Odaberite zbirku:

Arheološka zbirka

Vrsta zbirke: arheološka
Broj predmeta: 0
Vrsta građe: arheološka građa
Teritorij: Sesvetsko Prigorje
Vremensko razdoblje: eneolit, brončano doba, željezno doba, antika, srednji vijek
Materijal: bakar, bronca, željezo, srebro, kost, keramika, drvo
URL: http://www.muzejprigorja.hr/arheoloska_zbirka.html

Od osnutka pa do danas u arheološku zbirku sakupljeni su artefakti u kontinuitetu iz razdoblja od bakrenog doba do srednjeg vijeka. Opseg predmeta obuhvaća kulturna razdoblja u rasponu od pet tisuća godina i predstavljaju najkoherentniju arheološku zbirku o gradu Zagrebu, tj. njegovom istočnom prostoru. Dijelovi zbirke višestruko su izlagani kroz manje i veće izložbene projekte u Gradu i muzejima sjeverozapadne Hrvatske, te publicirani u knjigama i renomiranim domaćim i međunarodnim časopisima.
Arheološka zbirka može se podijeliti u više velikih povijesnih razdoblja:
Najstarije razdoblje počinje nalazima kamenih sjekira uglavnom iz eneolitskog-bakrenodobnog razdoblja iz oko 3.000 g. pr. K. sa šireg područja Prigorja te većim brojem malih kultnih sjekirica najstarijeg sloja lokaliteta Kuzelin.
Na to razdoblje nastavlja se rano, srednje i kasno brončano doba. Rano razdoblje zastupljeno je nalazom tzv. licenske keramike na gradištu Kuzelin, zatim slijedi srednje brončano doba u Moravču u podnožju Kuzelina na lokalitetu Rošnica, oko 1.800 g. pr. K., s kamenom grobnicom kulture „grobnih humaka“ i antropoosteološkim materijalom.
Nakon tih relativno skromnijih nalaza, razvoj života u Prigorju dobiva zamah te se s tzv. „kulturom žarnih polja“, cca 1.250-750/700. g. nastavlja sa sada brojnim nalazima žara i kultnih posuda paljevinske nekropole u Moravču na lokalitetu Draščica. U razdoblju mlađih faza te kulture središte života se pomiče na Kuzelin, koji tada dobiva i svoje prve drvene obrambene sustave, na kojem nalazimo velike količine fragmentiranih keramičkih posuda, brončane nalaze velikih ukrasnih igala, dijelova ukrašenih narukvica, više oblika puceta, pršljenova vretena i tipova utega tkalačkog stana.
Za sada možda izostankom starijeg željeznog doba, život se u Prigorju nastavlja brojnim nalazima keltsko-latenskog doba. Neki od najstarijih nalaza dolazećih Kelta u Panoniju na putu prema Grčkoj, otkriveni su na Kuzelinu. Tako npr. nalaz fibule tipa DUX i puceta s likom medvjedića, svjedoči o prisutnosti toga naroda još prije nego što je krenuo u Grčku. Tamo kod Delfa 279. pr. K. doživljava vojnički poraz, nakon kojeg dio odlazi u Malu Aziju, a dio se vraća i ostaje u Panoniji. Tom panonskom razdoblju do dolaska Rimljana oko 15. g. pr. K. pripada najveći broj nalaza u Prigorju-Kuzelinu: luksuzna grafitna i druga keramika, novci, fibule, bradavičasti i obični brončani privjesci.
Dolaskom Rimljana na prijelazu stare u novu eru, zbirka sadrži predmete različitih funkcija iz tog kulturnog kompleksa s lokaliteta Kuzelin te više villa rustica u Glavnici, Moravču, Đurđekovcu i iz šljunčara: od pogrebnih, kućnih do zanatskih, vojničkih, duhovnih. To su grobne žare, željezne sjekire, razni poljoprivredni alati kao rala, motike i srpovi, brončane velike ukrasne igle za žensku odjeću, narukvice i naušnice, prstenje, koštane igle i češljevi, srebrne i brončane civilne fibule - kopče, novci, brojne vojničke carske brončane i željezne fibule, ratna oprema i oružje rimskih legionara: bojne sjekire i noževi, koplja, vrhovi strijela, časničke kopče i dijelovi oprave; razni predmeti iz svakodnevnog života kao keramički i olovni pršljenovi vretena, kultni predmeti i amuleti, skulpturica rimske Fortune, keramičke i brončane posude različitih oblika, veličina i funkcija. Rabljeni vrhovi strijela i drugog oštećenog oružja svjedočanstvo su sukoba dijelova dviju rimskih vojski u građanskom ratu cara Teodozija i protucara Magna Maksima ispod Kuzelina u ljeto 388. godine. Nekoliko gotskih češljeva i hunskih strjelica dio su zbirke konca IV. stoljeća, kao i spomenuta rimska bojna oprema.
Padom Rimskog Carstva i dolaskom Velike seobe naroda pojavljuju se nove etničke grupacije koje potvrđuje nalaz avarske i bajuvarske strjelice VI. stoljeća i označuju kraj antike na području Zagreba.
U sporazumu s Karlom Velikim i njegovim projektom obnove Zapadnog Rimskog Carstva, koncem VIII. stoljeća na prostor istočnog Zagreba naseljavaju se Hrvati. Oni obnavljaju život na lokalitetu Kuzelin i daju mu ime iz poganskog repertoara: mjesto na kojem se vrši (nekršćanski) kult. No prvi novi nalazi na njemu, kao željezni nož, potječu iz kasnijeg srednjeg vijeka. To vremensko razdoblje u zbirci predstavlja monumentalni nalaz drvenog monoksila dugog oko 8 metara, izvađenog iz prisavskih šljunčara.