HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Avenija Dubrovnik 17, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
> Muzej
utorak - petak i nedjelja: 11 - 18 h
subota: 11 - 20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

> Studijska čitaonica
utorak - četvrtak: 11 - 16 h, uz najavu

> Čitaonica
zatvorena za posjetitelje
T 01/6052-700, 6052-736
F 01/6052-798
E msu@msu.hr
W http://www.msu.hr
Kako doći do muzeja
- tramvajima br. 6, 7 i 14, autobusima (sjever - jug) br. 166, 219, 220, 221, 229, 268, 310, 311, 313, te (istok - zapad) 109 i 222 (postaje MSU ili Sopot)
Parkiralište
da, istočno i sjeverno od zgrade Muzeja
Stručna vodstva
informacije i najave na tel. službe za posjetitelje 01/6052-700
audiovodič na hrvatskome i engleskom jeziku, cijena: 10 kn
besplatno vodstvo svakog dana u 15 i 16 h, te subotom u 16 i 17 h, u trajanju od 45 minuta (izvan navedenih termina uz prethodnu najavu i doplatu)
Grupni posjeti
grupu čini min. 10, a maks. 30 osoba
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 30 kn
učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 kn
obiteljska ulaznica (djeca do 15 g.): 50 kn
grupe: 20 kn (odrasli), 10 kn (djeca)
djeca predškolske dobi, nezaposleni, članovi strukovnih udruga, novinari: besplatan ulaz
svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje
Muzejska trgovina
radno vrijeme:
utorak – petak 11 – 19 h
subota 11 - 20 h
nedjelja 11 – 19 h
ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1954.
Sastavne jedinice
Muzej suvremene umjetnosti - Arhiv Tošo Dabac
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter

Ravnateljmr. sc. Snježana Pintarić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (konzerviranje i restauriranje djela suvremene umjetnosti - voditelj: mr. art.Mirta Pavić)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Jasna Jakšić)
- muzejsku trgovinu

Zbirke

Zbirka fotografije

Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Leila Topić
Broj predmeta 1342
Vrsta građe fotografija
Teritorij Hrvatska, bivša Jugoslavija, Europa, SAD
Vremensko razdoblje prva polovica 20. st. - danas
Materijal papir
Url http://www.msu.hr/#/hr/17/

Zbirka fotografije svoju sakupljačku djelatnost nastavlja na aktivnosti Centra za fotografiju, film i televiziju (CEFFT), koji je radom započeo početkom 1970-ih godina u sklopu Muzeja suvremene umjetnosti. U Zbirci su djela nastala uglavnom nakon 1950-ih godina.
Međutim, u razdoblju prepoznavanja izvora i kontinuiteta za suvremena zbivanja, zbirka se širila i na radove nastale 1920-ih i 1930-ih pa su tako u njoj, primjerice, djela hrvatske fotografkinje Ivane (Koke) Tomljenović Meller, studentice na Bauhausu u Dessauu.
Razdoblje 1950-ih i 1960-ih zastupljeno je reportažnim fotografijama Mladena Grčevića, velikom kolekcijom reportažnih i umjetničkih fotografija Milana Pavića, Ante i Zvonimira Brkana kao i ranim eksperimentima Zvonimira Malusa.
Istraživačke i konceptualne tendencije 1970-ih godina predstavljene su djelima Ivana Ladislava Galete, dokumentiranom akcijom Tomislava Gotovca, djelima Petra Dapca, Gorana Trbuljaka, Marine Abramović, Christiana Boltanskog ili Johna Baldessarija. Uz to, Zbirka sadrži i osobito zanimljive eksperimente kemijskim procesima na fotopapiru Željka Jermana, odnosno radove koji pripadaju Novoj umjetničkoj praksi iz kojih valja izdvojiti radove Mladena Stilinovića ili Brace Dimitrijevića. Poseban fotografski senzibilitet u 1980-ima donose fotografije praškog đaka Josipa Klarice, prepune specifične nadrealističke atmosfere dok Vlasta Delimar koristi fotografski medij da bi propitivala granice identiteta. Iz "Poletovske" novinske fotografije razvili su se autorske osobnosti poput Mije Vesovića i Ivana Posavca, povezani nepostojećim ali imenovanim atelijerom MO (meko okidanje), te posredno Boris Cvjetanović. Specifičnim pristupom mediju fotografije spomenuti su autori obilježili fotografsku scenu 1980-ih i 1990-ih karakterističnim pristupom motivu izgrađujući sklonosti politici, erotici ili svakodnevici. Jedinstveni pristup fotografskom mediju očituje se i u radovima iz serije Autoportreti Ane Opalić, odnosno u projektu Weekend Art: Hallelujah the Hill Aleksandra Battiste Ilića nastao u suradnji s Ivanom Keser i Tomislavom Gotovcem. U zbirci su i djela umjetnika među kojima izdvajamo radove Andresa Serrana, Ulrike Rosenbach i Igora Eškinje.