HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Avenija Dubrovnik 17, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
> Muzej
utorak - petak i nedjelja: 11 - 18 h
subota: 11 - 20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

> Studijska čitaonica
utorak - četvrtak: 11 - 16 h, uz najavu

> Čitaonica
zatvorena za posjetitelje
T 01/6052-700, 6052-736
F 01/6052-798
E msu@msu.hr
W http://www.msu.hr
Kako doći do muzeja
- tramvajima br. 6, 7 i 14, autobusima (sjever - jug) br. 166, 219, 220, 221, 229, 268, 310, 311, 313, te (istok - zapad) 109 i 222 (postaje MSU ili Sopot)
Parkiralište
da, istočno i sjeverno od zgrade Muzeja
Stručna vodstva
informacije i najave na tel. službe za posjetitelje 01/6052-700
audiovodič na hrvatskome i engleskom jeziku, cijena: 10 kn
besplatno vodstvo svakog dana u 15 i 16 h, te subotom u 16 i 17 h, u trajanju od 45 minuta (izvan navedenih termina uz prethodnu najavu i doplatu)
Grupni posjeti
grupu čini min. 10, a maks. 30 osoba
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 30 kn
učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 kn
obiteljska ulaznica (djeca do 15 g.): 50 kn
grupe: 20 kn (odrasli), 10 kn (djeca)
djeca predškolske dobi, nezaposleni, članovi strukovnih udruga, novinari: besplatan ulaz
svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje
Muzejska trgovina
radno vrijeme:
utorak – petak 11 – 19 h
subota 11 - 20 h
nedjelja 11 – 19 h
ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1954.
Sastavne jedinice
Muzej suvremene umjetnosti - Arhiv Tošo Dabac
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter

Ravnateljmr. sc. Snježana Pintarić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (konzerviranje i restauriranje djela suvremene umjetnosti - voditelj: mr. art.Mirta Pavić)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Jasna Jakšić)
- muzejsku trgovinu

Zbirke

Zbirka filma i videa

Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Leila Topić
Broj predmeta 170
Vrsta građe eksperimentalni film, konceptualna umjetnost, video instalacije
Teritorij Hrvatska, Europa
Vremensko razdoblje 1960-e godine - danas
Materijal film, video
Url http://www.msu.hr/#/hr/16/

Zbirka filma i videa obuhvaća umjetnička djela nastala suvremenim oblicima elektroničke i digitalne registracije i reprodukcije u novim medijima, u razdoblju od šezdesetih godina 20. st. do danas. S aspekta povijesnog razvoja pojedinih umjetničkih medija, osobito su važni radovi hrvatskih i internacionalnih umjetnika i umjetnica nastali tijekom 1960-ih i 1970-ih godina. U toj građi moguće je izdvojiti tri sadržajna segmenta:- eksperimentalni film: radovi Ivana Ladislava Galete, Tomislava Gotovca;- filmovi i video radovi autorica i autora čije se djelovanje može razmatrati u kontekstu različitih praksi konceptualne umjetnosti: Marina Abramović, André Cadere, Alain Fleischer, Sarkis, Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Željko Kipke, Boris Bućan, Radomir Damnjanović-Damnjan;- radovi koji se bave istraživanjem mogućnosti video tehnologije kao tada potpuno novog umjetničkog medija, u postupcima reprezentacije; primjerice Nan Hoover. Zbirka također sadržava video radove i video instalacije hrvatskih i internacionalnih umjetnica i umjetnika koji su od 1980-ih godina do danas svojim djelovanjem problematizirali tehnologije proizvodnje društvenih identiteta, odnosno subjekata u kontekstu različitih diskurzivnih praksi. To su radovi Dennisa Adamsa, Marine Abramović, Simona Bogojevića-Naratha, Dorothy Cross, Ivana Faktora, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Katarzyne Kozyra, Ane Opalić, Egle Rakauskaitte, Deimantasa Narkeviciusa i Kristine Leko.