremensko razdoblje 19. st. - 21. st.
Materijal razne tehnike na papiru / kartonu / platnu
Url http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=21, http://zbirke.mmsu.hr/

Zbirka grafike se sastoji od pojedinačnih grafičkih listova, grafičkih mapa i knjiga domaćih i u manjem broju, stranih autora prikupljanih otkupima i poklonima od samog osnivanja Muzeja 1948. g.
Prikupljanje djela stranih autora nije sustavno planirano niti otkupljivano, zbog ranijih zakonskih i financijskih ograničenja bivše države, te se ne može govoriti o sustavnom praćenju trendova i pojava u europskim i svjetskim razmjerima. U Zbirci su zastupljeni strani autori 19. ili ranog 20. st. s djelima naslijeđenim iz drugih zbirki (Tuchtan), pri osnivanju muzeja (Bartolini, Bormann, Gray, Manna, Mignaco, Vespignani). Kasnijim djelovanjem i programom međunarodnih ili samostalnih izložbi, zbirka se popunjavala poklonima nekih institucija te samih autora prilikom posjete muzeju (Fotti, Mortensen). Među istaknutijim, svjetskim imenima moderne i suvremene umjetnosti su grafički listovi V. Vasarelyja, O. Pinea, F. Hundertwassera, G. Zigaine.
Sakupljena grafička građa omogućuju kraći kronološki pregled razvoja hrvatske grafike, premda još uvijek manjkaju neka imena i radovi.
Najstariji otisci u Zbirci sežu u zadnju četvrtinu 19. st., a početkom 20. st. ističu se listovi doajena hrvatske grafike, slikara i grafičara M. C. Crnčića te nastavljača njegova rada T. Krizmana. Pojava simbolizma ranog 20. st. zabilježena je grafikom "Ženski idol" Mirka Račkog. Predstavnici klasičnijeg izraza kao M. Gjurić, Lj. Babić ili V. Bojničić zastupljeni su grafikama paralelno s predstavnicima Moderne (Kraljević, Steiner), koji iz europskih centara unose u grafiku nove elemente boemskih i velegradskih motiva.
Između dva svjetska rata pojavljuju se nova stilska strujanja i tehnike (drvorez i linorez), a težnje konstruktivizmu stvara S. Glumac velegradskim ozračjem socijalne tematike. Ove manje zahtjevne grafičke tehnike našle su svoje pravo polje djelovanja u angažiranoj, radikalnoj umjetnosti socijalne tematike 1929.-1935. u otiscima grupe Zemlja Đ. Tiljka, M. Detonija, Franjića, D. Kokotovića.
U zbirci se čuvaju pokoji grafički listovi koje su tijekom NOR-a u Jugoslaviji mladi umjetnici – partizani uspjevali otisnuti i čuvena mapa "Jama" (1944.) s grafikama E. Murtića i Z. Price.
U vrijeme socrealizma (1945.-1950.) umjetnici reagiraju grafičkim listovima drvoreza i linozreza kao prirodnim nastavkom ratnog stvaralaštva, koji je postao izraz vladajućeg kulturnog miljea (mapa B. Kovačevića "Kroz našu borbu", neke Kinertove grafike).
Nakon 1950. g. proces jednostavnijeg, bržeg i jeftinijeg umnožavanja grafičkog predloška tehnički se unapređuje novim jednostavnijim i bržim tehnikama i pomagalima. Izdavač Naprijed tiska grafičke mape (litografije, serigrafije) dvanaestorice renomiranih umjetnika: Picelja, Angeli Radovanija, Generalića, Hegedušića i Kinerta, Kulmera, Lovrenčića i Price, Murtića, Vaića, Hermana i Stančića različitih poetika, stilova, pravaca i kretanja.
Od 1950. do 1980. g. grafika je u Hrvatskoj dala značajan doprinos, naročito tzv. Zagrebačkom školom serigrafije (J. Dobrović), te minimalističke grafike (Knifer, Seder i Bućan).
Geometrijska apstrakcija i mobilne grafike je više odmak u novo polje serigrafija (I. Kuduz, M. Šutej). Tada u grafiku ulazi i kompjutor i vizualni eksperimenti (V. Žiljak, V. Richter), a od 1980-ih godina grafika ne igra više značajnu ulogu u umjetničkim zbivanjima te se rastače na niz novina u tehnici, načinu izvođenja i prezentacije grafičkih listova te kombinacije s drugim medijima, tehnološki digitalnim postupcima.