Zbirke
Zbirka crteža
Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Kristina Barišić
Broj predmeta 1235
Vrsta građe crteži hrvatskih i stranih autora
Teritorij Hrvatska, svijet
Vremensko razdoblje 19. st., 20. st., 21. st., 22. st.
Materijal olovka, ugljen, tuš, papir
Url https://mmsu.hr/zbirke/zbirka-crteza/,
http://www.zbirka.mmsu.hr/Zbirka/69/1/1/1/t/-1/-1/-1/-1/-1/-1/-1/-1/-1/9
Zbirka crteža obuhvaća crtačke radove domaćih i stranih autora koji su prikupljeni kao tumači opusa pojedinih autora i kao samostalna umjetnička djela. U kolekciji su zastupljene mnoge tehnike i raznoliki formati jer je odavno prihvaćena potpuna sloboda autora pri određivanju koncepcije crteža. Zbog takvog stava, mnogi crteži nalikuju slikama ili grafikama, izvedeni kombiniranim slikarskim tehnikama (ulje, gvaš, tempera, akvarel), ali uvijek poštujući predominantni element za određenje crteža, a to je – crta.
Najstariji crteži u Zbirci su iz 19. st. i potječu iz rekvirirane riječke Zbirke Tuchtan. Autori su mahom rođenjem ili djelovanjem vezani za Rijeku (G. Simonetti, A. Angelovich, L. Meynier).
Hrvatski autori 20. st. zastupljeni su crtežima umjetnika s prijelaza 19. u 20. st. i protagonista Moderne (S. Raškaj, Lj. Babić, M. C. Crnčić, T. Krizman, M. Kraljević), Proljetnih salona (M. Trepše, V. Becić, M. Uzelac, S. Šumanović, V. Gecan, E. Tomašević), grupe Zemlja (I. Generalić, K. Hegedušić, F. Mraz, D. Gaži), grupe Exat – 51 (A. Srnec). U zbirci hrvatskog crteža prisutna su mnoga renomirana umjetnička imena druge polovice 20. st. sa svojim različitim poetikama, izrazima, jezicima i tehnikama (O. Gliha, I. Lovrenčić, J. Vaništa, F. Kulmer, A. Kinert, D. Džamonja, J. Janda, N. Kavurić-Kurtović, I. Kožarić, F. Vaić, S. Grčko, M. Stipanov...).
Od 1968. g. fundus se popunjavao djelima s tada osnovane Međunarodne izložbe originalnog crteža. Nakon tih izložbi u zbirku su stizala djela raznih autora otkupima (J. Jiři, H. Braun, A. Siim Tannel) i poklonima (E. Moll, L. Saffaro, Jorge Páez Vilaró, R. Kratina, J. M. Iglesias, T. O׳ Caroll, N. Burwitz, B. Egyedi, M. Balakjian, B. Bailly, R. Otreba, F. Beltran). Grand prix najboljem radu je u pravilu ostajao u Zbirci crteža, kao i mnogi nagrađeni crteži otkupima riječkih poduzeća i drugih institucija kasnije darovanih muzejskoj zbirci. I sami su umjetnici poklanjali svoje crteže muzeju, a najbrojnija se donacija zbila 1995/96 nakon 13. izložbe posvećene dizajnerskom crtežu, kada je poklonjeno stotinjak radova. Desetak je crteža domaćih autora poklonjeno nakon putujuće izložbe "Suvremeni hrvatski crtež" koju je organizirala Moderna galerija.
Po vrsnoći, bez obzira na vrijeme, stil ili tehniku, valja istaknuti crteže M. Kraljevića, rad "Luđak" (iz serije "Klinika") V. Gecana, crteže M. Uzelca, ljudske figure K. Hegedušića te djela poput Glihinih apstraktnih pejzaža "Gromača", čisto linearna djela A. Srneca, geometrijske kompozicije M. Šuteja, strip crteža A. Maurovića ili profinjene dizajnerske crteže N. Fabijanića.
Među stranim autorima ističu se crteži G. Zigainea, J. Ipoustegyja, hiperrealistički rad M. Yamane, fragilni kolažirani crtež S. Methapisita, koloristički jaki crteži J. Messagiera ili gestualni crteži O. Debréa. Istaći treba i minimalistički rad S. Francisa, te precizne dizajnerske crteže E. Sottsassa ili upečatljive crteže za dizajn vaza B. Šipeka.
Na prijelazu 20. u 21. st. raznovrsnost tehnika, tema i pristupa crtežu neprestano se mijenja i obogaćuje novom suvremenom tehnologijom čemu uvelike pridonosi kompjutorizacija integrirana u umjetničko – crtačku sferu. Proširuje se uporaba različitih medija na istom djelu, pa tako crtež prelazi klasične granice dvodimenzionalne plohe u šireći se u stvarni, trodimenzionalni izložbeni prostor kao crtež na zidu gdje traje koliko i izložba, koji se zatim kao site-specific rad poništi pred novim djelima, a ostaje zabilježen u zbirci tek kroz fotodokumentaciju, a ne kao materijalni rad kojeg muzejska zbirka može u originalu sačuvati za budućnost.