O muzeju:
Stalna izložba crkvene umjetnosti najcjelovitiji je i najreprezentativniji prikaz dosega crkvene umjetnosti u Hrvatskoj.
Muzej se nalazi u obnovljenoj samostanskoj zgradi u građevnom sklopu povijesnog samostana benediktinki sv. Marije u Zadru (utemeljenog u 11. st.), razorenome u Drugome svjetskom ratu, i to upravo na mjestu gdje su benediktinke sačuvale neprocjenjivo blago od ratnog razaranja i od gramzivosti okupatora. Otvoren je 1976. g. kao jedan od kapitalnih kulturnih objekata sagrađenih u Hrvatskoj u tom razdoblju.
Izložba obuhvaća sakralne umjetnine i predmete umjetničkog obrta iz crkve i samostana benediktinki, riznice zadarske katedrale, crkve sv. Šimuna, župnih crkava na području Zadarske nadbiskupije te određeni broj kipova i slika u vlasništvu Narodnog muzeja u Zadru.
Na prvom su katu slike, kipovi, drvorezbarska djela, zlatarski radovi i tekstil iz razdoblja romanike i gotike. Najstariji su predmeti pektoral (križ što ga oko vrata nose crkveni dostojanstvenici), vjerojatno iz 8. st., i dva relikvijara - sv. Jakova i sv. Aroncija - s imenima darovatelja te djela zadarskog zlatarstva iz 11. st. Brojni ophodni križevi, ciboriji (posude u kojima se čuvaju posvećene hostije) i kaleži s karakterističnim gotičkim ukrasima većinom su iz župnih crkava Zadarske nadbiskupije i velikim su dijelom rad domaćih zlatara. Vrijedni su radovi zadarskih zlatara i brojni gotički relikvijari iz 14. i 15. st., u obliku škrinjica, ruku i bista svetaca.
Posebnu grupu predmeta čine darovi ugarsko-hrvatske i poljske kraljice Elizabete Kotromanić: kalež s anžuvinskim grbovima, kruna i dio vezenog vela iz druge polovice 14. st. Ikona Gospe benediktinki i sv. Petra te Ugljanski triptih, djela su nepoznatoga, vjerojatno zadarskog slikara s početka 14. st.
Od slika iz razdoblja gotike izložena su djela P. Veneziana, M. Ivanova de Canalija, B. Jurjeva Trogiranina, I. Petrova iz Milana i D. Vučkovića.
Na drugom su katu izloženi zlatarski radovi, slike, kipovi, drvorezbarski predmeti, tekstil i čipka, od kasne gotike do baroka. Deset kipova apostola i raspetog Krista izradio je u 15. st. za zadarsku katedralu mletački drvorezbar M. Moronzon. Autori nekih izloženih slika od kraja 15. do 18. st. mletački su slikari V. Carpaccio, L. Luzzo, P. Mera, B. Ricciardi, M. Ingoli, C. Loth, P. Pagani, P. Damini, G. B. A. Pitteri, F. Migliori. Mramorni kipovi sv. Stošije i sv. Krševana potpisani su radovi mletačkih kipara G. Gropellija i A. Corradinija. Kip sv. Antuna Padovanskog pripisan je A. Tagliapietri, a drveni kipovi sv. Petra i sv. Pavla G. Marchioriju.
Zlatarski radovi iz razdoblja od 16. do kraja 18. st. (srebrni okovi za ikone, okovi korica knjiga, liturgijsko posuđe, relikvijari) potječu iz zadarskih i seoskih crkava, a većinom su djela zadarskih zlatara. Dvije srebrne biste - relikvijar sv. Siksta iz 1596. g. i sv. Stošije iz 1622. g. - vrsna su djela mletačkog zlatarstva.
Brojna izložena djela nastala su prema narudžbi crkvenih dostojanstvenika, pripadnika zadarskog plemstva i građanstva te gradskih i seoskih bratovština, što govori o njihovu poznavanju suvremenih umjetničkih strujanja i o predanosti u opremanju sakralnih prostora vrijednim umjetninama.
|