O muzeju:
Narodni muzej Zadar osnovan je 1962. g. spajanjem četiriju samostalnih muzejsko-galerijskih institucija koje su danas odjeli Muzeja: Etnološkog odjela, Prirodoslovnog odjela, Muzeja grada Zadra i Galerije umjetnina.
Galerija umjetnina
Galerija umjetnina osnovana je 1948. g. i smještena je u prostorima Providurove palače (17. st.).
U zbirci starog slikarstva zanimljive su barokne slike iz ljetnikovca Lantana u Sutomišćici na otoku Ugljanu, radovi venecijanskoga naivnog slikara te slike mletačke slikarske tradicije iz 17./18. st., rađene prema literarnom predlošku, spjevu Oslobođeni Jeruzalem Torquata Tassa. Taj je ciklus jedan od rjeđih u Hrvatskoj sa svjetovnom baroknom tematikom nastalom na literarnim predlošcima, te Žrtvovanje Ifigenije, nepoznatog majstora iz 18. st.
U zbirci ikona najvredniji je Ugljanski triptih nepoznatog autora iz ranog 14. st., izložen u SICU. Ikone su nastale od 14. do 19. st. i pripadaju kretsko-venecijanskoj školi, bokokotorskim radionicama. Tu su i ruske ikone te grčki pučki radovi. Kvalitetom se izdvaja Krštenje u Jordanu, kretsko-venecijanski rad iz 16. st.
Među umjetninama 19. st. izdvajaju se radovi F. Salghettija-Driolija (trajna posudba Moderne galerije, Zagreb) i portreti V. Bukovca, koji je godinu dana boravio u Zadru. Zanimljiv je i dokraja neistražen fenomen „ženskog slikarstva“ 19. i prve polovice 20. st., sa zadarskim protagonisticama - slikaricama iz obitelji Borelli i Bogdanović.
Razdoblje između dvaju ratova (s različitim oblicima realizma, postkubizma, ekspresionizma...) zastupljeno je djelima K. Hegedušića iz vremena grupe Zemlja, ekspresionističkim uljima I. Joba i A. Zuppe, neokubističkim djelima J. Miše, V. Varlaja, B. Glumca. Osobitu vrijednost imaju skulptura i reljef I. Meštrovića, Crnčićeve i Krizmanove grafike te 12 radova E. Vidovića u vremenskom rasponu od 1920-ih do 1950-ih godina. Svojim djelima iz 1950-ih i kasnih 1960-ih godina zastupljeni su Lj. Babić, V. Becić, Đ. Tiljak, S. Šohaj, I. Režek, M. Veža, A. Motika, Z. Šulentić.
Najbrojnija je zbirka suvremene umjetnosti, koja odražava različite stilske i oblikovne tendencije na hrvatskoj likovnoj sceni druge polovice 20. st. U njoj su slike O. Glihe, F. Šimunovića, O. Postružnika, A. Kaštelančića, Z. Price, E. Murtića, Š. Perića, Lj. Ivančića, N. Reisera, F. Kulmera i drugih iz 1950-ih i 1960-ih godina, a odraz su težnji figuraciji i apstrakciji, te antologijska djela I. Dulčića i M. Tartaglie. Tendencije prema nadrealizmu i novim oblicima figuracije zamjetne su u radovima M. Stančića, N. Kavurić-Kurtović, Ž. Hegedušića, V. Jordana, H. Šercara, a morfologija enformela ogleda se u radovima I. Gattina, B. Dogana, M. Krstulovića...
Konstruktivističke i geometrijske tendencije zastupljene su u grafičkoj mapi I. Picelja, mobilnoj skulpturi A. Srneca te u grafikama Đ. Sedera, A. Kuduza i M. Šuteja.
Postmoderna, odnosno pojava Nove slike 1980-ih odražava se u radovima I. Rončevića, M. Ercegović, A. B. Švaljeka, Đ. Sedera, B. Bućana...
Skulptura je u manjem opsegu zastupljena radovima V. Rukljača, A. Krstulovića, A. Augustinčića, S. Sikirice, K. Angelija Radovanija, A. Orlića, I. Kožarića, K. Kovačića, A. Krizmana, predstavnika grupe Bijafra i dr.
U zbirci se nalaze i radovi splitskoga, dubrovačkoga i riječkoga likovnog kruga starije i srednje generacije (V. Jakelić, V. Lipovac, M. Skračić, M. Perasović, Đ. Pulitika, A. Masle, L. Peko, V. Udatny, J. Smokvina, I. Kalina…) te zadarskih slikara starije i srednje generacije: Z. Venturinija, M. Kotlara, A. Petričića I. Tomljanovića, I. Zelića, I. Gluića, M. Mihatova, T. Čerine, G. Kalapaća i dr.
Zbirka fotografija Galerije umjetnina broji više od 800 djela u rasponu od rane fotografije druge polovice 19. st. do dokumentarne, autorske i umjetničke fotografije 20. i 21. st. U zbirci se od rane fotografije izdvajaju djela T. Burata, najznačajnijeg zadarskog fotografa 19. st. Među fotografima 20. st. izdvajaju se: J. Špralja, A. Brkan, Z. Brkan, N. Gattin, B. Cvjetanović, M. Milin, S. Surać…
Važan segment galerijskog fundusa je zbirka negativa A. Brkana, prvoga zadarskog fotoreportera, koja sadrži motive Zadra i okolice u razdoblju od početka pedesetih do početka osamdesetih godina 20. st. Zbirka obuhvaća više od 30 000 negativa.
Izložbena djelatnost Galerije obuhvaća organizaciju dvaju salona koji traju već pola stoljeća: međunarodne izložbe fotografije Čovjek i more i bijenala, kasnije trijenala suvremenoga hrvatskog slikarstva Plavi salon. U organizaciji Galerije priređuje se i Salon mladih kao pregled stanja zadarske likovne scene mladih stvaralaca.
Galerija je zbog preuređenja zatvorena i iseljena 2006. g. tako da je fundus dostupan na tematskim izložbama koje se održavaju u izložbenom paviljonu Gradska loža i Kneževoj palači.
Etnološki odjel
Etnološki odjel (osnovan 1945. g. kao Etnografski muzej) prikuplja građu, podatke, audiozapise i vizualnu dokumentaciju o tradicijskoj kulturi sjeverne Dalmacije (dinarsko i jadransko područje). Osobito je važna i filmska dokumentacija o različitim oblicima rukotvorstva i obrta te o narodnim običajima.
Građu Odjela vezanu za rukotvorstvo i obrte čine predmeti za obradu tekstilnih vlakana, obućarski alati i pomagala za kućnu izradu obuće na otocima i u primorskom području, oprema lončara iz Velog Iža i Ervenika, predmeti i alati vezani za bačvarski, kovački i kolarski obrt, košaraštvo i pletarstvo te alat za izradu glazbenih instrumenata. U zbirci glazbenih instrumenata nalaze se glazbala karakteristična za dinarsko područje (jednocjevne i dvocjevne svirale, diple, diple s mijehom, gusle) i za jadransko područje (lira s otoka Silbe, karakteristični mih), te različita ovčja ili goveđa zvona, čegrtaljke koje se upotrebljavaju u Velikom tjednu te karnevalski rog.
Vrijedna je zbirka nošnji koja se sastoji od kompleta nošnji dinarskoga i jadranskog područja sjeverne Dalmacije, pojedinačnih dijelova nošnji te fragmenata veza i čipke. Sačuvani primjerci datiraju iz prve polovice 19. st. pa do druge polovice 20. st., a među njima se ističe ženska nošnja iz Paga, sa suknjom renesansnog kroja u boji terakote, svečana ženska nošnja iz Novigrada, dinarska varijanta ženske nošnje iz Dikla te ženska nošnja iz Pakoštana. Od pojedinačnih dijelova nošnje osobito je zanimljiva starija varijanta hrvatskoga ženskog haljetka, tzv. sadaka, iz 19. st.
Zbirka nakita sastoji se od ženskoga i muškog nakita dinarskoga i jadranskog područja.
Dinarsko područje karakterizira nakit od metala (pozlaćeni i posrebreni) te od staklenih zrnaca, a jadranski je nakit zlatni, srebrni, koraljni i sedefni.
Odjel skuplja i predmete tradicijskoga gospodarstva, pokućstvo, oružje i građu vezanu za običaje i vjerovanja.
Izložba Etnološke osobitosti sjeverne Dalmacije, postavljena u zgradi Gradske straže (16. st.), stalni je postav Odjela: u prizemlju su mahom izložene fotografije, ali i 6 vitrina s predmetima. Na katu je predstavljena pučka kultura stanovanja.
Prirodoslovni odjel
Prirodoslovni odjel, sljednik muzeja utemeljenoga 1905. g., smješten je u dijelu bivše Providurove palače. Prirodoslovni odjel nema stalni postav nego se u njegovom izložbenom prostoru stalno izmjenjuju izložbe koje obrađuju tematske cjeline vezane za prirodu Zadarske županije.
Fundus Odjela čini recentni i povijesni materijal: prirodnine iz Zadarske županije, ali i iz ostalih krajeva Hrvatske i drugih zemalja. Osobito su zanimljivi herbarski primjerci s početka 19. st., koji potječu iz brojnih prekooceanskih zemalja. Među vrlo vrijednim povijesnim zbirkama, izdvaja se ponajprije herbarij Domenika Pappafave koji je nastao početkom 19. st. u okolici Zadra, gornjoj Austriji i Kotoru te pripada među najstarije takve zbirke u Hrvatskoj. Uz herbarij, tu su i razni dokumenti te bakropisi, od kojih su neki bojani rukom, a D. Pappafava ih je naručio za izradu knjige o flori Dalmacije.
Povijesno vrijedne su i dvije malakološke zbirke: malakološka zbirka Josefa Grülla s kraja 19. i početka 20. st., te zbirka don Blaža Cvitanovića s oko 6 100 primjeraka školjaka i puževa, nastala između 1905. i 1916. g. u Velom Ratu na Dugom otoku. Ona je cijenjena kako zbog broja vrsta tako i radi broja rijetkih vrsta, a čuva se u originalnom ormaru i kutijicama koje je dao izraditi autor zbirke.
U fundusu Prirodoslovnog odjela nalaze se i zbirke dermoplastičnih preparata sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba. Posebno je zanimljiva zbirka dermoplastičnih preparata morskih riba koja je većim dijelom nastala u preparatorskoj radionici obitelji Franković u Kaštelima. U njoj je i zanimljiva vrsta morskog psa - psine goleme (Caetorhinus maximus) dugačke 4,5 m.
Morski i kopneni beskralješnjaci zastupljeni su velikim brojem vrsta. Najzanimljivije su zbirke kornjaša i leptira, u kojima osim recentnog materijala postoje i dijelovi povijesno značajnih zbirki formiranih u prvoj polovici 20. st.
U novije doba fundus Odjela popunjava se fotografijama biljaka i životinja snimljenih u njihovu prirodnom okruženju.
Muzej grada Zadra
Odjel Muzej grada Zadra prezentira kulturno-povijesnu baštinu grada od 13. st. do suvremenog doba. Smješten je u novogradnji iz 1962. g., nastaloj na prostoru nekadašnjeg kompleksa samostana sv. Krševana.
Okuplja raznorodnu kulturno-povijesnu građu podijeljenu na kulturno-povijesne zbirke od 13. do kraja 19. st. (majolika, staklo, namještaj, portreti, fotografije, razglednice) i na zbirku novije povijesti (zastave, fotografije iz NOB-a, dokumenti, tiskovine, oružje, plakati, značke, sitni uporabni predmeti, oružje, makete itd.).
Povijest grada prikazana je stalnim izložbama: Renesansa u Zadru - izložba likovnih umjetnosti i arhitekture u 15. i 16. stoljeću, Uspomene jednog Zadra - izložba stilskog namještaja iz Zadra od 17. do 19. stoljeća i Zadarski portreti 18. i 19. stoljeća.
Izložba Renesansa u Zadru prikazuje kamene elemente arhitekture i urbane plastike (zidni ormar iz 13. st., ukrasni friz iz 15. st., bogato ukrašeni potprozornik, poligonalnu bunarsku krunu koju krase grbovi i maskeroni, biforu ukrašenu reljefom, reljefe mletačkih lavova Sv. Marka); maketu Nadbiskupske palače iz renesansnog razdoblja, odnosno prije velike pregradnje u 19. st.; top i oklop iz 16. st. ... Osobito je vrijedna gotičko-renesansna keramika, dva kamena ulomka za koje se pretpostavlja da ih je izradio Nikola Firentinac te nadgrobna ploča iz 1449. g. nadbiskupa Veniera, čiji je autor Juraj Dalmatinac.
Izložba Uspomene iz jednoga Zadra uređena je ambijentalno, namještajem složenim prema stilskim cjelinama te slikama i skulpturama iz istoga vremena.
Najstariji predmet na izložbi je renesansna škrinja iz 16. st., dok su posebnost izložbe četiri rokoko panoa sa zrcalima, koji svojom kvalitetom izrade i profinjenošću detalja upućuju na to da su izrađeni u Francuskoj oko 1750. g. Vrijedna je venecijanska barokna komoda s kraja 17. st., s bogatom intarzijom i inkrustacijom od slonovače. Uz ambijente baroka, ampira i bidermajera, izložena je salonska neobarokna garnitura koja je pripadala obitelji književnika Vladana Desnice. Posebna je zanimljivost zelena spavaća soba izrađena oko 1880. g. u stilu venecijanskog barocchetta.
U postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru (SICU) izloženo je 35 vrhunskih umjetnina iz fundusa Muzeja grada Zadra.
|