HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

Novi upit
 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel

Novi upit
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje

Novi upit
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis

Novi upit
 
 
ADRESA
Trg Dragutina Domjanića 5, 10360 Sesvete
Grad Zagreb
ADRESA
- Trg Dragutina Domjanića 5/1, 10360 Sesvete
- Trg Dragutina Domjanića 6, 10360 Sesvete
RADNO VRIJEME
ponedjeljak - petak: 10 - 19 h

T 01/2001-601
F 01/2001-601
E info@muzejprigorja.hr
W https://muzejprigorja.hr/
Kako doći do muzeja
ZET 212 Sesvete – Dubec, HŽ kolodvor Sesvete
Parkiralište
da, parkiralište Zagrebačkog Holdinga podružnice Zagrebparking
Stručna vodstva
uz najavu na tel. 01/2001-601
Grupni posjeti
da
Fotografiranje
da, uz dozvolu
Cijena ulaznice
besplatan ulaz
Muzejska trgovina
ne
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta opći muzej - zavičajni
Djelokrug lokalni
Osnivač grad
Godina osnutka1977.
Ravnatelj Morena Želja Želle
Voditelj
Muzej ima:
- restauratorsku radionicu (voditelj: Dubravka Habuš-Skendžić)
- knjižnicu (dostupna samo djelatnicima muzeja; voditelj: Irena Vidošević)

Zbirke

Etnografska zbirka

Vrsta zbirke etnografska
Voditelj Rea Drvar
Broj predmeta 3196
Vrsta građe posuđe; odjeća; posoblje; pokućstvo; poljoprivredni alat; fotografije
Teritorij Sesvetsko Prigorje
Vremensko razdoblje 20. st.
Materijal tekstil; drvo; keramika; metal

Etnografska zbirka Muzeja Prigorja obuhvaća predmete predindustrijskog i ranog industrijskog razdoblja Sesvetskog Prigorja. Većinom su pripadali svakodnevnom životu i radu ruralnog stanovništva, u manjoj mjeri obrtnicima, trgovcima te državnim službenicima tj. građanskom sloju.
Po starosti, većina predmeta pripada međuratnom razdoblju 20. stoljeća, dok najstariji potječu s prijelaza 19. u 20. stoljeće.
Među etnografskim je predmetima vidljiva razlika između zabačenijeg i skromnijeg Prigorja smještenog u brežuljkastom sjevernom dijelu u usporedbi s otvorenom, dinamičnom i gospodarski razvijenom savskom nizinom. Te se dvije regije razlikuju i po osnovnim gospodarskim djelatnostima; vinogradarstvu u Prigorju, poljoprivredi i stočarstvu na jugu.
Unutar Etnografske zbirke ističe se bogata cjelina tekstilnih predmeta (odjeće, posteljine i posoblja) od sirovina tipičnih za početak 20. stoljeća. U izradi tekstila koristila se za Prigorje tipična konoplja u kombinaciji s industrijskim pamučnim koncem. Koristio se i lan koji je obilno uspijevao u nizinskom dijelu uz Savu.
Zbirka dobro dokumentira prijelaz od tradicionalnog seljačkog do građanskog odijevanja, proces koji se ubrzano odvijao u drugoj polovici 20. stoljeća.
Nakit odražava skromnije mogućnosti prigorskog stanovništva prve polovice 20.stoljeća, pa prevladavaju sedef, koralj, imitacije dragog kamenja i polu plemeniti metali.
Pokućstvo seljačkog domaćinstva obradom vanjskih površina imitira stilsko pokućstvo građanskog sloja.
Skupina fotografija dokumentira prvenstveno svečane trenutke u životu domaćeg stanovništva, poput svadbi, hodočašća u Mariju Bistricu, pogreba i sakramenta svete potvrde. Zanimljive su fotografije Prigoraca u uniformama različitih vojski u koje su bili regrutirani. Fotografije s prikazima svakodnevnog života (žetva, oranje, berba grožđa), u dokumentarnom smislu najvrjednije, u zbirci su nažalost rijetke.
Zbirka sadrži i niz sakralnih predmeta iz seljačkog kućanstva: raspela, slike svetaca te nabožne prikaze na tekstilnim predmetima.