Tehnički muzej

Osnovan 1954. g. po uzoru na velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu, zagrebački je Tehnički muzej od 1958. g. smješten u drvenim zgradama spomeničke vrijednosti, koje potpisuje arhitekt Marijan Haberle, a prvobitno su bile namijenjene održavanju Zagrebačkog velesajma.

 

Stalni postav Muzeja podijeljen je prema temama, odnosno muzejskim odjelima.

 

Odjel transformacije energije prikazuje povijesni razvoj izuma i rješenja koja manje vrijedne oblike energije transformiraju u kvalitetnije i za ljudske potrebe korisnije. Osobito su zanimljive zbirke parnih strojeva, motora s unutarnjim izgaranjem i zbirka modela strojeva Pokretna moć vatre.

 

U Odjelu prometnih sredstava kronološki je prikazan razvoj transportnih sredstava u vodi, na kopnu i u zraku. Većim dijelom postava dominiraju izvorni predmeti, među kojima se ističu džepna podmornica Mališan CB-20 iz 1943. g., avioni iz prve polovice 20. st. (Bücker Jungmann, Trojka, DAR-9, Aero-3, Thunderbolt, hidrokrilni avion Fizir FNH hrvatskoga konstruktora Rudolfa Fizira), popularna lokomotiva Samoborček iz 1930. g., dubrovački tramvaj iz 1912. g., motorne saonice zagrebačkog mehaničara Marka Kneza iz 1931. g., starodobni automobili (Renault NN iz 1926., Mercedes-Benz S iz 1927., Hansa iz 1939.). Zanimljiv je tramvaj M 24 iz 1924. g., smješten u ZET-ovoj remizi, koji nedjeljom vozi posjetitelje Muzeja zagrebačkim ulicama.

 

Razvoj vatrogasne tehnike, s osobitim naglaskom na područje Hrvatske, predstavljen je nizom izvornih izložaka, ručnih i motornih vatrogasnih štrcaljki, zaprežnih vatrogasnih vozila, ljestava, cijevi, mlaznica i druge opreme koja se upotrebljava u vatrogastvu te likovnom i tekstualnom pratećom građom.

 

Poljodjelstvo prezentiraju različita tehnička rješenja sprava koje su tijekom povijesti služile za kopanje i oranje. Osobit je segment postava Apisarij, s prikazom povijesnoga i suvremenog načina uzgoja pčela i staklenim oglednim košnicama sa živim pčelama. Zanimljivo je da je posebnim prolazom pčelama omogućen izlazak tako da, iako su muzejski izlošci, žive kao u prirodi.

 

U Odjelu astronautike izloženi su modeli najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica, koji zorno prikazuju početke razvoja astronautike. Najatraktivniji je planetarij, u kojemu se uz pomoć specijalno konstruiranog projektora prikazuje izgled zvjezdanog neba od Sjevernog pola do ekvatora, u bilo koje vrijeme noći i u bilo koje godišnje doba.

 

Odjel geologije, rudarstva i nafte predočuje različite načine kojima su ljudi u prošlosti pronalazili mineralne sirovine. Zbirka rudarstva prikazuje razvoj tehnike iskorištavanja i prerade ruda. Osobito je zanimljiv model rudnika, čiji su hodnici dužine 350 m izgrađeni ispod Muzeja i prikazuju povijest hrvatskog rudarstva. Muzeorama Zemljomjerstvo - katastar vjeran je prikaz geodetskog ureda s početka 20. st., sa svim predmetima za izradu različitih vrsta karata (od olovke do teodolita).

 

U Odjelu velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike do sada je realiziran postav Demonstracijskog kabineta Nikole Tesle. Na otvorenom prostoru Muzeja postavljen je park portreta velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike.

Demonstracijski kabinet Nikole Tesle otvoren je 1976. g., uz 120. godišnjicu Teslina rođenja, a obnovljen je 2006. g., u povodu obilježavanja Godine Nikole Tesle. Kabinet ima različite multimedijske sadržaje kojima se posjetiteljima približava život i djelo Nikole Tesle. Tribina s 90-ak sjedećih mjesta omogućava praćenje predstave, a u prostoru oko tribine medijski su prikazani djetinjstvo, školovanje, život i rad u Americi te odlikovanja i priznanja toga genija. U kabinetu se demonstriraju pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izrađenih prema njegovim originalnim nacrtima i patentnim prijavama. Posjetitelji tako na temelju desetak pokusa mogu upoznati okretno magnetsko polje, Tesline visokofrekventne transformatore, bežični prijenos elektromagnetskih titraja, brod s daljinskim upravljanjem, model Tesline turbine i dr. Osim pasivnog praćenja desetak atraktivnih pokusa, neki posjetitelji mogu u njima i aktivno sudjelovati.

 

Uz nekoliko tisuća predmeta izloženih u stalnom postavu, u muzejskim je čuvaonicama pohranjeno desetak tisuća predmeta koji nisu dostupni javnosti. Među njima su i predmeti za svakodnevnu uporabu, karakteristični za industrijsko društvo 19. i 20. st.

 

Posljednjih godina u Muzeju su obnovljeni veliki važni izlošci iz stalnog postava Muzeja, primjerice dubrovački tramvaj iz 1912.g., parna lokomotiva Samoborčeka iz 1930. g., avion Fizir iz 1944./45. g., parna lokomotiva Gabor iz 1890. g., džepna podmornica CB-20 iz 1943. g. i dr.