HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 
 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Krešimirova 26 c, 51000 Rijeka
Primorsko-goranska županija
ADRESA
- Dolac 9 (muzejska čuvaonica), 51000 Rijeka
- Dolac 1 (muzejska čuvaonica), 51000 Rijeka
RADNO VRIJEME
utorak – petak: 11:00 do 18:00 h
subota – nedjelja: 12:00 do 17:00 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno


T 051/492-611
E mmsu-rijeka@ri.t-com.hr
W https://mmsu.hr/
http://www.zbirka.mmsu.hr/
Kako doći do muzeja
Muzej je u središtu grada; svim linijama gradskog prometa
Parkiralište
Garaža Zagrad udaljena je 200 m, a posjetiteljima je na raspolaganju i 20 m udaljeno parkiralište hotela „Bonavia“ ukoliko su gosti hotela
Stručna vodstva
uz najavu na tel. 051/492-615 ili e-mail Muzeja
strani jezik: engleski, francuski, slovenski, talijanski
Grupni posjeti
grupu čini min. 5 osoba
Fotografiranje
Da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 4 eur (30 kn)
Cijena s popustom: 10 kn (1,30 EUR) - popust mogu ostvariti djeca i mladi do 18 godina starosti, studenti
besplatan ulaz: djeca do 7 godina, nezaposleni i umirovljenici (uz predočenje dokumenta), članovi strukovnih udruga (HDLU, ULUPUH, AICA, ICOM), te predstavnici medija
Muzejska trgovina
Prodaju se muzejska izdanja u radno vrijeme muzeja
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
Ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1948.
Ravnatelj Branka Benčić
Voditelj
Muzej ima:
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (djela suvremene umjetnosti)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Ivana Lučić)

Zbirke

Zbirka Romolo Venucci

Vrsta zbirke umjetnička
Broj predmeta 553
Vrsta građe slike, grafike, crteži, skulpture
Teritorij Rijeka, Hrvatska
Vremensko razdoblje 20. st., 21. st.
Materijal ulje, pastel, akvarel, olovka, ugljen na papiru / kartonu / platnu, drvorez, linorez /papir, gips, umjetni kamen, bronca
Url https://mmsu.hr/zbirke/zbirka-romolo-venucci/

Specijalizirana zbirka Romolo Venucci zasnovana je 1989. g. donacijom slikareve udovice Margarete Venucci.
Venuccijev umjetnički opus kretao se od mladenačkog realističkog pristupa i akademskog izraza, preko centralnoeuropskih utjecaja impresionizma i ekspresionizma 1920-ih, kubokonstruktivizma 1930-ih godina s natruhama talijanskog futurizma, do poslijeratnog pokušaja apstrakcije 1960-ih i konačnog povretka realističnom načinu prikaza stvarnosti ekspresivnim koloritom.
Život Romola Venuccija (Fiume, 1903. - Rijeka, 1976.) paradigma je grada Rijeke i svih mijena gradske povijesti. Rijeka se zbog svojeg geografskog položaja u sklopu Austro-ugarske monarhije našla u posebnom političkom položaju na tlu Hrvatske jer je kao Corpus separatum pripojena mađarskoj kruni, da bi između dva svjetska rata pripala Italiji. Tako je umjetnikov otac, Antal Wnoucsek, kao vojni obveznik premješten iz rodne Baranje (Pécs) u Rijeku gdje se oženio Slovenkom Marijom Anom Rostand. U obitelji sa šestero djece govorilo se mađarski pa Romolo u Rijeci pohađa mađarske škole i studira na Likovnoj akademiji u Budimpešti (1923- 1928.). U međuraću mijenja prezime češkog porijekla Wnoucsek u talijansko Venucci i prihvaća talijansku kulturu i jezik. Prihaćajući nova umjetničkih strujanja, postaje jedan od vodećih umjetnika riječke avangardne grupe svojim kubo-konstruktivističkim ekspresivnim opusom. Ostvaruje javne radove, freske u Kapucinskoj crkvi 1927.-1928. te skulpture anđela za pročelje crkve na Kozali 1933-1934. Nakon rata Venucci svjedoči duboku povezanost s okolinom od koje se, ni u najtežim uvjetima poratnog života i opstanka u novoj Jugoslaviji, nije mogao ni želio odvojiti, čak ni za velikog egzodusa riječkog stanovništva 1960-ih godina. Kao pripadnik talijanske manjine zapošljava se u talijanskim osnovnim školama, te kao pedagog osniva vrlo popularne tečajeve slikanja u Circolo Italiano, koje su pohađali mnogobrojni riječki umjetnici. (prema tekstu D. Glavočić)