HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, 47280 Ozalj
Karlovačka županija
ADRESA
- , Etno park Ozalj - Trška cesta b.b.
47280 Ozalj
RADNO VRIJEME
- Ljetno radno vrijeme:
od ponedjeljka do petka: 8 - 20 h
vikendom i blagdanima: 10 - 20 h
- Zimsko radno vrijeme:
od ponedjeljka do petka: 8 - 16 h
vikendom i blagdanima: 10 - 16 h

Posjet za grupe posjetitelja (najmanje 10 osoba) uz najavu moguć je i izvan radnog vremena.

T 047/732-271
F 047/731-170
E muzoz@ka.t-com.hr
W http://www.ozalj-tz.hr/index.php?id=36
Kako doći do muzeja
vlakom, autobusom, osobnim vozilom ili biciklom; autobusna i željeznička stanica udaljene su 500 odnosno 800 metara od Starog grada Ozlja
Parkiralište
da, za osobna vozila pred Starim gradom, a za autobuse udaljeno oko 100 m
Stručna vodstva
stručno vodstvo potrebno je rezervirati pet radnih dana unaprijed na broj telefona 047/732-271 ili službenu e-mail adresu muzoz@ka.t-com.hr
moguće je vodstvo na engleskom, njemačkom, talijanskom, ruskom i drugima po dogovoru
cijena stručnog vodstva je 5 kuna po osobi
organizira se za najmanje 10 posjetitelja
Grupni posjeti
grupu čini min. 10 osoba
na cijenu ulaznica ide nadoplata za stručno vodstvo od 5 kn po osobi
Fotografiranje
u Zavičajnom muzeju Ozalj je dozvoljeno uz odobrenje ravnatelja ili kustosta, a u Starom gradu Ozlju uz odobrenje Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ vlasnika Starog grada Ozalj
Cijena ulaznice
> Stari grad Ozalj
odrasli: 20 kn
studenti: 15 kn
branitelji: 15 kn
umirovljenici: 10 kn
djeca: 10 kn
obiteljska ulaznica: 50 kn
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. muzejskih udruženja: ulaz besplatan
članovi ostalih udruženja: popust po dogovoru

> Etno park Ozalj
ulaznica je 10 kn za sve kategorije
Muzejska trgovina
prodaju se suveniri, katalozi, razglednice i dr.
u radno vrijeme muzeja
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne, moguć je pristup samo u dvorište Starog grada
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta opći muzej - zavičajni
Djelokrug lokalni
Osnivač grad
Godina osnutka1971.
RavnateljStjepan Bezjak, v.d.
Voditelj
  • Stjepan Bezjak, kustos
    sbezjak759@gmail.com
Muzej ima:
- stalni postav
- knjižnicu (dostupno javnosti na zahtjev; voditelj: Stjepan Bezjak)
- Arhiv (voditelj: Stjepan Bezjak, dostupno stručnjacima)

Muzej

O MUZEJU

Tradicija muzejske i arheološke djelatnosti u ozaljskom kraju započinje još 1885. godine s prvim arheološkim iskapanjima u blizini Starog grada Ozlja. Prvi muzej u Starom gradu Ozlju osnovao je 1930. godine Emil Laszowski. Bio je to muzej Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, a sastojao se od Zrinsko-Frankopanskog muzeja, galerije slika domaćih i stranih slikara, dvorane grbova i zastava te arhiva i knjižnice. Tu muzejsku i arheološku djelatnost prekinuo je Drugi svjetski rat.

Zavičajni muzej Ozalj kakvog danas poznajemo osnovan je 1971. godine, od samog početka smješten je u Starom gradu Ozlju i naslanja se na dotadašnju tradiciju. Tijekom svog postojanja Zavičajni muzej Ozalj kontinuirano se razvijao u ustanovu koja nosi kulturni razvoj ozaljskog kraja te čuva kulturna i povijesna dobra ovog prostora.

Priča o naseljavanju ozaljskog prostora započela je iskopavanjima u sjevernom dvorištu Starog grada Ozlja te podrumu „Žitnice“/„Palasu Zrinskih“. Otkrivena je neolitska nastamba lenđelske kulture (4000./3000. g. pr. Krista), s kompletnim ostacima zgarišta, kuhinjskog posuđa, podnih obloga od zapečene gline, zidnih obloga, a sačuvan je i koštani alat.

Nalazi brončanodobne kulture žarnih polja, koja se nastavlja na lenđelsku kulturu, potječu iz grobova otkrivenih na nekoliko lokaliteta u blizini Staroga grada. Najpoznatiji lokaliteti su Trešćerevo i Štulac u kojima su pronađene sačuvane grobne žare.

Iz rimskog razdoblja (III-VI st.)  pronađen je novac careva Valerijana i Klaudija, fibula iz 6. st., fragmenti keramike terrae sigillate, dijelovi ratničke i konjske opreme. Razdoblju širenja kršćanstva pripadaju uglavnom nalazi metalne građe, a iz srednjeg vijeka (IX st.) potječe ostruga karolinškog tipa, nađena pokraj ulaza u grad. Svi ti nalazi upućuju na činjenicu da je ovaj prostor bio naseljen od najranijih dana, a tome je sigurno pridonijela ugodna klima, bogat biljni i životinjski svijet te stalni izvor vode iz rijeke Kupe.

Stari grad Ozalj građen je i nadograđivan u različitim epohama, od kojih je svaka dala svoje arhitektonsko obilježje tom neobično vrijednom zdanju. Početak kamene gradnje Starog grada započinje u VI stoljeću, što nam potvrđuju mnogobrojni ostaci starih rimskih zidina. No, početak gradnje današnje gradine upućuje na XIII stoljeće. Od 1244. godine Stari grad Ozalj u posjedu je brojnih velikaških obitelji Babonića, Frankopana, Zrinskih, Petazzi, Perlasa, Batthyanya te Thurn von Taxisa koji ga 1928. godine darovnicom daruju družbi „Braća hrvatskoga zmaja“ - današnjim vlasnicima.

U Stari grad se ulazilo preko drvenog mosta koji je do 1821. bio pomičan. Srednji stup koji nosi most zapravo je nekadašnja kula stražarnica koja je s otvorima za strijelce služila za obranu gradskog opkopa. Stup je i arhitektonski vrlo zanimljiv jer mu je donji dio građen na osnovi trokuta dok je gornji dio četverokutan. Prelaskom mosta ulazi se u kompleks Starog grada koji se sastoji od ulazne kule, koju je sagradio 1599. godine Juraj IV Zrinski, manje kule s lijeve strane ulazne kule, zatim glavne branič-kule tj. Babonić kule, koja je i najstariji dio kompleksa. Južno, istočno i sjeverno krilo su velike zgrade na dva kata koje dominiraju prostorom, a njihova izgradnja završava u vrijeme vladavine Theodora Batthyanya (1743.-1753.), koji je završio dvorac prema planovima obitelji Perlas. Jedna od najvrednijih građevina unutar Starog grada je „Palas Zrinskih“ kojeg su generacije Zrinskih izabrale za svoj dom. Nekadašnji Palas, za koji se dugo vjerovalo da je najstarije zdanje postojećeg kompleksa pretvoren je u skladište žita, pa se od tada zove „Žitnica“. Upravo u ovo povijesnom zdanju, boravili su i djelovali Nikola, Petar i Katarina Zrinski te Frano Krsto Frankopan, snažne ličnosti koje su karakterom i kulturom nadvisile velikaški sloj tadašnje Hrvatske i Austrije.

Palas Zrinskih podignut je na živoj stijeni, koja se strmo uzdiže nad Kupom i do danas je sačuvao autentičnu arhitekturu iz XVI stoljeća. Građen je u obliku pravokutnika, a sagradio ga je Nikola Zrinski. O tome svjedoči natpis uklesan nad ulaznim vratima Palasa: NICO.CO.ZR.1556 (Nicolaus comes Zriniensis 1556. što znači: Nikola grof Zrinski 1556).

I u ona davna vremena gospodari ovog grada i proslavljeni junaci načas bi znali staviti svoje mačeve u korice i latiti se pera. Prema zabilješci Pavla Rittera Vitezovića, upravo u Ozlju, zacijelo u nekoj dvorani „Palasa“, Petar Zrinski spjevao je parafrazirani prijevod s mađarskog na hrvatski jezik „Adrianskog mora sirena“, a pouzdano se zna da je Katarina Zrinska pisala svoj „Putni tovaruš“, upravo ovdje, kod kuće, u Ozlju. Vjerojatno je u sjeni mirisnog jasmina ili ruža ozaljskog perivoja i Fran Krsto Frankopan napisao po koju lirsku pjesmicu za svoju zbirku „Gartlic za čas kratiti“.

Muzej u Ozlju jedan je od malobrojnih muzeja koji pokriva široku povijest obitelji Frankopan i Zrinski i njihovu kulturnu djelatnost poznatu kao Ozaljski kulturni krug. Frankopani su podržavali uporabu glagoljice, Nikola i Petar Zrinski, pak, bili su mecene i pjesnici, kolekcionari knjiga. Petar Zrinski stvorio je jezgru književnog kruga, čiji se izraz temeljio na osnovama jezika ozaljskoga kraja, odnosno na spoju primorske čakavštine, kajkavštine i štokavštine. Ozalj je mjesto gdje su Juraj Ratkay Velikotaborski i Franjo Glavinić svoja djela posvetili Nikoli i Petru Zrinskom, a tu je djelovao i prior pavlinskog samostana na Sveticama i leksikograf Ivan Belostenec, koji je svojim enciklopedijskim rječnikom Gazophylacium postavio osnovu za mogući zajednički trodijalekatni književni jezik. Muzej posjeduje i vrijedna djela gluhonijeme akvarelistice Slave Raškaj (1877. - 1906.), koja je u Ozlju rođena i koja je tijekom svog života naslikala brojne slike s motivima Starog grada Ozlja i ozaljskog kraja. Zavičajni muzej Ozalj svoju kulturno-povijesnu, sakralnu, etnografsku zbirku te zbirke fotografija, slika i dokumenata pažljivo njeguje kao zalog za buduće generacije, a sadašnjim generacijama usađuje ljubav prema vlastitom prostoru.

 

Etno naselje

U cilju očuvanja tradicijske kulturne baštine, poglavito arhitekture, uz cestu prema Trgu, manje od 1 km od centra Ozlja smješten je slikovit Etno park tj. muzej na otvorenom koji je dio Zavičajnog muzeja Ozalj. U Etno parku predstavljena je tradicijska arhitektura i uporabni predmeti predindustrijske svakodnevice. U slobodnom prostoru pod stručnim vodstvom i nadzorom nalazi se zbirka koja se sastoji od stambenih i gospodarskih objekata, interijera niskih seljačkih sobica, kuhinja i spremišta s autentičnim inventarom. Krovovi kuća prekriveni su slamom od raži tzv. „škopom“ i karakteristične su gradnje od tesanih drvenih greda s tzv. „hrvaškim vuglima“ te svjedoče o sve rjeđim primjerima tradicijskog seoskog graditeljstva.

Poslanje muzeja

Muzejska djelatnost na ozaljskom području javlja se početkom 20. stoljeća, ali se tek 1971. godine, unutar prostora Starog grada Ozlja, formira Zavičajni muzej Ozalj gdje je i danas smješten. Tijekom četrdesetak godina svoga postojanja kontinuirano se razvija u ustanovu koja nosi kulturni razvoj ozaljskog kraja.

Muzej kao interdisciplinarna ustanova ima za cilj razviti sve segmente muzejske djelatnosti, pa sukladno tome Zavičajni muzej Ozalj skuplja i čuva materijalnu i nematerijalnu baštinu ozaljskog kraja, provodi istraživanja i prezentira ju putem izložbi, stručnih publikacija i medija. Muzej na taj način komunicira s javnošću, a prezentirajući svoje spoznaje i dosege nastoji pobuditi interes za širi ozaljski kraj.

Posebnu pozornost Zavičajni muzej Ozalj posvećuje svojim posjetiteljima različitih dobnih skupina kojima boravak unutar Starog grada želimo učiniti zanimljivim te ih na taj način motivirati da nam se ponovno vrate.

Zbirke

OSTALE ZBIRKE
MUZEJSKE ZBIRKE
Arheološka zbirka; voditelj: Stjepan Bezjak
arheološka

Etnografska zbirka; voditelj: Stjepan Bezjak
etnografska

Galerijska zbirka; voditelj: Stjepan Bezjak
memorijalna, povijesna, umjetnička

Kulturno-povijesna zbirka; voditelj: Stjepan Bezjak
arheološka, etnografska, memorijalna, numizmatička, povijesna, umjetnička

Sakralna zbirka; voditelj: Stjepan Bezjak
memorijalna, povijesna, umjetnička

Zbirka dokumenata; voditelj: Stjepan Bezjak
biografska, memorijalna, povijesna

Zbirka fotografija; voditelj: Stjepan Bezjak
memorijalna, povijesna

 

Muzej u fondovima MDC-a

Plakatoteka (27)

Godina 2004.
Godina 2004.
Naslov Vasko Lipovac
Godina 2004.
Godina 2003.
 
Svi rezultati
 

Personalni arhiv (1)

Branka Stergar

Ustanova Zavičajni muzej Ozalj
 
Svi rezultati
 

Katalog knjižnice (42)

Svi rezultati