HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Avenija Dubrovnik 17, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
> Muzej
utorak - petak i nedjelja: 11 - 18 h
subota: 11 - 20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

> Studijska čitaonica
utorak - četvrtak: 11 - 16 h, uz najavu

> Čitaonica
zatvorena za posjetitelje
T 01/6052-700, 6052-736
F 01/6052-798
E msu@msu.hr
W http://www.msu.hr
Kako doći do muzeja
- tramvajima br. 6, 7 i 14, autobusima (sjever - jug) br. 166, 219, 220, 221, 229, 268, 310, 311, 313, te (istok - zapad) 109 i 222 (postaje MSU ili Sopot)
Parkiralište
da, istočno i sjeverno od zgrade Muzeja
Stručna vodstva
informacije i najave na tel. službe za posjetitelje 01/6052-700
audiovodič na hrvatskome i engleskom jeziku, cijena: 10 kn
besplatno vodstvo svakog dana u 15 i 16 h, te subotom u 16 i 17 h, u trajanju od 45 minuta (izvan navedenih termina uz prethodnu najavu i doplatu)
Grupni posjeti
grupu čini min. 10, a maks. 30 osoba
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 30 kn
učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 kn
obiteljska ulaznica (djeca do 15 g.): 50 kn
grupe: 20 kn (odrasli), 10 kn (djeca)
djeca predškolske dobi, nezaposleni, članovi strukovnih udruga, novinari: besplatan ulaz
svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje
Muzejska trgovina
radno vrijeme:
utorak – petak 11 – 19 h
subota 11 - 20 h
nedjelja 11 – 19 h
ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1954.
Sastavne jedinice
Muzej suvremene umjetnosti - Arhiv Tošo Dabac
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter

Ravnateljmr. sc. Snježana Pintarić
Voditelj
  • Nada Beroš, muzejski savjetnik
    nada.beros@msu.hr
  • Kristina Bonjeković-Stojković, kustos
    kristina.bonjekovic@msu.hr
  • Višnja Igrc, muzejski tehničar
    visnja.igrc@msu.hr
  • Nataša Ivančević, muzejski savjetnik
    natasa.ivancevic@msu.hr
  • Zrinka Ivković, diplomirani knjižničar
    zrinka.ivkovic@msu.hr
  • Tomislav Jadriško, muzejski tehničar
    tomislav.jadrisko@msu.hr
  • Jasna Jakšić, kustos
    jasna.jaksic@msu.hr
  • Radmila Iva Janković, viši kustos
    iva.rada.jankovic@msu.hr
  • Ivana Janković, kustos
    ivana.jankovic@msu.hr
  • Ivna Jelčić, arhivski tehničar
    ivna.jelcic@msu.hr
  • Ivana Kancir, viši kustos
    ivana.kancir@msu.hr
  • mr. sc. Branko Kostelnik
    branko.kostelnik@msu.hr
  • Tihomir Milovac, muzejski savjetnik
    tihomir.milovac@msu.hr
  • Martina Munivrana, kustos
    martina.munivrana@msu.hr
  • mr. art. Mirta Pavić, viši konzervator-restaurator
    mirta.pavic@msu.hr
  • mr. sc. Snježana Pintarić, muzejski savjetnik
    snjezana.pintaric@msu.hr
  • Jadranka Pintarić, ostali stručni djelatnici-voditelj PR-a
    jadranka.pintaric@msu.hr
  • Dušan Stupar, viši muzejski tehničar
    dusan.stupar@msu.hr
  • Leila Topić, kustos
    leila.topic@msu.hr
  • Filip Zima, muzejski tehničar
    filip.zima@msu.hr
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (konzerviranje i restauriranje djela suvremene umjetnosti - voditelj: mr. art.Mirta Pavić)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Jasna Jakšić)
- muzejsku trgovinu

Zbirke

Zbirka slikarstva

Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj mr. sc. Snježana Pintarić
Broj predmeta 1517
Vrsta građe slike, akvareli i slikarske instalacije
Teritorij Hrvatska, bivša Jugoslavija, Europa, svijet
Vremensko razdoblje početak 20. st. - danas
Materijal platno, papir
Url http://www.msu.hr/#/hr/14/

Zbirka slikarstva Muzeja suvremene umjetnosti sadrži 1297 djela hrvatskih i inozemnih umjetnika i umjetnica, obuhvaćajući širok vremenski raspon od početka 20. stoljeća do danas. Ova iznimno vrijedna i heterogena zbirka postupno je nastajala, nerijetko slijedeći u otkupnoj politici program nekadašnje Galerije suvremene umjetnosti, današnjeg Muzeja.

Manji dio zbirke čine djela umjetnika i umjetnica iz razdoblja prije Drugoga svjetskog rata, koja su značajna za razumijevanje povijesti slikarstva 20. stoljeća u Hrvatskoj, ali i suvremenih umjetničkih pojava. To se odnosi kako na minhenski krug, tako i na Grupu Zemlja, a među najznačajnijim djelima prijeratnog razdoblja svakako je Pafama Josipa Seissela (1922.) i Autoportret Marina Tartaglie (1917.). Niz autoportreta umjetnica i umjetnika poput Naste Rojc, Zlatka Šulentića, Save Šumanovića, Lea Juneka, Vilka Gecana u prvom licu donosi povijest slikarstva u Hrvatskoj do 1950.

Zbirka okuplja djela umjetnika i pokreta koji su obilježili drugu polovicu 20. stoljeća - geometrijsku apstrakciju grupe EXAT 51, ali i enformelska istraživanja slikarske površine umjetnika poput Ive Gattina, Eugena Fellera i Ede Murtića. Slikarski segment djelovanja protokonceptulane grupe Gorgona u Zbirci je zastupljen mahom djelima Marijana Jevšovara, Josipa Vanište i Dimitrija Bašičevića. U razdoblju između 1961. i 1973. današnji je Muzej bio jedno od središta međunarodnog pokreta Nove tendencije, zbog čega se će se u fundusu tadašnjeg GSU-a, uz slikarstvo tog iznimno plodnog razdoblja koje su dijelom svojeg opusa obilježili autori poput Vlade Kristla, Aleksandra Srneca, Julija Knifera, Ivana Picelja, naći i djela Almira Mavignera, Otta Pienea, Victora Vasarelyja, Piera Dorazija, Piera Manzonija.

Sedamdesetih je godina Galerija suvremene umjetnosti bila jedno od žarišta konceptualnog umjetničkog istraživanja na ovim prostorima, na izmaku desetljeća objedinjenog pod nazivom Nova umjetnička praksa. Slikarstvo je karakter vlastitog medija u to vrijeme preispitivalo kroz postupke primarnog i analitičkog slikarstva, u Zbirci zastupljenog radovima Borisa Bućana, Borisa Demura, Željka Kipkea, Marijana Molnara, Radomira Damjanovića Damjana, Gegelj Urkoma i Raše Todosijevića. Postmodernistička strujanja osamdesetih godina slikarstvo vraćaju u naizgled tradicionalnije okvire, koje uz formalni anakronizam sadržajno odlikuje citatnost u rasponu od visoke do masmedijske kulture. Pojmovi Nova slika i Nova geometrija vežu se uz generaciju slikarica i slikara kojoj pripadaju Edita Schubert, Nina Ivančić, Zvjezdana Fio, Dubravka Rakoci, Damir Sokić, Duje Jurić. Istraživanja te generacije, s osloncem na iskustva konceptualizma, na prijelazu u 21. stoljeće nastavljaju Ante Jerković i Jelena Perić, koji uz prethodnu, već etabliranu generaciju, nalaze svoje mjesto u Zbirci slikarstva.

Posebnu cjelinu unutar Zbirke čine djela samoukih slikara iz nekadašnje Zbirke marginalne umjetnosti kao što su Emerik Feješ, Slavko Kopač, Drago Trumbetaš, Stjepan Bukovina, među kojima se cjelovitošću i kulturološkim značajem posebno ističe opus Karla Sirovyja.