Odaberite zbirku:

Zbirka umjetnosti 19. i 20. stoljeća (do 1945. g.)

Vrsta zbirke: umjetnička
Voditelj: mr. sc. Ljubica Srhoj-Čerina
Broj predmeta: 111
Vrsta građe: grafika (drvorez, bakropis, litografija), crtež, slika, skulptura, ulje na platnu
Teritorij: Hrvatska
Vremensko razdoblje: 19. st. i prva polovica 20. st.
Materijal: akvarel, bronca, drvorez, pastel, papir, platno, kombinirani materijali, karton, lesonit, staklo, mramor, grafit, gvaš, tuš, smeđi crayon, tempera, sadra, šperploča, tuš, ugljen
URL: http://nmz.hr/zbirke/galerija-umjetnina/zbirka-19i20-stoljeca

Zbirka umjetnosti 19. i 20. st (do 1945.g.) mala je i fragmentarna, ali značajna za Zadar čiji je građanski svijet 19. stoljeća nestao u razaranjima Drugoga svjetskog rata. Većina umjetnina iz Zbirke iz 19. i početka 20. st. donesena je nakon razaranja Zadra u Drugom svjetskom ratu s gradskog sakupljališta u tek osnovanu Galeriju umjetnina
Zadar je u 19. st. administrativno sjedište pokrajine, grad činovnika i časnika, grad fotografije, ali što se slikarstva tiče u njemu dominiraju putujući portretisti i likovni import.
Jedini školovani slikar u 19. st. je Franjo Salghetti-Drioli (Galerija na trajnu posudbu iz Moderne galerije u Zagrebu ima pet njegovih slika među kojima dominiraju dvije velike kompozicije Mojsije pred faraonom i Sloga). Tu su dvije skulpture i jedan reljef Bruna Berse, jedinog školovanog kipara tog vremena, Portret muškarca i Portret Petra Marića Vlahe Bukovca, Portret djevojčice Antonija Zuccara, i nekoliko nerestauriranih umjetnina uglavnom zasad nepoznatih autora.
Zanimljiv je i do kraja neistražen fenomen „ženskog slikarstva“ 19. i prve pol. 20. st.: slikarica iz obitelji Borelli i Bogdanović, od čega Galerija posjeduje četiri rada sestara Bogdanović, dvije slike Zoe Borelli Alačević te dva rada Malvine Borelli.
Zbirka umjetnosti 19. i 20. st danas broji 111 predmeta od kojih su 34 predmeta pripadala Muzeju grada Zadra te su 2011. pripojena Zbirci (26 portreta u tehnici ulja na platnu, 4 litografije u boji, jedna tempera na papiru te 4 zidna panoa rađena u tehnici tempere na voštanom platnu).
Među portretima u tehnici ulja na platnu zastupljene su, osim učenih Zadrana, i neke osobe važne za povijest Europe 19. st., kao što su portreti cara Franje i prestolonasljednika Rudolfa Habsburškoga.
Posebno su zanimljiva i dva ženska portreta, jedan bidermajerski koji predstavlja djevojčicu Dijamantu dell A′qua te drugi slikara Franje Salghetti-Driolija koji predstavlja njegovu suprugu Angelicu Isola, na okviru koje je tekst na talijanskom jeziku posvećen njihovoj ljubavi. Tu je sliku darovala muzeju članica obitelji Drioli.
Kuriozitet ove zbirke su i 4 bidermajerska zidna tapeta na kojima su naslikani idilični pejzaži. Takvi zidni panoi početkom 19. st. bili su prilično česti, ali tijekom vremena izišli su iz mode, nisu bili adekvatno valorizirani tako da su ovo, osim dubrovačkih, najvjerojatnije jedini sačuvani primjerci u Hrvatskoj.
Osim navedenog, veliku vrijednost imaju Portret Michelangela Luxarda Vlahe Bukovca, Portert Girolama Luxarda, osnivača tvornice Luxardo, nepoznatog autora te Portret nadbiskupa Mauppasa Antonija Zuccara..
Heterogenost 20-ih i 30-ih godina 20. st. (različiti oblici realizama, kritičkog realizma, postkubizma, ekspresionizma), zastupljeni su u Zbirci manjim brojem radova. Ističu se vrijedna tempera na staklu Bogečko nebo Krste Hegedušića iz perioda grupe Zemlja, dva ekspresionistička ulja na platnu Ignjata Joba Selo i More i borovi, ekspresionistički Pejzaž Antuna Zuppe, neofovistička Šipanska luka Marka Murata, potom u stilu realizama 20-ih god., velika neoklasična Kompozicija Vjekoslava Paraća, u duhu škole A. Lota, tendencije neokubizmu prisutne u dva akvarela Jerolima Miše, Brodogradilište Vladimira Varlaja.
Vrijednost svakako imaju skulptura i reljef Ivana Meštrovića, grafike Menci-Klementa Crnčića i Tomislava Krizmana te 12 radova Emanuela Vidovića u vremenskom rasponu od od 1920-ih do 1950-ih godina.
Periferna likovna sredina kakva je naša posljeduje hibridizacijom stilova, kašnjenjem za europskim trendovima što u povijesnoumjetničkoj razdiobi i klasifikaciji dovodi do prožimanje kronološkog i stilskoformacijskog kriterija. Stoga u ovu zbirku ulaze i radovi iz 1950-ih i kasnih 1960-ih godina: Ljube Babića, Vladimira Becića, Đure Tiljka, Slavka Šohaja, Ive Režeka, Mladena Veže, Antuna Motike, Zlatka Šulentića.