O muzeju:
Galerija Klovićevi dvori smještena je u zdanju bivšega isusovačkog samostana na zagrebačkomu Gornjem gradu. Veliki četverokrilni kompleks samostana s prostranim atrijem podignut je u 17. st. uz srednjovjekovnu gradsku kulu, izgrađenu na bedemu u 13. st., koja je danas dio galerijskoga prostora. Nakon arhitektonskih zahvata tijekom stoljeća, svoj današnji izgled poprimila je početkom 1980-ih godina, kada je dobila namjenu koju je zadržala do danas.
Galerija je kao Muzejski prostor započela svoju izlagačku djelatnost 1982. g. te je odmah atraktivnim programom postigla izniman uspjeh, otvorivši novo poglavlje kulturnog života Zagreba. Osmišljavanje likovnih događanja, nov marketinški pristup, vlastita proizvodnja suvenira, izdavaštvo, a sve po uzoru na svjetske institucije takve vrste, rezultirali su antologijskim izložbama nacionalnog značenja, ali i prezentacijom svjetskih kulturnih vrijednosti, koje u Galeriju dovode stotine tisuća posjetitelja.
Djelujući prvotno unutar Muzejsko-galerijskog centra, zajedno s Muzejom Mimara, Muzejski je prostor 1996. g. preimenovan u Galeriju Klovićevi dvori, koja od 1999. g. djeluje samostalno, a u njezinu su sastavu Kula Lotrščak i Galerija Gradec.
Osim velikih kulturoloških izložaba nacionalne i svjetske baštine, Galerija osobitu pozornost pridaje i suvremenoj umjetnosti. Prva je kao umjetnički izričaj promovirala strip, karikaturu i ilustraciju, utemeljila je Hrvatski biennale ilustracije, prati suvremeno fotografsko stvaralaštvo, kontinuirano istražuje i prezentira zaboravljene umjetničke opuse te priređuje sintezne preglede pojedinih umjetničkih pojava u hrvatskoj umjetnosti... Jednako tako u Europi i svijetu prezentira hrvatsku povijesnu baštinu i suvremenu umjetnost.
Galerija ima tri umjetničke zbirke koje prezentira na povremenim izložbama: zbirke djela glasovitih slikara Oskara Hermana (1886. – 1974.) i Slavka Kopača (1913. – 1995.) te zbirku darovanih umjetnina (domaćih i starnih autora 20. st.), a na pohrani u Galeriji su i tri zbirke - donacije gradu Zagrebu: Spomen-zbirka dr. Vinka Perčića gradu Zagrebu (zbirka umjetnina od kojih se posebno ističu portreti donatora, djela modernog mađarskog slikarstva i slike europskih umjetnika od 16. do 20. st.); Zbirka radova slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka (1915. – 1987.) i Zbirka akademskog slikara Josipa Crnoborija (1907. – 2005.) (dostupna na: http://crnobori.mdc.hr/index.html).
|