HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Dolac 1/II, 51000 Rijeka
Primorsko-goranska županija
ADRESA
- Mali salon, Korzo 24, 51000 Rijeka
- Dolac 9 (muzejska čuvaonica), 51000 Rijeka
RADNO VRIJEME
Izložbeni prostor MMSU

- ljeti (lipanj - rujan):
utorak - petak 11-21 h
subota i nedjelja 11 - 14 h i 18-21 h

- zimi (listopad - travanj):
utorak - subota 11 - 18 h
nedjelja 11 - 13 h i 17-20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

> Izložbeni prostor Mali salon

ljeti (lipanj - rujan):
utorak - petak 11-20 h
subota i nedjelja 11 - 14 h i 18-21 h

- zimi (listopad - travanj):
utorak - subota 11 - 18 h
nedjelja 11 - 13 h i 17-20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

ponedjeljkom otvoreno uz prethodnu najavu
(051 49 26 11)


T 051/492-611, 334-280
F 051/330-982, 492-623
E mmsu-rijeka@ri.t-com.hr
W http://www.mmsu.hr
http://zbirke.mmsu.hr
Kako doći do muzeja
Muzej je u središtu grada; svim linijama gradskog prometa
Parkiralište
Garaža Zagrad udaljena je 200 m, a posjetiteljima je na raspolaganju i 20 m udaljeno parkiralište hotela „Bonavia“ ukoliko su gosti hotela
Stručna vodstva
uz najavu na tel. 051/492-615 ili e-mail Muzeja
strani jezik: engleski, francuski, slovenski, talijanski
Grupni posjeti
grupu čini min. 5 osoba
Fotografiranje
Da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 20 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 10 kn
obiteljska ulaznica: 30 kn
članovi ICOM-a, HMD-a, AICA i PRESS: besplatan ulaz
članovi ostalih udruženja: 10 kn
Muzejska trgovina
Prodaju se muzejska izdanja
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
Ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1948.
Ravnateljmr. art. Slaven Tolj
Voditelj
Muzej ima:
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (djela suvremene umjetnosti - voditelj: Ronina Rukonić)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Milica Đilas)

Zbirke

Zbirka crteža

Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Vilma Bartolić
Broj predmeta 1220
Vrsta građe crteži hrvatskih i stranih autora
Vremensko razdoblje 19. st. - 21. st.
Materijal razne tehnike na papiru / kartonu / platnu
Url http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=31

Zbirka crteža obuhvaća crtačke radove domaćih i stranih autora koji su prikupljeni kao tumači opusa pojedinih autora i kao samostalna umjetnička djela. U kolekciji su zastupljene mnoge tehnike i raznoliki formati jer je odavno prihvaćena potpuna sloboda autora pri određivanju koncepcije crteža. Zbog takvog stava, mnogi crteži nalikuju slikama ili grafikama, izvedeni kombiniranim slikarskim tehnikama (ulje, gvaš, tempera, akvarel), ali uvijek poštujući predominantni element za određenje crteža, a to je – crta.
Najstariji crteži u Zbirci su iz 19. st. i potječu iz rekvirirane riječke Zbirke Tuchtan. Autori su mahom rođenjem ili djelovanjem vezani za Rijeku (G. Simonetti, A. Angelovich, L. Meynier).
Hrvatski autori 20. st. zastupljeni su crtežima umjetnika s prijelaza 19. u 20. st. i protagonista Moderne (S. Raškaj, Lj. Babić, M. C. Crnčić, T. Krizman, M. Kraljević), Proljetnih salona (M. Trepše, V. Becić, M. Uzelac, S. Šumanović, V. Gecan, E. Tomašević), grupe Zemlja (I. Generalić, K. Hegedušić, F. Mraz, D. Gaži), grupe Exat – 51 (A. Srnec). U zbirci hrvatskog crteža prisutna su mnoga renomirana umjetnička imena druge polovice 20. st. sa svojim različitim poetikama, izrazima, jezicima i tehnikama (O. Gliha, I. Lovrenčić, J. Vaništa, F. Kulmer, A. Kinert, D. Džamonja, J. Janda, N. Kavurić-Kurtović, I. Kožarić, F. Vaić, S. Grčko, M. Stipanov...).
Od 1968. g. fundus se popunjavao djelima s tada osnovane Međunarodne izložbe originalnog crteža. Nakon tih izložbi u zbirku su stizala djela raznih autora otkupima (J. Jiři, H. Braun, A. Siim Tannel) i poklonima (E. Moll, L. Saffaro, Jorge Páez Vilaró, R. Kratina, J. M. Iglesias, T. O׳ Caroll, N. Burwitz, B. Egyedi, M. Balakjian, B. Bailly, R. Otreba, F. Beltran). Grand prix najboljem radu je u pravilu ostajao u Zbirci crteža, kao i mnogi nagrađeni crteži otkupima riječkih poduzeća i drugih institucija kasnije darovanih muzejskoj zbirci. I sami su umjetnici poklanjali svoje crteže muzeju, a najbrojnija se donacija zbila 1995/96 nakon 13. izložbe posvećene dizajnerskom crtežu, kada je poklonjeno stotinjak radova. Desetak je crteža domaćih autora poklonjeno nakon putujuće izložbe "Suvremeni hrvatski crtež" koju je organizirala Moderna galerija.
Po vrsnoći, bez obzira na vrijeme, stil ili tehniku, valja istaknuti crteže M. Kraljevića, rad "Luđak" (iz serije "Klinika") V. Gecana, crteže M. Uzelca, ljudske figure K. Hegedušića te djela poput Glihinih apstraktnih pejzaža "Gromača", čisto linearna djela A. Srneca, geometrijske kompozicije M. Šuteja, strip crteža A. Maurovića ili profinjene dizajnerske crteže N. Fabijanića.
Među stranim autorima ističu se crteži G. Zigainea, J. Ipoustegyja, hiperrealistički rad M. Yamane, fragilni kolažirani crtež S. Methapisita, koloristički jaki crteži J. Messagiera ili gestualni crteži O. Debréa. Istaći treba i minimalistički rad S. Francisa, te precizne dizajnerske crteže E. Sottsassa ili upečatljive crteže za dizajn vaza B. Šipeka.
Na prijelazu 20. u 21. st. raznovrsnost tehnika, tema i pristupa crtežu neprestano se mijenja i obogaćuje novom suvremenom tehnologijom čemu uvelike pridonosi kompjutorizacija integrirana u umjetničko – crtačku sferu. Proširuje se uporaba različitih medija na istom djelu, pa tako crtež prelazi klasične granice dvodimenzionalne plohe u šireći se u stvarni, trodimenzionalni izložbeni prostor kao crtež na zidu gdje traje koliko i izložba, koji se zatim kao site-specific rad poništi pred novim djelima, a ostaje zabilježen u zbirci tek kroz fotodokumentaciju, a ne kao materijalni rad kojeg muzejska zbirka može u originalu sačuvati za budućnost.