HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINECCCC
muzEJ!

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Avenija Dubrovnik 17, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
> Muzej
utorak - petak i nedjelja: 11 - 18 h
subota: 11 - 20 h
ponedjeljkom i praznikom zatvoreno

> Studijska čitaonica
utorak - četvrtak: 11 - 16 h, uz najavu

> Čitaonica
zatvorena za posjetitelje
T 01/6052-700, 6052-736
F 01/6052-798
E msu@msu.hr
W http://www.msu.hr
Kako doći do muzeja
- tramvajima br. 6, 7 i 14, autobusima (sjever - jug) br. 166, 219, 220, 221, 229, 268, 310, 311, 313, te (istok - zapad) 109 i 222 (postaje MSU ili Sopot)
Parkiralište
da, istočno i sjeverno od zgrade Muzeja
Stručna vodstva
informacije i najave na tel. službe za posjetitelje 01/6052-700
audiovodič na hrvatskome i engleskom jeziku, cijena: 10 kn
besplatno vodstvo svakog dana u 15 i 16 h, te subotom u 16 i 17 h, u trajanju od 45 minuta (izvan navedenih termina uz prethodnu najavu i doplatu)
Grupni posjeti
grupu čini min. 10, a maks. 30 osoba
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
odrasli: 30 kn
učenici, studenti, umirovljenici, osobe s invaliditetom: 15 kn
obiteljska ulaznica (djeca do 15 g.): 50 kn
grupe: 20 kn (odrasli), 10 kn (djeca)
djeca predškolske dobi, nezaposleni, članovi strukovnih udruga, novinari: besplatan ulaz
svake prve srijede u mjesecu besplatan ulaz za sve posjetitelje
Muzejska trgovina
radno vrijeme:
utorak – petak 11 – 19 h
subota 11 - 20 h
nedjelja 11 – 19 h
ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1954.
Sastavne jedinice
Muzej suvremene umjetnosti - Arhiv Tošo Dabac
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter

Ravnateljmr. sc. Snježana Pintarić
Voditelj
  • Nada Beroš, muzejski savjetnik
    nada.beros@msu.hr
  • Kristina Bonjeković-Stojković, kustos
    kristina.bonjekovic@msu.hr
  • Višnja Igrc, muzejski tehničar
    visnja.igrc@msu.hr
  • Nataša Ivančević, muzejski savjetnik
    natasa.ivancevic@msu.hr
  • Zrinka Ivković, diplomirani knjižničar
    zrinka.ivkovic@msu.hr
  • Tomislav Jadriško, muzejski tehničar
    tomislav.jadrisko@msu.hr
  • Jasna Jakšić, kustos
    jasna.jaksic@msu.hr
  • Radmila Iva Janković, viši kustos
    iva.rada.jankovic@msu.hr
  • Ivana Janković, kustos
    ivana.jankovic@msu.hr
  • Ivna Jelčić, arhivski tehničar
    ivna.jelcic@msu.hr
  • Ivana Kancir, viši kustos
    ivana.kancir@msu.hr
  • mr. sc. Branko Kostelnik
    branko.kostelnik@msu.hr
  • Tihomir Milovac, muzejski savjetnik
    tihomir.milovac@msu.hr
  • Martina Munivrana, kustos
    martina.munivrana@msu.hr
  • mr. art. Mirta Pavić, viši konzervator-restaurator
    mirta.pavic@msu.hr
  • mr. sc. Snježana Pintarić, muzejski savjetnik
    snjezana.pintaric@msu.hr
  • Jadranka Pintarić, ostali stručni djelatnici-voditelj PR-a
    jadranka.pintaric@msu.hr
  • Dušan Stupar, viši muzejski tehničar
    dusan.stupar@msu.hr
  • Leila Topić, kustos
    leila.topic@msu.hr
  • Filip Zima, muzejski tehničar
    filip.zima@msu.hr
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (konzerviranje i restauriranje djela suvremene umjetnosti - voditelj: mr. art.Mirta Pavić)
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Jasna Jakšić)
- muzejsku trgovinu

Muzej

O MUZEJU

Muzej je osnovan 1954. g. u svrhu praćenja, dokumentiranja i promicanja događaja, stilova i pojava u suvremenoj umjetnosti. Od osnutka je bio smješten u baroknoj palači u staroj gradskoj jezgri, a 2009. g. preseljen je u novu namjenski izgrađenu zgradu, izvedenu prema projektu arhitekta Igora Franića na jednoj od glavnih prometnica - na poveznici povijesne jezgre i Novog Zagreba.

U zbirkama MSU-a danas se nalazi oko 12 000 djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i inozemnih autora različitih stilova i izričaja, nastalih nakon 1950. g., što odražavaju poslanje Muzeja - aktivno praćenje novih umjetničkih kretanja. Manji dio građe čine djela iz prve polovice 20. st., koja su ključna za razumijevanje moderne i suvremene umjetnosti.
Osim klasičnih medija, slike, skulpture, crteža, grafike, Muzej posjeduje i niz radova na granici pojedinih medija, kao i ona koja propituju samu bit medija, kao što su objekti, ready-made radovi, eksperimentalni film i video, konceptualna fotografija, fotoinstalacije, instalacije, site-specific radovi, luminokinetički objekti, multimedijske instalacije, itd.
Pojedine zbirke ističu se zbog specifične i iscrpne zaokruženosti pojedinih tematskih i stilskih cjelina, kao i zbog svoga internacionalnog karaktera poput zbirke konstruktivističke i kinetičke umjetnosti, temelj koje čine djela umjetnika međunarodnog pokreta Nove tendencije (J. Knifer, I. Picelj, A. Srnec, V. Richter, M. Šutej, A. Mavigner, O. Piene, V. Vasarely, P. Dorazio, P. Manzoni, J. R. Soto).
Među značajnim imenima inozemnih umjetnika u zbirkama MSU-a zastupljeni su i C. Boltansky, J. Fabre, A. Serrano, K. Kozyra, D. Narkevicius, A. Cadéré, S. Delaunay, J. Durham, O. Kawara, D. Rot, K. Schwitters, Chen Zhen, P. Manzoni, M. Abramović i mnogi drugi.
 
Muzej priređuje velike retrospektivne, tematske i problemske izložbe domaćih i stranih umjetnika, a razvio je široku lepezu aktivnosti na području edukacije o suvremenoj umjetnosti.
Podlogom za izradu stalnog postava pod nazivom Zbirke u pokretu bila je pretpostavka da je svako umjetničko djelo iskaz u kojemu umjetnik/umjetnica progovara o sebi i svijetu oko sebe - o umjetnosti, društvu, vremenu, vjeri ili politici. Postav je koncipiran u pet velikih cjelina: Projekt i sudbina, Umjetnost kao život, Umjetnost o umjetnosti, Velika enigma svijeta i Riječi i slike te u 16 podgrupa nazvanih prema naslovima pojedinih umjetničkih djela.

Cjelina Projekt i sudbina okuplja umjetnike i umjetničke grupe koji su svoj život poistovjetili s programskim ciljevima što su ih postavljali umjetnosti, koji su svoje djelovanje temeljili na određenom programu, projektu, manifestu, javnim istupima ili pak svjesnom povlačenju i distanciranju od javnosti. Pojam projekta pritom je izjednačen sa sudbinskom opredijeljenošću umjetnika, istinskom vokacijom da mijenja svijet oko sebe, a autori zastupljeni u toj cjelini kritično su, a često i subverzivno, djelovali u hladnoratovskoj klimi kasnog modernizma 1950-ih i 1960-ih godina. Takve su hrvatske umjetničke grupe EXAT 51 (1951. - 1956.) i Gorgona (1959. - 1966.), kao i pojedinci koji su djelovali u njima (V. Kristl, I. Picelj, J. Knifer, B. Rašica, V. Richter, A. Srnec, M. Jevšovar) te niz kasnijih umjetničkih skupina i kolektiva: OHO, Porodica iz Šempasa, IRWIN, Grupa šestorice autora i drugi.
 
U cjelini Umjetnost kao život prezentirane su umjetničke pojave i umjetnici koji na umjetničko djelo gledaju ponajprije kao na društvenu činjenicu, poistovjećujući je s političkom ili marketinškom kampanjom, socijalno-karitativnom djelatnošću, izbornom anketom i sl. Umjetnički je predmet nestao, a umjetnost je izjednačena sa životom samim. Prakse, kao i mediji kojima se umjetnici koriste (performans, akcija, agitacija, hepening), karakteriziraju jednokratnost, neponovljivost i privremenost te su stoga i djela tih umjetnika predstavljena uz pomoć dokumentacije koja u obliku muzejske instalacije iznova stječe značenje originala. Među zastupljenim autorima su J. Beuys, T. Gotovac, M. Vesović, M. Molnar, G. Žuvela, V. Delimar, M. Stilinović, G. Trbuljak, V. Martek, B. Dimitrijević, J. Baldessari, A. Messager, B. Mihailov, S. Labrović, D. Adams i drugi.
 
Najveća cjelina postava - Umjetnost o umjetnosti - odnosi se na pristup umjetnosti kao simboličkoj djelatnosti i danas jedinome preostalom (društvenom) prostoru slobode. Riječ je o djelima nastalim u izravnom dijalogu s umjetnošću, u interakciji s njezinim jezikom i poviješću te traženju novih putova unutar poznatog medija. Među tim su autorima H. Mack, J. Dobrović, V. Bonačić, F. Nake, F. Kulmer, M. Tartaglia, E. Murtić, V. Bakić, M. Šutej, E. Schubert, D. Sokić, N. Ivančić, V. Vasarely i drugi.
 
Velika enigma svijeta predstavlja umjetnike koji stvaraju djela i opuse utemeljene na složenom sustavu simbola koji proizlaze iz osobne logike i koji izražavaju određenu opsjednutost pojedinca. Riječ je o "individualnim mitologijama" koje u prvi plan stavljaju subjektivni jezik autora, njegovu individualnost i slobodu, neuklopljenost u postojeće društvo, često i istinsko otpadništvo. Među zastupljenim autorima su Ž. Kipke, O. Kulik, J. Klarica, V. Martek, L. Šejka, V. Dodig Trokut, M. Bijelić, D. Trumbetaš i drugi.
 
Tema Riječi i slike obuhvaća većinom djela konceptualne i postkonceptualne umjetnosti, u kojoj je slika uglavnom kritika i subverzija, analiza i interpretacija. Umjetnici često svoja medijska istraživanja i društvena propitivanja izražavaju i predočuju tekstom, analitičko-kritičkim tablicama, anketama i sl. Među zastupljenim autorima su R. Damnjanović Damnjan, P. Corner, B. Vautier, R. Todosijević, B. Cvjetanović, D. Aleksić, G. Maciunas, M. Stilinović, E. Williams, B. Bućan, Ž. Jerman, B. Demur, A. Jerković, G. Trbuljak, S. Schroer i D. Spoerri, A. Maračić, N. J. Paik, I. Tomljenović Meller, P. Štembera, B. Dimitrijević, S. Stilinović, I. L. Galeta, D. Martinis, G. Urkom, I. Kožarić, M. Abramović, D. Sambolec i drugi.
 
Posebnu cjelinu u postavu predstavlja Atelijer Kožarić, muzealizirani sadržaj nekadašnjeg atelijera kipara I. Kožarića, koji se nalazio u Medulićevoj ulici.

Za Muzej su posebno osmišljena dva site specific projekta koji će ostati u njegovu trajnom posjedu: Dvostruki tobogan C. Höllera te Oči pročišćenja M. Balke.
 
Muzej također čuva donacije kao što su kompleksna umjetnička zbirka heterogenog sadržaja Benka Horvata i cjeloviti nadrealistički opus slikara Josipa Seissela (Donacija S. Seissel).
 
Muzeju su priključeni i fotografski Arhiv Toše Dabca te donacija arhitekta Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter, koji se nalaze na izdvojenim lokacijama.
Muzej je 2011. g. nominiran za Nagradu za europski muzej godine - EMYA.

Zbirke

AV ODJEL
DOKUMENTACIJSKI I INFORMACIJSKI ODJEL
EKSPERIMENTALNO ISTRAŽIVAČKI ODJEL
ODJEL ZA PROGRAMSKO IZLOŽBENU DJELATNOST
ODJEL ZAŠTITE GRAĐE
ODJEL ZBIRKI
MUZEJSKE ZBIRKE
Atelijer Kožarić ; voditelj: Radmila Iva Janković
umjetnička

Donacija Silvane Seissel ; voditelj: Ivana Kancir
umjetnička

Zbirka Andrije Maurovića; voditelj: Radmila Iva Janković


Zbirka Benka Horvata ; voditelj: mr. sc. Snježana Pintarić
povijesna

Zbirka crteža, grafika, plakata i radova na papiru ; voditelj: Kristina Bonjeković-Stojković
umjetnička

Zbirka filma i videa ; voditelj: Leila Topić
umjetnička

Zbirka fotografije ; voditelj: Leila Topić
umjetnička

Zbirka medijske umjetnosti ; voditelj: Leila Topić
umjetnička

Zbirka skulpture ; voditelj: Nataša Ivančević
umjetnička

Zbirka slikarstva ; voditelji: mr. sc. Snježana Pintarić, Martina Munivrana
umjetnička

PEDAGOŠKI ODJEL
 

Muzej u fondovima MDC-a

Plakatoteka (28)

Naslov Ante Rašić
Godina 2012.
Godina 2012.
Godina 2012.
Godina 2012.
Godina 2012.
 
Svi rezultati
 

Personalni arhiv (5)

Vesna Barbić

Ustanova Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnička galerija Dubrovnik, Fundacija Ivana Meštrovića - Atelijer Meštrović...

Želimir Koščević

Ustanova Galerije Studentskog centra, Zagreb, Galerije grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti

Marijan Susovski

Ustanova Muzej suvremene umjetnosti

Jadranka Vinterhalter

Ustanova Muzej suvremene umjetnosti, SCCA- Institut za suvremenu umjetnost, Muzejski dokumentacijski centar...

Nada Vrkljan-Križić

Ustanova Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Muzej suvremene umjetnosti
 
Svi rezultati
 

Katalog knjižnice (251)

Svi rezultati