O muzeju:
Arheološki muzej Dubrovačkih muzeja nema trajni smještaj ni stalni postav, ali je dio njegove građe dostupan javnosti kroz četiri izložbe.
U prizemlju tvrđave Revelin u Dubrovniku postavljene su dvije izložbe:
- Na izložbi Ranosrednjovjekovna skulptura Arheološkog muzeja u Dubrovniku predstavljeni su najreprezentativniji dijelovi kamenog namještaja: oltarnih pregrada, propovjedaonica, ciborija i kamene arhitektonske plastike (stupova, kapitela, portala, prozora i imposta) predromaničkog i ranoromaničkog sloga. Djela su to izuzetno kvalitetne klesarke škole i vrsnih majstora klesara, a potječu iz crkava benediktinskoga reda u Dubrovniku i datiraju iz razdoblja od 8. do 12. st.
- Izložba Revelin – Arheološka istraživanja / prostorni razvoj / ljevaonica prikazuje slijed građenja dviju utvrda na istoj lokaciji - prve iz sredine 15. st. s pripadajućim sadržajima kao što su peći za lijevanje topova i zvona, kuće majstora ljevača i graditelja, otkrivene tijekom iskopavanja u drugoj, i danas postojećoj utvrdi, izgrađenoj u 16. st. prema projektu A. Ferramolina iz Bergama. Revelin u vojnom graditeljstvu označava predutvrdu, neku vrstu bastiona u gradskom jarku koji je spojen mostovima s gradom i predgrađem.
U Kneževu dvoru u Stonu na poluotoku Pelješcu postavljena je izložba Spilja Gudnja - višeslojni prapovijesni lokalitet i Spila Nakovana - ilirsko svetište na Pelješcu, a u zgradi Blagajne u Mandaljeni (Župa dubrovačka) može se razgledati izložba Arheološka baština Župe dubrovačke.
U Prapovijesnoj zbirci Muzeja ističu se nalazi iz špilja na poluotoku Pelješcu, kao što su ženski kultni kipić iz špilje Gudnje, te ostaci jedinstvenog zodijačkog kruga od kosti iz Spile Nakovane datiranog oko 100. g. pr. Krista.
Antičku zbirku čine nadgrobni natpisi, skulpture, stakleni i keramički predmeti iz antičke kolonije Epidaur, među kojima se ističu tri mramorne glave s portretnim osobinama iz prijelaza 2. u 3. st. Kvalitetni dijelovi kamenog namještaja i arhitektonske plastike s pleternom ornamentikom, predromaničkog i ranoromaničkog sloga (8. - 12. st.), iz brojnih dubrovačkih benediktinskih crkava i onih iz okolnog područja, kao i ulomci s urezanim glagoljskim natpisima iz 11. st. pronađeni u Konavlima i u Župi dubrovačkoj dio su Ranosrednjovjekovne zbirke.
Zbirka kamene, metalne i koštane građe od 13. st. do potresa 1667. g. sastoji se od jedinstvenih primjeraka romaničke, gotičke, renesansne i ranobarokne skulpture, dijelova arhitektonske plastike i predmeta svakodnevne uporabe, prikupljenih istraživanjima gradskih blokova, neobnovljenih nakon potresa 1667. g. Nastala istraživanjima u staroj gradskoj jezgri, Zbirka kasnosrednjovjekovnog i novovjekovnog keramičkog i staklenog materijala sadrži keramičke i staklene ulomke kuhinjskog i stolnog posuđa iz razdoblja od 14. - 20. st. Među njima su najbrojniji nalazi iz doba najvećeg gospodarskog uspona Dubrovačke Republike, od 15. st. do potresa 1667. g., većinom proizvedeni u radioničkim središtima Italije, u Španjolskoj i u velikome keramičkome otomanskom centru Iznik. Jedna grupa posuđa kasnogeometrijskog stila, što potječe sa Cipra, te druga, koja sadrži crvenofiguralno posuđe iz Kampanije, čine Zbirku vaza i dar su dubrovačkih trgovaca i pomoraca.
Egipatska zbirka sadržava staroegipatske brončane kipiće božanstava, ušabtije, skarabeje i amulete, dijelom dar obitelji Amerling krajem 19. st., te intrigantnu Dubrovačku mumiju, koju su vješti falsifikatori sastavili od mumificiranih dijelova četiriju različitih osoba.
Donacije ilirskog, grčkog, rimskog i bizantskog novca (19. / 20. st.), obogaćene s tisuću primjeraka nađenih tijekom iskapanja na širem prostoru dubrovačke katedrale i drugim lokalitetima, čine Numizmatičku zbirku.
|